GEOLOG UPOZORAVA 'Ako mještani Mečenčana osjete miris trulih jaja, nipošto se ne smiju zadržavati!'; Ministarstvo: Zrak i tlo nisu onečišćeni

Naime, geolog dr. sc. Tvrtko Korbar s Hrvatskoga geološkog instituta prvi je progovorio o mogućem izdizanju sumporovodika koji bi mogao uzrokovali ubrzanu koroziju vapnenca ispod Mečenčanskog tla. U razgovoru za Direktno istaknuo je koje su opasnosti eventualnog ispuštanja sumporovodika na tom području. 

"Već sam govorio za taj sumporovodik. To je radna hipoteza dok se ne naprave detaljnije analize kod sljedećeg jačeg potresa na tom području, a 'aftershockova' će sigurno biti. Međutim, znamo da sumporovodika ima, oko Petrinje ima prirodnih izvora. Na osnovnoj geološkoj karti koju je izradio kolega Mato Pikija za Hrvatski geološki institut još 1987. godine to je iskazano. Čuo sam se s njim i on je to potvrdio", rekao je.

Korbar: 'Taj plin je u velikim količinama otrovan' 

Kako ističe geolog, sumporovodik itekako utječe na kvalitetu zraka na određenom području, ali se brzo rasprši.

"Sumporovodik apsolutno utječe na kvalitetu zraka, ali se brzo rasprši. Ima vrlo karakterističan miris po trulim jajima. Ako bi se, primjerice, nekome u Mečenčanima blizu rupa u podrumu skupljao sumporovodik, on bi taj miris sigurno primijetio. Taj plin je u velikim količinama otrovan i ako netko osjeti takav miris, svakako se treba javiti. Ne ulazim u to je li mještane netko od kolega na terenu pitao o tome, ali Hrvatski geološki institut izdao je priopćenje o rupama u Mečenčanima i to bi lokalnom stanovništvu moglo pomoći u slučaju da su nakon 29. prosinca osjetili taj miris ili primijetili da se iz vode u rupi puši te da je ona topla. Naime, sumporovodik u dodiru sa zrakom oksidira i stvara sumpornu kiselinu. Ta kiselina onda korodira vapnenac i tu se oslobađa toplina. Ako je takvih manifestacija bilo, to je važna indikacija da je došlo do ispuštanja sumporovodika iz podzemlja, ubrzane korozije, otapanja vapnenca i na kraju urušavanja zemlje iznad", pojasnio je stručnjak. 

Na sam spomen izdizanja plinova postavilo se logično pitanje kvalitete zraka, ali i tla na tom području. Redakcija portala Direktno stoga je kontaktirala Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstvo poljoprivrede kako bi otkrili koje analize područja su provedene te je li taj dio Hrvatske siguran za normalan život, što za mještane znači i bavljenje poljoprivredom.  

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja: Kvaliteta zraka bitno se ne razlikuje od one koja je bila prije potresa

Kako pojašnjavaju iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, geološka i geofizička istraživanja na tom području provodili su stručnjaci Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu, a da je Ministarstvo aktivno pratilo stanje kvalitete zraka.

"Nemamo saznanja da su urušne vrtače na području Banovine u bilo kakvoj vezi s pojavama spomenutih prirodnih plinova. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, u okviru svojih nadležnosti, provodi praćenje kvalitete zraka na području Republike Hrvatske. Na potresom pogođenom području kvaliteta zraka prati se u gradu Sisku. Uvidom u rezultate mjerenja na postaji državne mreže Sisak 1 može se zaključiti da nema bitnih odstupanja u rezultatima mjerenja onečišćujućih tvari u odnosu na prethodna razdoblja", odgovorili su iz tog ministarstva.

Iz odgovora može se zaključiti da se kvaliteta zraka bitno ne razlikuje od one koja je bila prije potresa, ali stručnjak smatra kako to i dalje ne znači da na manjim područjima neće biti problema zbog koncentracije sumporovodika u zraku. Rezultati mjerenja iz Siska, smatra Korbar, nisu iznenađenje.

"To je za očekivati. Ako je i došlo do pojačanog istjecanja sumporovodika duž pokupskog rasjeda i Mečenčana, to nije bilo na cijelom području. Ljudi bi taj tren to osjetili, ali ne bi se vidjelo na analizi iz Siska jer se on rasprši u zraku i njegova koncentracija se brzo raspline. U Sisku vjerojatno imaju postaju zbog rada rafinerije, ali kontaminacija zraka sumporovodikom ionako ne bi dugo trajala. Problem je ako bi se nakupljao u nekom podrumu ili kući. Ponavljam, ako građani osjete intenzivan miris po trulim jajima, nipošto se ne smiju zadržavati u objektu jer je taj plin jako otrovan i smrtonosan", ističe geolog.

Ministarstvo poljoprivrede: 'Koncentracije teških metala u tlu nisu značajne'

S druge strane, od Ministarstva poljoprivrede dobili smo puno detaljniji odgovor o pitanju kvalitete tla.

"Centar za tlo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) je zaprimio zahtjev Stožera civilne zaštite RH za izlazak na teren stručnih osoba i uzimanje uzoraka tla na mjestima gdje su se pojavile likvefakcije tla. Djelatnici HAPIH-ovog Centra za tlo uzeli su uzorke tla te pijeska i mulja koji je izbacila voda na mjestima puknuća tla. Rezultati provedenih analiza u Referentnom laboratoriju Centra za tlo su pokazali da vrijednosti koncentracija ispitivanih teških metala (arsen, kadmij, krom, kobalt, bakar, živa, nikal, molibden, olovo i cink) nisu značajne te se poljoprivredna proizvodnja može nesmetano odvijati. Vrijednosti koncentracija svih 10 teških metala u tlu su ispod maksimalno dozvoljenih koncentracija teških metala (MKD) u tlu prema Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja", ističu iz Ministarstva poljoprivrede.

Drugim riječima, zaključak Ministarstva poljoprivrede je da se poljoprivredna proizvodnja na tom području može normalno obavljati. Međutim, Korbar i dalje poziva na oprez. 

"Sumporovodik nema utjecaja na tlo u smislu sadržaja, ali može utjecati na njegovo urušavanje. Sumporna kiselina koja nastaje u dodiru s kisikom korodira u razini podzemne vode. U Mečenčanima  se u rupama vidi voda, što je razina podzemne vode. Vrlo je bitno pratiti razinu vode u odnosu na kontakt vapnenca i tla. Ako bi se razina vode spuštala i došla opet na razinu vapnenca, to može biti opasno u slučaju novih 'aftershockova', a eventualno dovesti i do novih ispuštanja sumporovodika iz dubine. Naravno, to znači bi onda opet moglo doći do novih urušavanja. To je moje mišljenje i moja procjena je kako bi sa sanacijom trebalo pričekati dok se ne konzultiraju stručnjaci. Prvo što se treba napraviti je analiza ima li dotoka sumporovodika i ima li voda tragova sumporne kiseline", zaključio je Korbar.