Generali opovrgli Novi list: Apsolutno podupiremo Kolindin prijedlog

Nakon što je predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović najavila da će, ako postane predsjednica, rehabilitirati prisilno umirovljene hrvatske generale te im ponuditi savjetničko mjesto, u riječkom Novom listu pojavila se informacija da 'Generali sumnjaju u domoljublje Kolinde Grabar Kitarović' te da odbacuju tu ponudu.

Nazvali smo generala Marinka Krešića, s kojim je razgovarao novinar Novog lista, da nam pojasni zbog čega generali odbacuju Kolindin prijedlog. No, Marinko Krešić nam je kazao da ga je Novi list 'malo pogrešno prenio'.

"Kao prvo, ja sam tajnik Generalskog zbora, a ne predsjednik. Kao drugo, Hrvatski generalski zbor još nije donio konkretnu odluku o tome kojeg će kandidata podržati. Još nije počela službena kampanja, pa je prerano za davanje podrške. Mislim da je inicijativa gospođe Grabar-Kitarović dobra, samo se prije izlaska u javnost s tom idejom, trebala konzultirati s nama. Ovako smo za njezin prijedlog doznali iz medija. To sam otprilike rekao i novinaru Novog lista, no objavljeno je malo drugačije", pojašnjava Krešić.

Dodaje potom da Hrvatski generalski zbor tek treba vidjeti koji će predsjednički kandidati istinski podržavati branitelje i dignitet Domovinskog rata te će nakon toga odlučiti kojem kandidatu ili kandidatima će dati podršku. Gospodin Krešić potom nas je uputio na generala Pavla Miljavca, aktualnog predsjednika Hrvatskog generalskog zbora.

„Apsolutno podržavamo ideju Kolinde Grabar Kitarović da pripadnici Generalskog zbora budu savjetnici predsjednika. Prošli smo rat, pobijedili u njemu i mislim da bi puno mogli pomoći savjetom. I u SAD-u, primjerice,  postoji praksa da pojedini generali savjetuju predsjednike. No, neki mediji su krivo shvatili da će Hrvatski generalski zbor konkretno dati podršku samo jednom predsjedničkom kandidatu. Mi ćemo načelno podržati one kandidate za koji se zalažu za nacionalne interese, za prosperitet države, koji će štititi prava branitelja i dignitet Domovinskog rata. No, nećemo izaći s konkretnim imenom. Ne bi to bilo korektno jer među nama ima članova koji simpatiziraju različite političke opcije“, pojašnjava Pavao Miljavac, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora, udruge koju sačinjava 67 hrvatskih generala koji više nisu aktivno u vojnoj službi. 

Nekadašnji zapovjednik 4. gardijske brigade, umirovljeni general Damir Krstičević komentirajući u srijedu to što mediji prenose da jedni generali daju potporu predsjedničkoj kandidatkinji Grabar Kitarović, a drugi kandidatu Milanu Kujundžiću rekao je da nema podjele (među generalima) te da su zajedno kao i 91. godine.

"Želimo samo bolju i kvalitetniju Hrvatsku, bolju i sretniju budućnost za našu djecu", poručio je Krstičević u izjavi novinarima na obilježavanju 24. obljetnice osnutka 1. gardijske brigade "Tigrova" u zagrebačkoj vojarni Croatia.

Na upit kako komentira činjenicu da generalski zbor ne podupire HDZ-ovu kandidatkinju Kolindu Grabar Kitarović, Krstičević je odgovorio da daju potporu i njoj, a i on osobno.

"Idemo se natjecati s programima i da hrvatski ljudi izaberu najbolje. Vidimo da imamo ogromnih problema i idemo svi skupa zajedno izgraditi bolju i kvalitetniju Hrvatsku i to je cijela priča. U toj priči nemojmo se dijeliti i isključivati, nego idemo iskoristiti sve potencijale koje Hrvatska ima. U braniteljskoj populaciji je ogroman potencijal i snaga i mogu biti pokretačka snaga u tranziciji i ovim svim problemima koje danas imamo", naglasio je Krstičević.

Pismo hrvatskih generala iz 2000. godine

Budući da se naša imena već mjesecima povlače po medijima u sklopu sve raširenije kampanje kriminalizacije Domovinskog rata, kao i vrijeđanja i omalovažavanja Hrvatske vojske, te s obzirom na činjenicu da mnogi od onih, od kojih bi to bilo očekivati, nisu protiv toga odlučno podignuli glas, mi, hrvatski generali i ratni zapovjednici, smatramo svojom moralnom obvezom upoznati hrvatsku javnost s našim stavovima i gledištima.

Na to nas obvezuje i povjerenje, a i zadaća koju nam je hrvatski narod ukazao u najtežim trenucima obrane zemlje i koju smo izvršili ne samo uspješno nego i časno.

1. S ogorčenjem konstatiramo da dobar dio medija i političara o Domovinskom ratu govori još samo i jedino kao o nečemu negativnom, problematičnom pa i sramotnom, premda je Domovinski rat temelj na kojem su izrasle hrvatska sloboda, suverenost i neovisnost. Držimo nedopustivim i nečasnim da se o braniteljima i invalidima Domovinskog rata govori samo kroz šačicu onih koji su se stvarno ogriješili o njegovu čistoću, ili o pozitivne zakone, a istodobno prešućuje sve ono pozitivno i veličanstveno u čemu je sudjelovala golema većina najboljih hrvatskih sinova. Jer to u konačnici, htio to tko priznati ili ne, vodi kriminalizaciji same volje hrvatskog naroda da se brani i obrani od velikosrpske agresije i okupacije. Napokon, treba li danas ikoga uvjeravati da svi oni, a tu ubrajamo i sebe, koji su po cijenu vlastitog života branili i obranili hrvatsku slobodu, nisu to činili zbog nekih prizemnih interesa ili privilegija, nego iz najviših ideala, jer na bojišnici su jedine privilegije bile smrt i neizvjesnost?!

2. Posebno ističemo, i ovom prigodom naglašavamo da nismo protiv sankcioniranja pojedinačnih zločina ili kriminalnih djela. Svatko tko se zaista ogriješio o čistoću Domovinskog rata, ili je počinio kakvo nečasno i kriminalno djelo treba odgovarati, ali na način koji priliči pravnoj i demokratskoj državi. Policijske akcije, kojih smo nedavno bili svjedoci, međutim, više nalikuju na obračun s terorističkim grupacijama ili mafijaškim skupinama negoli odgovoru pravne i demokratske države, sukladnom našim stvarnim prilikama te dostojanstvu hrvatskih branitelja i časnika Hrvatske vojske.

3. Nepotrebno demonstriranje sile, proglašavanje krivaca prije sudske presude, pa čak i prije provedene istrage, uključujući tu i licitiranje haaškim optužnicama, a u čemu, na žalost, ne sudjeluju samo mediji, svakako ne pridonosi klimi tolerancije i izgradnji demokratske Hrvatske, za koju smo se i mi, generali i ratni zapovjednici, borili. Štoviše, takvi postupci vode u nepotrebne i opasne rascjepe našeg društva.

4. Zbog toga želimo posebno naglasiti da nikakvi sukobi, a najmanje terorizma ili bilo kakvo nasilje, o kojima se tako olako u posljednje vrijeme u nas govori, nisu i ne mogu biti u interesu nikoga razumnog i odgovornog, a pogotovo ne onih koji su svojom krvlju stvarali ovu državu! Onaj koji je gradio kuću ima najmanje razloga da ju dovodi u pitanje ili da se igra njezinom sudbinom!
To kažemo ne samo u svoje ime, nego, nadamo se s pravom, i u ime Hrvatske vojske i svih hrvatskih branitelja te svih hrvatskih građana koji su u najtežim danima bili na braniku Domovine.

5. U tom sklopu - a zbog spekulacija, pa i ciljanih dezinformacija u vezi s preustrojem Hrvatske vojske - želimo iznijeti naš načelan stav: podupiremo sve one nakane da se na zapovjedna mjesta postave školovani i najsposobniji ljudi, a to znači oni koji su se dokazali u Domovinskom ratu. Jer Hrvatska vojska je upravo u Domovinskom ratu izrasla u pobjedničku vojsku, s kadrovima i doktrinom koji su to omogućili, a što je kapital koji nitko kome je stalo do sigurnosti zemlje i hrvatske slobode ne bi smio olako zanemariti.

6. Na kraju pozivamo najodgovornije osobe i institucije države, kao i mjerodavne čimbenike civilnog društva, a napose medije, da se odupru negativističkom i povijesno nekorektnom i neistinitom prikazivanju Domovinskog rata, da zaštite čast i dostojanstvo hrvatskih časnika i vojnika, da ne podliježu klimi olakog optuživanja i blaćenja, jer time se štite ne samo temelji na kojima je uspostavljena hrvatska sloboda i državna neovisnost, nego, a u to smo duboko uvjereni, i temelji na kojima jedino može počivati budućnost demokratske i prosperitetne Hrvatske.

Josipović: Mislim da govoriti ovako 'en bloc' o generalima nije možda korektno

Predsjednik Republike Ivo Josipović izjavio je u srijedu kako je stvar odabira hoće li netko uključiti u određena stručna ili politička tijela nekog od generala koje je umirovio njegov prethodnik Stjepan Mesić, ali drži da nema smisla u današnje vrijeme o njima govoriti kao o općoj kategoriji.

"Mislim da govoriti ovako 'en bloc' o generalima nije možda korektno. Ima različitih generala, od nekih koji su otišli u mirovinu i ne bave se ni politikom niti vojnom doktrinom. Ima nekih koji su, recimo tako, 'zabrljali' i bili su osuđeni od hrvatskog suda za ratne zločine, imamo neke koji su vrlo ugledni, uspješni biznismeni... Dakle, govoriti o generalima kao o jednoj općoj kategoriji danas, nakon toliko godina njihove karijere, nema puno smisla, svakog čovjeka treba posebno gledati", rekao je Josipović novinarima nakon znanstvenog skupa "Intelektualac, kultura, reforma: Ivan Mažuranić i njegovo vrijeme", održanom na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

Novinari su ga pitali kako komentira izjavu HDZ-ove predsjedničke kandidatkinje Kolinde Grabar Kitarović da će, ako postane predsjednica Republike, rehabilitirati generale umirovljene 2000. godine i pozvati ih, zajedno s Generalskim zborom, u svoje vanjsko savjetodavno tijelo.

"Mislim da oni nisu ni pod kakvom posebnom kaznom da bi ih se trebalo na ovaj ili onaj način rehabilitirati. Da li nekog od njih treba uvesti u određena stručna ili politička tijela to je stvar odabira", ocijenio je Josipović.

Podsjetio je pritom da su nekih od njih i danas aktivni u politici, poput generala Krstičevića, a izdvaja i sudbinu generala Gotovine i njegovog značaja u hrvatskoj povijesti te ističe da svi zaslužuju poštovanje za ono što su učinili u Domovinskom ratu, a da je njihova sudbina poslije vrlo različita.

Mesić je 2000. umirovio generale - potpisnike pisma u kojem izražavaju nezadovoljstvo politikom tadašnje vlasti - Janka Bobetka, Ivana Čermaka, Ivana Basarca, Krešimira Ćosića, Antu Gotovinu, Damira Krstičevića, Ivana Kapulara, Mirka Norca, Miljenka Filipovića, Ivana Koradu, Nojka Marinovića i Davora Domazeta Lošu.

Josipović je rekao da ih je Mesić umirovio zbog bavljenja politikom na načelima koja nisu bila primjerena demokratskom političkom sustavu jer "vojska kolektivno ne treba sudjelovati u politici".

Grabar- Kitarović: Borba za bolju Hrvatsku suština je mog programa

Ne znajući da je general Marinko Krešić u međuvremenu demantirao Novi list, HDZ-ova predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović komentirala je njegovu navodnu izjavu da nije primijetio da se ona bori za boljitak Hrvatske. Kazala je kako to nije istina jer je borba za bolju Hrvatsku okosnica njezina programa ali, dodala je, svatko ima pravo reći što misli.

Grabar Kitarović nedavno je najavila da će, ako postane predsjednicom Republike, rehabilitirati generale koji su umirovljeni 2000. godine i pozvati ih, zajedno s Generalskim zborom, u svoje vanjsko savjetodavno tijelo, na što je Krešić izjavio za "Novi list" da Generalski zbor neće dati potporu nijednom konkretnom predsjedničkom kandidatu nego načelno podržavati sve koji se zalažu za boljitak hrvatske države i naroda.

HDZ-ova predsjednička kandidatkinja poručila je u srijedu kako ostaje pri namjeri da rehabilitira umirovljene generale, te će joj, iako se oni ne mogu vratiti u aktivnu vojnu službu, biti jako drago budu li dijelom njezinog vanjskog savjetodavnog tima. Očekuje nas reforma Oružanih snaga i puno posla u području obrane i nacionalne sigurnosti, dodala je.

Oni su se, kao i svi branitelji, dokazali kao ljudi koji jako dobro funkcioniraju u kriznim situacijama i rješavaju krize i mislim da bi im trebalo odati dužno poštovanje, naglasila je Grabar Kitarović u izjavi novinarima prigodom obilježavanja 24. obljetnice osnutka Prve gardijske brigade "Tigrova" u zagrebačkoj vojarni Croatia.

Grabar Kitarović je u okviru izaslanstva zagrebačkog Gradskog odbora HDZ-a kod spomen obilježja "Tigrovima" položila vijenac i odala počast svim poginulim, nestalim i umrlim pripadnicima te gardijske brigade.

Rekla je kako je to jedna od najslavnijih brigada iz Domovinskog rata, pa smo im svima zahvalni što danas možemo biti ovdje i odati im počast.