DIREKTOR ZRAČNE LUKE DUBROVNIK U RAZGOVORU ZA DIREKTNO

FRANO LUETIĆ: Ponosni smo što usprkos aktualnoj krizi imamo čak tri nova odredišta

Autor

dd

S Franom Luetićem, direktorom Zračne luke Dubrovnik, razgovarali smo o aktualnoj situaciji uzrokovanoj pandemijom koja je snažno utjecala na pad prometa zračnih kompanija i luka; o Vladinim mjerama za prevladavanje krize, prognozama za ovu turističku sezonu, uspješno završenoj rekonstrukciji tog aerodroma smještenog u Čilipima te se prisjetili Domovinskog rata u kojem je bio potpuno srušen i devastiran. 

10.07.2020. u 16:20
Ispiši članak

Frano Luetić počeo je raditi u Zračnoj luci Dubrovnik još 1974. godine na sezonskim poslovima kao student. Taj diplomirani ekonomist završio je i za profesionalnog aerodromskog menadžera. Kao zaposlenik radio je na operativnim poslovima, postupno napredujući na mnogim radnim mjestima u sektoru prihvata i otpreme zrakoplova, putnika, prtljage, robe i pošte. Od Domovinskog rata obavlja funkciju komercijalnog direktora, a sve od 1999. godine pa do veljače 2018., kada ga je Vlada imenovala direktorom Zračne luke, bio je zamjenik glavnog direktora. 

S obzirom na krizu koja je uslijed pandemije pogodila cijeli sektor zračnog prometa ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu dobro se podsjetiti da smo preživjeli i gora vremena te da je u Domovinskom ratu Zračna luka Dubrovnik bila potpuno uništena i devastirana.   

Početkom listopada 1991., dolazi do brutalne agresije srpsko-crnogorskih vojnih i paravojnih snaga na naše područje te zračna luka pada u ruke agresora do druge polovice listopada 1992. godine. Za vrijeme neprijateljske okupacije osnivamo dva ureda u nikad pokorenom užem dijelu grada Dubrovniku i svim snagama nastojimo ukazati Europi i svijetu što smo doživjeli, nadajući se pomoći Međunarodne zajednice da se što prije vratimo na svoju djedovinu i započnemo s obnovom, a u sklopu nje i s uspostavom redovitog zračnog prometa.

Uspijevamo se vratiti 21. listopada 1992., uz pomoć pregovora hrvatskog političkog vrha i okupatora uz medijaciju predstavnika Europske zajednice, a uz potporu Hrvatske vojske na čelu s generalom Jankom Bobetkom u zračnu luku koja je bila u potpunosti devastirana i srušena. Ratna šteta bila je procijenjena na 45 milijuna tadašnjih njemačkih maraka. 

Zahvaljujući našim zaposlenicima, dobrim ljudima u Hrvatskoj i u Europi uspijevamo radom i donacijama ponovno osposobiti aerodrom za komercijalni prihvat i otpremu zračnog prometa. Već u drugoj polovici prosinca 1992., uspostavljaju se redovite linije Zagreb-Dubrovnik-Zagreb. Sve do završetka oslobodilačke akcije Oluja u kolovozu 1995., bili smo izloženi gotovo svakodnevnom granatiranju s položaja iz istočne Hercegovine, međutim, zračni promet se odvijao i usporedno s njim i obnova čitave infrastrukture. O značajnijem "normalnom" prometu možemo govoriti tek od 2000., pa nadalje. Prijeratni promet dostižemo tek 2012. godine.

Završena je obnova Zračne luke Dubrovnik vrijedna 225 milijuna eura, od čega je 158 milijuna povučeno iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Istaknuli ste da je projekt završen u roku. Što je sve ostvareno tim projektom i koji su benefiti za samu zračnu luku, ali i županiju?

Projekt Razvoj Zračne luke Dubrovnik započeo je 2014. godine, radovi su okončani u roku, krajem prošle godine. Još smo planirali izgraditi garažu za osobne automobile, ulaganjem vlastitih sredstava u iznosu od 40 milijuna kuna, ali smo te radove morali odgoditi zbog  nastale krize izazvane pandemijom zarazne bolesti COVID-19.

Projektom je izgrađena nova suvremena putnička zgrada sa svim sadržajima koji su uobičajeni u međunarodnim zračnim lukama, potpuno je obnovljena uzletno-sletna staza sa svim instrumentalnim uređajima, produžena je staza za vožnju istok do parka uzletno-sletne staze; ostale staze za vožnju su rekonstruirane, stajanka za zrakoplove je potpuno obnovljena i trostruko proširena u odnosu na prethodno razdoblje.

Izgrađena je i nova suvremena zgrada spasilačko-vatrogasne postrojbe, nabavljena su najmodernija vatrogasna vozila s popratnom opremom, izgrađena je nova zgrada za poslovno zrakoplovstvo s posebnom stajankom i odvojenim prilazom prometnicama i parkiralište sa zemaljske strane. Također je izgrađena i nova upravna zgrada zračne luke, sustav kanalizacije i odvodnje, nove trafo-stanice i električno napajanje, zatim sustav za navigacijski satelitski precizni prilaz zrakoplova i još puno toga da ne nabrajam sve detalje, naravno ne zaboravljajući svu opremu za zaštitu zračnog prometa, uključujući sortirnicu za prtljagu s RTG uređajima. Naš je aerodrom tom rekonstrukcijom dostigao najviše sigurnosne standarde koji vrijede u Europi i svijetu. 

Naveli ste da je Zračna luka Dubrovnik bila u mnogočemu prva u Hrvatskoj. Možete li nam navesti neki primjer?

Prvi smo primjerice u Hrvatskoj izgradili tzv. aviomostove, osiguravajući tako 'suhu vezu' između zrakoplova i putničke zgrade, kao i sustav podzemnog cjevovoda za punjenje zrakoplova gorivom.

U 2019. godini Zračna luka Dubrovnik ostvarila je najveću dobit u povijesti svog postojanja. Kako se pandemija korona virusa odrazila na vaše  poslovanje s obzirom na to da su zračni prijevoznici 'bačeni na koljena'? 

Prošla godina je bila rekordna u povijesti zračne luke od njenog osnutka davne 1962. godine. Ostvareno je 2,9 milijuna putnika te smo bili treća zračna luka po ostvarenom prometu iza Zagreba i Splita. Financijski rezultati su također bili daleko najbolji u povijesti te je ostvarena rekordna dobit od 114 milijuna kuna. Na žalost, ova nas je pandemija sve neviđeno uzdrmala, pa smo morali donijeti krizni plan poslovanja kako bi prebrodili krizu. Tijekom ove godine sigurno ćemo ostvariti velike gubitke, uostalom kao i čitava zrakoplovna industrija širom svijeta.

Koji vam je paket pomoći ponudila Vlada s obzirom na to da država ima vlasnički udjel od 55 posto u vašoj kompaniji? Jeste li zadovoljni tim mjerama i jesu li one dovoljne da se prebrodi kriza?

Zahvaljujući odluci Vlade uspjet ćemo, vjerujem, prebroditi krizu, jer nam je omogućila zadržati dobit ostvarenu prošle godine, pa tako nećemo otpuštati zaposlenike, a plaćamo i 250 sezonskih radnika, koji su trebali raditi da je bila normalna godina, kao što smo prethodno očekivali. Na ovaj način uspjet ćemo pokriti sve rashode i pripremiti se za sljedeću godinu, koja bi, nadamo se, trebala ponovno biti koliko-toliko "normalna".

Koliko je dugo zračna luka bila zatvorena? Kakva je sada situacija s domaćim i međunarodnim zračnim prometom? Jesu li se vratili i niskotarifni avioprijevoznici? 

Naša zračna luka je bila zatvorena za komercijalni promet od 19. ožujka pa sve do 11. svibnja ove godine kada su započeli letovi za Zagreb. Od 15. lipnja, nakon otvaranja EU granica, krenuo je i međunarodni promet. Zračni promet u Europi se postupno normalizira i iz dana u dan je u porastu. Ista je situacija i u našoj zračnoj luci.

Treba znati da je u Europi od početka godine do danas izgubljeno više od 750 milijuna putnika u zračnim lukama. Naš promet će se u drugoj polovici srpnja udvostručiti u usporedbi s prethodnim razdobljem, a u kolovozu bi se trebao utrostručiti, naravno, sve ovisi o situaciji s korona virusom. 

Bit ćemo povezani sa 60 odredišta u Europi te Dubaijem izvan Europe, dakle s gotovo svim glavnim gradovima Europske unije i s većinom zrakoplovnih kompanija koje su i prethodno bile najavile prometovanje prema Dubrovniku. Od niskotarifnih prijevoznika najznačajniji su Easyjet, Ryanair, Jet2.com, Vueling, Volotea i Norwegian.

Koliki je pad prometa u odnosu na prošlu, rekordnu godinu? Kakve su vaše prognoze za ostatak sezone? 

U travnju, kada smo bili zatvoreni, očekivano nismo ostvarili nikakav promet, a u svibnju je on iznosio 1,4 posto lanjskog, dok smo u lipnju ostvarili 2,5 posto prošlogodišnjeg prometa. 

No u srpnju bi mogli polučiti oko 15 posto prošlogodišnjeg prometa, dok bi kolovoz mogao doseći i do 25 posto lanjskog. 

Sve u svemu, planirali smo u ovoj godini 20 posto prošlogodišnjeg prometa, što bi ipak na neki način pomoglo podmirenju naših troškova i bio bi dobra osnova za pripremu 2021. sezone.  Ipak smo ponosni što usprkos aktualnoj krizi imamo tri nova odredišta ove godine, a to su letovi iz Budimpešte, Kijeva i Vilniusa.

Jeste li optimist glede krize i njezina prevladavanja u vašoj zračnoj kompaniji i općenito u sektoru zračnog prometa?

Nisam pretjerani optimist, a ni pesimist, nego realist. Pratimo svjetska kretanja u zračnom prometu širom svijeta i prilagođavamo se u našim okvirima u skladu s našim mogućnostima. Prema tome, sve činimo što je u našoj moći da se vratimo na stanje prije ove krize, jer sve su krize u povijesti jednom prevladane, pa tako će i ova.

Što prije to bolje.
 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.