OTKRIO SVOJE VIĐENJE KORONE

George Soros: U najgoroj smo krizi u mom životu; Europska unija puno je ranjivija od SAD-a

Autor

lš/Poslovni dnevnik/Mario Platero

Legendarni svjetski financijaš George Soros u srijedu slavi 90. rođendan, piše Poslovni dnevnik.

12.08.2020. u 15:59
Ispiši članak

George Soros je jedan od najlegendarnijih financijera stoljeća. To je čovjek koji je 1992. "provalio" i Englesku banku, filantrop koji je dao 32 milijarde dolara za promociju otvorenih društava, politički boksač koji je sparirao s osobama poput Donalda Trumpa i Viktora Orbana.

No, Soros ima jednu trajnu neizvjesnost - "Ljudi me ne poznaju", povjerio se.

Samo je nekoliko ljudi bilo toliko izloženo teorijama zavjere, od kojih su brojne apsurdne. Sorosevi su roditelji preživjeli Gestapo u njegovoj rodnoj Mađarskoj, a ipak ga se naziva nacistom; lažno je optužen da je arhitekt financijske krize 2007./09.; da je Židov “fleksibilnog morala” pa čak i da je Antikrist, piše Poslovni dnevnik.

No, kako izgleda, njega ništa od toga ne zabrinjava, ima racionalno objašnjenje za neuobičajenu okrutnost nekih napada na njega.

"Postoji nekoliko vrsta ovih zavjera. Jedna je da sam izgradio zakladu koja zapravo pokriva većinu zemaljske kugle. To se poklapa s idejom koja se nekada zvala židovsko – boljševička globalna zavjera. Sad se naziva samo židovska zavjera", kazao je.

Nije političar, već je čovjek s uvjerenjima

Soros želi razjasniti da on nije političar, već je čovjek s uvjerenjima koji djeluje na mnogim poljima diljem svijeta, a zagovornici ovih problema smatraju pogodnim da na međunarodnoj razini podijele zajedničkog neprijatelja.

"Postoji stvarna, originalna međunarodna zavjera protiv mene, Dakle, kad preispitujem iste probleme za Otvoreno društvo širom svijeta, kao što su diskriminacija, rasno isključivanje, totalitarni režimi, ne stvaram urotu. Otvoreno iznosim misiju svog života. A moji neprijatelji uče jedni od drugih. I napadaju zajedno koristeći slične tehnike", rekao je.

Iz tog razloga, kako je kazao, osjeća potrebu da kaže tko je on.

Naučio ključnu lekciju za opstanak

"Rođen sam 1930. u židovskoj obitelji srednjeg sloja u Budimpešti. Kao i brojni drugi Židovi, mogao sam nestati u ožujku 1944., kad je nacistička Njemačka okupirala Mađarsku, da moj otac nije bolje od drugih predvidio što će se dogoditi", započeo je.

Njegov otac, Tivadar i majka, Elizabeta imaju duboke korijene u Mađarskoj, ali, tijekom 1936., kad su antisemitizam i nacionalizam rasli diljem zemlje, odlučili su promijeniti originalno njemačko židovsko prezime Schwarz u Soros, kako ne bi bilo toliko očito da su Židovi. Njegov je otac upravljao zgradama, a kad su stigli nacisti, on je pribavljao lažne dokumente i skrovišta, ne samo za svoju obitelj, nego i za poprilično velik broj drugih ljudi. Ako su mogli, neki su platili; onima siromašnijima pomagao je besplatno.

"To je bio najbolji potez mog oca", kazao je.

Dok je bio u koncentracijskom logoru u Sibiru, Tivadar je naučio Esperanto, ključan alat za spašavanje života tijekom boravka u logoru. Kasnije je Tivadar napisao knjigu, Crusoi u Sibiru, o njegovim ruskim iskustvima i njegovom pravovremenom avanturističkom bijegu iz logora.

U drugoj knjizi, Maskerada, piše kako je njegova zajednica plesala oko smrti u Njemačkoj pod nacističkom okupacijom i kako je ponovno uspio pobjeći, ovaj put spašavajući svoju obitelj i zajednicu.

Jasno je da su ove priče o opasnostima komunizma, totalitarizma i diskriminacije ostavile utisak na mladog Georga. Naime, naučio je ključnu lekciju koja će postati mantra njegovog života - predvidjeti tijek događaja je stvar opstanka.

Pao pod utjecaj profesora Karla Poppera

Tijekom 1947. bio je red na Georgea da stisne zube i pobjegne iz Mađarske koju je okupirao SSSR. Uspio je prisutnošću na Esperanto konferenciji u Švicarskoj. Od tamo, sa 17 godina, otišao je u Englesku, gdje je pohađao londonsku Ekonomsku školu (LSE).

Tamo je upoznao profesora Karla Poppera, koji je napisao knjigu pod nazivom "Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji".

"Odabrao sam ga kao svog mentora, tutora. Pao sam pod njegov utjecaj, njegov način razmišljanja. Počeo sam iskreno vjerovati u otvoreno društvo. Razvio sam konceptualni okvir temeljen na dvama stupovima pogrešivosti i refleksivnosti, koji su ostali vodeća filozofija mog života. Zapravo je to alat za predviđanje događaja koji mi je pomogao da uspijem na financijskim tržištima. A zaradio sam puno novaca", rekao je.

I zaista je puno zaradio. Nakon što je darovao 32 milijarde dolara kao filantrop, Soros i dalje ima osobno bogatstvo od oko 8 milijardi dolara.

Financijsku karijeru započeo je 1954. godine

Njegova je financijska karijera počela 1954. u investicijskoj banci Singer and Friedlander u Londonu, 1956. ide raditi u New York za F.M. Mayera. 1969. Osniva vrlo mali fond pod nazivom Double Eagle, s investicijom od 4 milijuna dolara. Jedan od prvih hedge fondova u to vrijeme. A ostalo je povijest, piše Poslovni dnevnik.

Double Eagle je 1973. postao Soros Fond, a kasnije Quantum Fond. Tijekom 1992., njegov najveći podvig, ulog od 10 milijardi dolara za smanjenje vrijednosti britanske funte. U to je vrijeme Njemačka morala financirati vraćanje njene vrijednosti i posudila je velike iznose na tržištu, što je stvorilo ogroman pritisak na europski monetarni sustav. Na kraju je funta potonula, a Soros je zaradio milijardu dolara.

U tom je poslu očito došlo do kontradikcije -  čovjek koji je već osnovao zakladu za pomoć Europi bio je voljan radi pohlepe zadati udarac Uniji koju je volio. Optužba koju u potpunosti odbija “Tijekom 1992.” – kaže, “vidio sam priliku u kojoj je rizik bio ograničen, a nagrada puno veća u slučaju uspjeha. Bila je to asimetrična uplata u moju korist. Bio sam spreman riskirati cijeli svoj kapital za uplatu na to. A nisam bio jedini koji je to napravio. Bio sam važan čimbenik, ali ako je na tržištu bilo nesposobnosti, i drugi su špekulirali. Možda sam ja to napravio u većem razmjeru od drugih, u odnosu na moje bogatstvo”.

Drugi važan ulog, a koji se nije isplatio, napravio je 1979. godine.

“Napor je bio toliki da sam mislio da ću dobiti srčani udar. Bila je to lažna uzbuna. Ali je učinila da razmislim, ako umrem, bio bih gubitnik, jer bih izgubio život pokušavajući zaraditi novac”, rekao je. Na kraju je njegovo ulaganje propalo.

Otprilike u to vrijeme Soros je odlučio pokrenuti vlastitu Zakladu. Zarađivanje novca nije bilo dovoljno; razumio je da je potrebna misija za zajedničko dobro i usmjerio se na Europu, koja je i dalje njegova najveća briga.

Njegova je misija bila nastaviti i dalje razviti ideju njegovog mentora o Otvorenom društvu, jačajući stupove demokracije, civilnih prava, edukacije.

Tužno je nakon 76 godina nakon nakon izbjegavanja deportacije u svojoj rodnoj Budimpešti, svjedočiti da su se te iste sile nacionalizma, predrasuda i rasizma vratile. Zbog toga je moja misija i dalje živa i napreduje: istina je da se povijest ponavlja, ali nešto se može poduzeti u vezi s tim.

"U najgoroj smo krizi u mom životu nakon Drugog svjetskog rata"

Soros je u intervjuu za Poslovni dnevnik ispričao svoje viđenje trenutačne korona krize.

"Mi smo u krizi, najgoroj krizi u mom životu nakon Drugog svjetskog rata. Opisao bih ju kao revolucionarni trenutak kad je raspon mogućnosti puno veći nego u normalnim vremenima. Ono što je nepojmljivo u normalno vrijeme postaje ne samo normalno, nego se stvarno događa. Ljudi su dezorijentirani i prestrašeni. Rade stvari koje su loše za njih i loše za svijet", rekao je.

"Možda nešto manje od većine ljudi. Razvio sam konceptualni okvir koji me stavlja nešto ispred većine", odgovorio je na pitanje je li i on zbunjen.

Europa je više ranjivija od SAD-a

Kaže da je Europa više ranjivija od SAD-a. "Sjedinjene Države su jedna od najdugovječnijih demokracija u povijesti. Ali, čak i u Sjedinjenim Američkim Državama, prevarant poput Trumpa može biti izabrani predsjednik i podrivati demokraciju iznutra", kazao je.

"Ali u SAD-u imate dugu tradiciju provjera, ravnoteže i uspostavljenih pravila. A iznad svega imate Ustav. Tako da sam uvjeren da će se pokazati da je Trump prijelazni fenomen koji će, nadam se, otići u studenom. Ali on je i dalje jako opasan, bori se za vlastiti život i učinit će sve kako bi ostao na vlasti, jer je povrijedio Ustav na puno različitih načina, a ako izgubi na predsjedničkim izborima, smatrat će se odgovornim", dodao je.

Ponovno je istaknuo da je Europska unija puno ranjivija jer je nekompletna unija te da ima puno neprijatelja, kakvo vanjskih tako i unutarnjih.

Unutrašnji neprijatelji Europske unije

Upitan tko su unutrašnji neprijatelji, rekao je: "Postoji puno vođa i pokreta koji se suprotstavljaju vrijednostima na kojima je ustanovljena Europska unija. U dvije zemlje zapravo su zarobili vlade, Viktor Orbán u Mađarskoj i Jaroslaw Kaczyński u Poljskoj."

Istaknuo je da je njegova najveća briga Italija. "Vrlo popularan protueuropski vođa, Matteo Salvini, puštao je korijene dok nije precijenio vlastiti uspjeh i raspustio vladu. To je bila fatalna greška. Njegova popularnost sad pada. Zapravo ga je zamijenila Giorgia Meloni iz stranke Fratelli d’Italia, koja je još veći ekstremist. Trenutna je vlada jako slaba", rekao je.

Komentirao je i europski fond za oporavak. "To je točno. EU je napravila vrlo važan pozitivan korak prema svom obvezivanju da posude novac s tržišta u puno većoj količini nego ikada prije. Ali nakon toga je nekoliko zemalja, takozvana Štedljiva petorka – Nizozemska, Austrija, Švedska, Danska i Finska – uspjelo smanjiti učinkovitost postignutog sporazuma", rekao je.

"Tragedija je u tome što su te zemlje u osnovi proeuropske, ali su vrlo sebične. I jako su štedljive. I, prvo su dovele do sporazuma koji će se pokazati neodgovarajućim. Smanjenje planova za klimatske promjene i politiku obrane posebno je razočaravajuće. Drugo, žele biti sigurni da se novac pravilno troši. To stvara probleme južnim zemljama koje su najjače pogođene virusom", dodaje.

Vanjski neprijatelji Europske unije

Za vanjske neprijatelje Europe kaže da ih ima puno, ali da svi dijele zajedničku osobinu -  suprotstavljaju se ideji otvorenog društva.

"Postao sam oduševljeni zagovornik EU, jer ju smatram utjelovljenjem otvorenog društva na europskoj razini. Rusija je bila najveći neprijatelj, ali ju je Kina nedavno pretekla. Rusija je dominirala nad Kinom dok predsjednik Nixon nije shvatio da bi otvaranje i izgradnja Kine mogli oslabiti komunizam i u Sovjetskom Savezu. Da, on je smijenjen, ali je zapravo bio, zajedno s Kissingerom veliki strateški mislilac. Njihovi su potezi doveli do velikih reformi Deng Xiaopinga", kazao je.

"Danas su stvari puno drugačije. Kina je predvodnik u umjetnoj inteligenciji. Umjetna inteligencija stvara instrumente nadzora koji pomažu zatvorenim društvima, a predstavlja smrtnu opasnost za otvorena društva. Ona pomiče jezičac na stranu zatvorenih društava. Danas je Kina daleko veća opasnost za otvorena društva od Rusije. A u SAD-u postoji dvostranački konsenzus koji je Kinu proglasio strategijskim suparnikom", smatra.

Smatra da korona virus šteti otvorenim društvima "jer su instrumenti nadzora koje je proizvela umjetna inteligencija vrlo korisni u dovođenju virusa pod nadzor, a to te instrumente čini prihvatljivijim čak i u otvorenim društvima"

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.