KOMENTAR STRUČNJAKINJE
Gdje je nestao Bog u božićnim reklamama: 'Fokus se miče s Djeda Božićnjaka'
Godinama svjedočimo komercijalizaciji Božića pri čemu se gotovo sve vjersko izgubilo, a u reklamama je ono najviše vidljivo. Iako se posljednjih godina naglasak stavlja na obitelji, i dalje nema one temeljne kršćanske poruke zbog koje i slavimo ovu svetkovinu. Kakve se poruke šalju takvim reklamama s marketinške strane nam je situaciju približila komunikologinja i marketinška stručnjakinja Anja Bakota.
Iako je Djed Božićnjak i dalje jedna od prepoznatljivih i omiljenijih blagdanskih figura, Bakota je naglasila kako korištenje njegovog lika nije više tako popularno kao prije. "Njegovu figuru u marketinške predbožićne svrhe još uvijek ponajviše koriste američki brandovi kojima je on 'zaštitno blagdansko lice' poput Coca Cole, Tagret-a, M&M i sl. No, i takvi veliki globalni 'igrači', koji su desetljećima svoje blagdansko oglašavanje gradili oko Djeda Božićnjaka, sve manje koriste njegov lik kao središte priče. Naravno da nisu u potpunosti napustili i zanemarili vid blagdanskog oglašavanja kojeg su gradili desetljećima jer na globalnoj razini konzumenti već poistovjećuju lik s brendom", kazala je.
"No, i ove su godine u središte priče stavili obiteljsko zajedništvo i tople ljudske priče. Moderni potrošači imaju drugačije navike i prednost daju iskustvenom u odnosu na materijalno. Prikazujući obiteljske trenutke, a ne čarobne fantazije predvođene Djedom Božićnjakom, brendovi se usklađuju s vrijednostima koje njeguju njihovi potrošači i s kojima se na koncu, veći broj ljudi može poistovjetiti", rekla je u razgovoru za portal Direktno. Naglasila je da se moderno oglašavanje oslanja ponajviše na pripovijedanje zbog stvaranja emocionalne veze s publikom.
"Naglašavanjem obitelji, posebice one koja se okuplja oko blagdanskog stola ili zajedničkih aktivnosti, na gledatelja se pretaču iskustva iz stvarnog života. Mnogo se ljudi može poistovjetiti na različite načine s takvim reklamama, netko prepoznaje svoju obitelj, netko žali što nema takvu obitelj, netko se sjeća trenutaka iz djetinjstva, netko je daleko pa ne može provesti blagdane s obitelji, ali bitno je da taj storytelling pretače i izazove emocije. Također, takav vid oglašavanja obraća se različitim potrošačkim skupinama i pomiče fokus s izmišljenog lika na ljudske trenutke s kojima se mogu povezati", istaknula je.
Šalje li se kriva poruka?
"Oglašavanjem koje se okrenulo ka drugom fokusu u ovo predblagdansko doba stavljajući obitelj u središte, a ne fiktivan lik, pogotovo u doba kad se ljudi sve više otuđuju, odašilju se vrlo pozitivne poruke. Obitelj danas predstavlja mnogo instanci, pa tako to može biti skupina dragih ljudi koji nisu isključivo u rodnom srodstvu, prijatelji različitih etničkih i religijskih pozadina, različitih dobnih skupina jer se i na taj se način marketinški želi emotivno doskočiti svima, stoga se reklame i prilagođavaju za različita tržišta", naglasila je Bakota.
Upitali smo ju šalje li se kriva poruka stavljajući naglasak na obitelj jer Božić nije blagdan obitelji, već svetkovina rođenja Isusa Krista. "Smatram da se velike, međunarodne korporacije pri oglašavanju u ovo vrijeme i naglašavajući blagdansko umjesto božićno ograđuju od etiketiranja Božića i božićnih praznika kao isključivo kršćanskog blagdana. Što je u jednu ruku razumljivo jer stavljanjem fokusa na obitelj i zajedništvo 'targetiraju' veće demografske i potrošačke skupine", istaknula je Bakota.
"Takvim storytellingom ne predstavljaju određenu religiju i ograđuju se od religijskih aktivnosti. Božić kao isključivo slavljenje blagdana Isusova rođenja prerastao je sekularizacijom, komercijalizacijom i globalizacijom, već davno samo kršćansku svetkovinu. Mislim da je to postalo jasno kad se krenulo s uklanjanjem bilo kakvih vjerskih obilježja i dodalo fiktivne likove s kojima se široke mase lakše poistovjećuju", poručila je komunikologinja.
FOTO: Unsplash
'Šteta je da se izgubi smisao blagdana'
"S obzirom na marketinške aktivnosti koje su između ostalog usmjerene na proizvod i prodaju koja je u ovo doba godine povećana, jasno je da se međunarodne tvrtke odmiču od kršćanskog blagdana i odašilju univerzalne poruke ljubavi i mira. Danas je čak izazovno i blagdansko oglašavanje u Hrvatskoj koja je većinom homogena zemlja i mahom katolička, jer treba biti oprezan kojim je krajnjim korisnicima poruka upućena s obzirom na sekularnost, ali i prakticiranje religije", rekla nam je u razgovoru.
Istaknula je kako s jedne strane ne smatra da se šalje kriva poruka. "Svrha Božića i jest slavljenje ljubavi, zajedništva i obitelji. S obzirom na univerzalnost poruka koje se marketinški odašilju, mnogi ljudi koji ne vjeruju ili su pripadnici druge religije, tako mogu slaviti blagdan koji je kršćanima važan", poručila je Bakota.
Starinski klasik kojeg svi obožavaju: Ovi božićni kolačići će vas podsjetiti na djetinjstvo
"Vjernicima bi trebalo biti drago što ovakav blagdan globalno potiče na dobre vrijednosti koje je u suštini Isus i propovijedao i svjedočio svojim životom. No, smatram i da bi se vjernici i svi koji se takvima smatraju trebali fokusirati u ovim danima više na svoju vjeru nego li na konzumerizam. Šteta je da se izgubi smisao blagdana u svojoj punini kod onih koji su upoznati s temeljnim religijskim vrijednostima i onime što bi im kao vjernicima trebao predstavljati", zaključila je.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.