Geopolitička stručnjakinja o potezu Irana: 'I Hrvatska će se morati suočiti s posljedicama'

Američki predsjednik Donald Trump najavio je daljnje udare riječima: "Nismo ih još ni počeli snažno gađati. Veliki val se još nije ni dogodio. Veliki dolazi uskoro", a nedugo potom stigla je i vijest o zatvaranju Hormuškog tjesnaca, jedne od ključnih svjetskih energetskih arterija. Podsjetimo, u lipnju prošle godine situacija je bila na rubu eskalacije pa je i tada Iran prijetio zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, a prijetnje je sada i ostvario. Hormuški tjesnac je smješten između Perzijskog i Omanskog zaljeva te predstavlja jedini izlaz iz Perzijskog zaljeva prema otvorenom moru, zbog čega ima iznimno veliku važnost kao pomorski put.

On spaja Perzijski zaljev s Arapskim morem. Od ključne je važnosti za izvoz nafte i ukapljenog prirodnog plina iz zemalja Bliskog istoka prema ostatku svijeta, pa se s pravom smatra glavnom rutom u globalnoj trgovini energentima. Prema podacima američkih izvora, kroz taj tjesnac dnevno prođe oko 20 milijuna barela nafte, što čini približno četvrtinu svjetske potrošnje, dok neke procjene govore čak i o trećini ukupne količine. Politologinja i geopolitička analitičarka sa Sveučilišta Libertas, Jadranka Polović, za portal Direktno istaknula je na početku razgovora kako "Pored ostalog, SAD imaju za cilj neutralizirati iranske pomorske kapacitete, pri čemu se procjenjuje da je do sada uništeno jedanaest plovila. Sukob u Perzijskom zaljevu time je zadobio novu dimenziju, osobito nakon što je iranski kamikaza dron-čamac po prvi put uspješno pogodio komercijalni tanker. Takav razvoj događaja dodatno usložnjava sigurnosnu situaciju te otvara pitanje daljnjeg tijeka krize u Hormuškom tjesnacu. Tu prolazi 20 posto svjetske nafte, ne samo iranske, nego svih velikih Zaljevskih proizvođača nafte i to će zasigurno ostaviti velike posljedice na cijeli svijet pa tako i na Europu. Ako se ova situacija ne završi brzo, a vjerujem da neće i da će se protezati najmanje do ljeta, vjerujem  da ćemo se već za 20-ak dana suočiti s nestašicama i nafte i plina, odnosno povećanjem cijena, što će imati snažne posljedice i po Hrvatsku u smislu udara na turističku sezonu", rekla je. "Ljudi se neće tako lako ni odlučivati na putovanja jer je situacija nestabilna i uznemirujuća, osobito nakon današnje poruke koju je Iran uputio europskim zemljama da se ne uključuju u rat, što znači da će određeni ciljevi u EU bit smatrani vojnim metama", dodala je Polović.

Istaknula je da operacija koju su izvele Sjedinjene Američke Države ima odlike 'false flag' operacije, odnosno operacije pod lažnom zastavom kakva je bila invazija na Irak, 2003. koji je optužen za posjedovanje oružja za masovno uništenje. "U javnom prostoru kontinuirano se isticalo pitanje iranskog nuklearnog programa kao središnje točke prijepora. Međutim, posljednji razvoj događaja sugerira složeniju pozadinu. Ako je suditi prema izjavama omanskog ministra vanjskih poslova, tijekom nedavnih pregovora Iranu su postavljeni zahtjevi koje nije mogao prihvatiti, ali je ipak pristao na dio zahtijeva". Sugovornica pritom naglašava kako je diplomatski put mogao ponuditi održivo rješenje, no Sjedinjene Američke Države odlučile su se za vojnu opciju. "To otvara iznimno ozbiljna pitanja o vjerodostojnosti američke vanjske politike", upozorila je. Također je istaknula da je "ciljano usmrćivanje ajatolaha i gotovo cijelog državnog vrha nezapamćeno u povijesti 19. ili 20. stoljeća unatoč činjenici da bilo puno slučajeva atentata, svrgavanja ili nasilnih državnih udara. To se protivi temeljnim načelima međunarodnog prava, uključujući odredbe Povelje Ujedinjenih naroda, da ne spominjem diplomatske konvencije, a na kraju predstavlja neviđeni čin barbarstva".

🇮🇷🇴🇲 - The Strait of Hormuz has effectively closed.

Very few ships are risking transiting the strait via Omani water-spaces. Most ships are anchored in the open waters of the Gulf of Oman. pic.twitter.com/mm4mEl4mZy

— Geopolitia (@_geopolitic_) March 2, 2026

Smjena režima

"Trump je vidio da je ovo njima posljednja prilika za napad. SAD I Izrael su procijenili da je Iran, nakon 7. rujna udarom na njihove proksije – Hezbolah, Hamas, jemenske Hute i šiitske milicije u Iraku, jako oslabljen i da neće moći odgovoriti te da će sve to proći jednostavno kao prilikom otmice venezuelanskog predsjednika Madura i njegove supruge o sudbinama kojih se svijet više ne raspituje.  Što se tiče samog napada, može se ustvrditi kako se strateški ciljevi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela u određenoj mjeri razlikuju. Kada je riječ o Washingtonu, aktualna situacija promatra se primarno kroz prizmu šire geopolitičke dinamike i preslagivanja utjecaja na globalnoj razini. U tom kontekstu, pritisak na Iran tumači se kao dio strategije usmjerene na slabljenje i izolaciju euroazijskih sila, ponajprije Kine, ali i Rusije.

U slučaju eventualne promjene režima u Teheranu te uspostave kooperativne vlade, Sjedinjene Države mogle bi ojačati svoj politički, ali i vojni utjecaj u Iranu. Takav razvoj događaja imao bi implikacije i na širu regionalnu arhitekturu sigurnosti, uključujući Indiju, koja se također percipira kao važan čimbenik u toj geopolitičkoj jednadžbi. Time bi, iz perspektive Washingtona, bio potpuno uspostavljen svojevrsni strateški pojas prema Rusiji i Kini, te anuliran njihov utjecaj u međunarodnim odnosima. Za Sjedinjene Američke Države osobito je značajna kontrola energetskih izvora, ponajprije nafte i plina, kao i nadzor nad ključnim pomorskim i kopnenim pravcima u regiji, uključujući Perzijski zaljev, Hormuški tjesnac i Bab el-Mandeb. objasnila je i istaknula da Izrael ima drugi cilj.

Riječ je, prema njezinoj ocjeni, o nastojanju potpunog slabljenja, pa i eliminacije Irana kao relevantnog regionalnog aktera. "U širem bliskoistočnom kontekstu obje države pokazuju izražene imperijalne ambicije, pri čemu se kao dodatni čimbenik pojavljuje i Turska sa svojim nastojanjima jačanja regionalne uloge, što pojedini analitičari tumače i kao svojevrsnu revitalizaciju osmanskog nasljeđa", rekla je. Govoreći o Iranu, istaknula je koncept tzv. "iranskog polumjeseca", odnosno strategije širenja utjecaja prema Sredozemlju i približavanja Golanskoj visoravni te granicama Izraela. "Taj je utjecaj Iran gradio ponajprije putem savezništava i partnerskih aktera, poput Hezbolaha i Hamasa. Međutim, nakon ratova u Gazi, ti su akteri znatno oslabljeni, što se posredno odrazilo i na iransku regionalnu poziciju. "Izrael je procijenio kako se nalazi u jedinstvenom strateškom trenutku za daljnje jačanje vlastite pozicije, odnosno stvaranje Velikog Izraela. U tom kontekstu spominje se širenje utjecaja prema Libanonu, Siriji, Iraku i Jordanu, kao i prema širem prostoru koji uključuje i tzv. azerbajdžanski koridor, sve do Ukrajine", upozorila je.

Hrvatski analitičar zbunjen Trumpovim zadnjim potezima: 'Nije mi jasno što je cilj SAD-a'

Prema toj interpretaciji, riječ je o sudaru različitih geopolitičkih projekata, pri čemu cilj navodno nije samo promjena režima u Iranu, nego i njegovo unutarnje slabljenje ili fragmentacija. "U tom bi se procesu mogle instrumentalizirati etničke i nacionalne manjine unutar Irana, poput Kurda, Azerbajdžanaca i drugih zajednica. Takav scenarij podsjećao bi na modele država koje formalno zadržavaju međunarodnopravni kontinuitet, ali su interno duboko podijeljene i oslabljene, poput Iraka, Sirije ili Libije. Sličan obrazac Izrael i SAD nastoje primijeniti i u slučaju Irana, zaključila je Polović.