PREDRASUDE O NACIJAMA

Francuska: Zemlja ljubavi, vrhunske gastronomije, slavnih umjetnika, Napoleona i njegovih hrvatskih vojnika

Autor

Andrea Latinović

Reprezentacije Urugvaja i Francuske ''sudarit'' će se u petak, 8. lipnja, u popodnevnim satima na stadionu u ruskom gradu Nižnji Novgorodu, u četvrtfinalu, a kako stoje kladionice, rezultat je neizvjestan. No, ipak, mala je prevaga u korist Francuske, te moćne nogometne svjetske sile.

06.07.2018. u 07:21
Ispiši članak

Na sam spomen Francuske, najprije nam pred očima prolaze slike ljubavi, poljubaca, ''grada ljubavi i svjetlosti'' Pariza, prekrasnih, šarmantnih žena, visoke svjetske mode, Coco Chanel, slavnih književnika, umjetnika i znanstvenika, velikog vojskovođe i osvajača Napoleona, Francuske revolucije i pada Bastille, veličanstvenih sireva i vina, sjajne kinematografije, slavnih ljepotica Brigitte Bardot, Catherine Denevue… To je zasigurno jedna od najoriginalnijih i najljepših država svijeta, u svakom slučaju.

Zanimljivosti o Francuskoj

Francuska je jedna od najvećih država Europe i samim time donosi brojne zanimljivosti koje ponekad začuđuju i najveće znalce o ovoj šarmantnoj zemlji.

Francuska ima čak 25 restorana s 3 Michelinove zvjezdice!

Francuska je slične veličine kao američka savezna država Texas. 

Najposjećenija atrakcija Francuske nije Louvre, već Euro Disney s čak 14.5 milijuna posjetitelja!

Koji grad ima najviše govornika francuskog jezika? Ne, to nije Pariz! To je Kinshasa koji se nalazi u Demokratskoj republici Kongo.

Statistike govore da prosječni Francuz godišnje popije čak 45, 32 litara vina!

Prema istraživanjima koje provodi Durex, čak 70 posto Francuza vodi ljubav barem jednom tjedno.

Čak 10 posto francuskog naroda imigranti su i njihova djeca!

U svakom gradu u Francuskoj postoji ulica poznatog romanopisca i esejista Victora Hugoa.

U Francuskoj se proizvodi više od 400 vrsta sireva.

Riječ ''salut'' znači i ‘dobar dan'' i ''doviđenja'' istodobno.

Francuski jezik bio je službeni jezik u Engleskoj više od 300 godina.

Otprilike tek oko 34 posto Francuza govori engleski.

U svakoj regiji Francuske postoji određen broj poljubaca koji se izmjenjuje pri susretu. Na Korzici je taj broj- pet.

Pravo ime Coco Chanel je Gabrielle Bonheur.

Francuska ima najveći broj skijališta na svijetu.

Francuska se može pohvaliti najvećim brojem Nobelovih nagrada za književnost na svijetu.

Najstariji most u Parizu se zove Pont Neuf  (novi most).

Po zakonu Francuske, dopušteno je oženiti se mrtvom osobom. U slučaju da netko umre dok je zaljubljeni par u zarukama vjenčanje se i dalje može održati jer zakon omogućava i mrtvim osobama posthumno sklapanje zajednice. Takve je brakove dopustio Charles De Gaulle nakon poplave pedesetih godina 20. stoljeća u kojoj je poginulo oko 400 ljudi.

Zakon iz 1996. godine nalaže da minimalno 40 posto glazbe na radiju mora biti francuska. Pola od te muzike mora biti starije od šest mjeseci.

Riječ ''Francuska'' potječe od plemena Frank, germanskog naroda koji je nekada živio na ovim prostorima.

U ovoj zemlji, izgrađeno je više od 40.000 dvoraca.

Francuzi su imali ranu verziju interneta nazvanu Minitel '80-ih godina 20. stoljeća.

Francuski je službeni jezik u više država uključujući Švicarsku, Kanadu, Obalu Slonovače, Luksemburg, Monako, Kongo i Niger. Francuski jezik bio je službeni jezik u Engleskoj više od 300 godina, a materinji je jezik više od 75 milijuna ljudi. To je jedini jezik, osim engleskog, koji se uči u svakoj državi svijeta.

Svakoga dana objavi se jedna knjiga za kuhanje.

Najviši vrh Europe je Mont Blanc, visok 4810 metara.

Ministarstvo zdravlja ove zemlje svojedobno je namjeravalo proglasiti mlijeko kao nacionalno piće.

Pariz je originalno bio rimski grad zvan ''Lutetia''. Drugi naziv za Pariz je ''Grad svjetlosti'', a ovaj naziv nastao je još u 16. stoljeću i to iz prilično mračnih i negativnih razloga. U tom razdoblju Pariz je bio prepun kriminala i upravo zato, strahujući da na ulici mogu biti napadnuti, opljačkani ili ubijeni, mnogi Parižani noću nisu smjeli izaći na ulicu.

Bivši predsjednik Francuske Charles de Gaulle ušao je u Guinessovu knjigu rekorda kao osoba na koju je pokušan najveći broj ubojstava- čak 32 puta izbjegao je smrt.

Od 1814. do 1830, zastava kraljevine Francuske bila je potpuno bijela.

Francuska je turistički najposjećenija zemlja svijeta.

Giljotina je nastala u Francuskoj po istoimenom čovjeku koji ju je osmislio i posljednji put je primijenjena 1977. godine.

Najstariji most u Parizu zove se Pont Neuf (Novi most).

Croasani su zapravo izmišljeni u - Austriji!

Nošenje bijele vjenčanice francuska je tradicija koja je počela još davne 1499. godine.

Protuzakonito je fotografirati policijske službenike i vozila.

Francuska vlada do dan danas dijeli medalje za obitelji koje su svoju djecu odgojila dostojanstveno.

Postoji samo jedan znak ''STOP'' u cijelom Parizu.

Postoji malo selo u Francuskoj zvano ''Pussy'', kao i grad ''Condom''.

Francuski toast nije zapravo francuski. Njega je izmislio Joseph French i po tome je dobio ime. Problem je bio što je zaboravio apostrof na Joseph pa se danas smatra da potječe iz Francuske.

Louis XIX bio je kralj Francuske samo 20 minuta.

Tijekom Drugog svjetskog rata, Francuzi su na Eiffelovom tornju presjekli kabel na liftu, kako bi Hitler morao pješice na vrh, u slučaju da Nijemci osvoje Pariz.

Postoji kafić u Francuskoj gdje je kava jeftinija ako kažete ''Dobar dan'' ili ''Molim''.

Francuska je prva zemlja u svijetu koja je uvela registarske tablice automobila.

U Francuskoj je zabranjeno nazvati svinju Napoleon.

U Francuskoj gotovo 96 posto škola ima uređaj za prodavanje prezervativa.

Više ljudi govori francuski u Africi, negoli u Francuskoj.

Gotovo petina stanovništva ove zemlje živi u Parizu.

Francuzi su izmislili sljedeće stvari: zračni balon, padobran i podmornicu.

Velike znamenitosti

Picassov muzej u Antibesu na Azurnoj obali

Picasso je u nekadašnjem dvorcu Grimaldijevih, mjesnom muzeju Antibesa, 1946.godine otvorio svoj atelje. Kasnije je muzej nazvan Picassovim muzejem. Također su i umjetnici poput Alexandera Caldera, Maxa Ernsta, Germaine Richier, Anne und Patricka Poiriera i Fernanda Légera doprinijeli savršenstvu ovog muzeja. Muzej je otvoren svaki dan (ljeti je zatvoren ponedeljkom).

Vlak pinjola na Azurnoj obali

Stari parni stroj dobio je ime po pinjolama borovog češera koji su služili za njegovo pokretanje. U ljetnim mjesecima vozi svakog vikenda od Nice do Digne. Prolazi kroz ukupno 25 tunela i vozi preko više od 30 mostova.

Muzej Louvre u Parizu

Uz legendarnu Mona Lisu, Louvre krije još mnoga blaga, od egipatskog zlata, djela poznatih francuskih slikara do antičkih mramornih skulptura. Jedan dan nije dovoljan da bi se sve vidjelo. Muzej je otvoren svakim danom osim utorkom. Pariz administrativno pripada regiji Ile-de-France.

Piramida u Louvreu

Konstruirana 1989. izaziva bijes ne samo kod konzervativnih arhitekata, već i kod filmskih radnika. Zašto? Bilo koji redatelj koji želi snimati dvorište Louvrea za svoj film, mora platiti honarar i arhitektu Piramide I. M. Peju. Zbog toga se filmski setovi radije zadržavaju kod starih spomenika – oni su besplatni.

Samostan cistercita u Sénanquei u Provansi

U središtu polja lavande leži ovaj samostan, osnovan u 12. stoljeću. Ispunjen skladom i mirom očarava sve posjetitelje ovog osamljenog mjesta. Već 1989. godine, redovnici žive u ovoj opatijskoj zajednici. Samostan pripada značajnijim građevinama provansalskog romantizma, a može se posjetiti tijekom čitavog dana, osim u ljetnim mjesecima, kada se može posjećivati samo u popodnevnim satima.

Planina Sainte-Victoire u Provansi

Nad crvenom zemljom izdižu se bijele stijene prema plavom nebu. Poznata je silueta ovih strmih stjenovitih zidova, zavičajnih planina Aix-en-Provencea, prije svega iz Cézanneovih slika. Zadivljen ovim prostorima i Picasso je tu kupio dvorac, u Vauvenarguesi, gdje je i pokopan. Ovdje se nalazi i put koji vodi do samostana pored provansalskog križa Croix de Provence, odakle se pruža divan pogled.

Nacionalni morski centar Nausicaá¡ u Nord Pas-de-Calaisu u Boulogni

Najveći morski park Europe prikazuje bogat morski svijet, s 34.000 bića u 4,5 milijuna litara vode, a sve nadopunjuju programi izložbi različitih tematika.

Katedrala Notre-Dame u Elzasu

Strasbourška stolna crkva najpoznatija je povijesna građevina u čitavom Elzasu. Njena gradnja započinje u 12. stoljeću, a završava u 15-om. S vidikovca do kojeg vode 332 stepenice, pruža se zapanjujući pogled na grad i Elzas. Posebno su dojmljive rozete na zapadnoj fasadi. Također postoji i astronomski sat koji udara svaki dan u 12.30 sati.

Kula Fleckenstein u Elzasu

Kula Fleckenstein je nešto za sve ljubitelje kula. Ustoličila se na divovskim stijenama u Nordvogesenu već u 12. stoljeću. Odavde se puteljkom za šetnju može ići do susjednih ruševina Loewensteina i Hohenburga.

Što znamo o Francuskoj?

Francuska (République Française; France), država je zapadnoj Europi, između Belgije, Luksemburga i Njemačke na sjeveroistoku, Švicarske, Italije i Monaka na istoku i jugoistoku te Španjolske i Andore na jugozapadu. S tri strane okružena je morem (Atlantski ocean, La Manche, Sjeverno i Sredozemno more), a obuhvaća 543. 998 km².

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2009. Francuska ima 66,9 milijuna ljudi, od čega 94,2 posto Francuza, 0,8 posto Portugalaca, 0,8 posto Alžiraca, 0,7 posto Marokanaca, 0,4 posto Turaka, 0,3 posto Talijana, 0,2 posto Španjolaca i drugih.

Stanovnici su uglavnom katolici (64,3 posto), zatim muslimani (4,3 posto), protestanti (1,9 posto), budisti (1 posto) i drugi, a nereligiozno je 27,0 posto.

Stanovništvo je u prosjeku staro, očekivano je trajanje života za muškarce 78,2 god., a za žene 84,8 god.

Gospodarstvo

Francuska je s Njemačkom i državama Beneluxa dala odlučujući doprinos uspostavi Europske monetarne unije i promociji eura početkom 1999. Francuski bankarski sustav jedan je od najrazvijenih u svijetu, a u ekonomiji je država ostala najveći vlasnik i poduzetnik, najveći proizvođač, kupac i poslodavac. Odlučujući vlasnički i poslovni utjecaj vlada ima na željeznicu, elektroprivredu, zračni prijevoz, telekomunikacije i proizvodnju oružja, iako se kroz privatizaciju od početka 1990-ih smanjuju njezini dionički paketi.

U industriji je važna proizvodnja automobila, po kojoj je Francuska 2013. na trećem mjestu u Europi (iza Njemačke i Španjolske), a dvanaesta u svijetu. Značajna je i proizvodnja strojeva, zrakoplova, kemikalija, električnih uređaja, tekstila, odjeće, hrane, lijekova, i dr. Po izvozu oružja Francuska je na trećem mjestu u svijetu, iza SAD-a i Rusije. Unutar Europske unije Francuska je vodeći proizvođač hrane (meso, žitarice, šećer, voće, povrće, sir, maslac, mlijeko i dr.). Po proizvodnji vina Francuska je druga u Europi, iza Italije.

Po broju stranih turista Francuska je prva u svijetu; Louvre je najposjećeniji muzej u svijetu s 9,3 milijuna posjetitelja.

Tijekom 2014. i 2015. stopa nezaposlenosti je 9,9 posto, a poseban problem je velika stopa nezaposlenosti mladoga stanovništva u gradovima.

Novčana je jedinica euro (€; EUR); 1 euro je 100 euro-centa.

Političko uređenje

Prema Ustavu, od 28. rujna 1958. Francuska je unitarna republika s polupredsjedničkim sustavom vlasti. Republika i prekomorski teritoriji po Ustavu tvore Francusku zajednicu. Temelj političkog sustava i prava čovjeka ustavni je moto Republike: sloboda, jednakost i bratstvo (čl. 2: Liberté, Égalité, Fraternité). Predsjednik republike na čelu je države, biraju ga građani na općim i izravnim izborima na mandat od pet godina i na najviše dva mandata. Predsjednik ima uobičajene funkcije šefa države u vanjskoj politici i obrani (vrhovni je zapovjednik oružanih snaga). Ustavom su mu dane izvanredne ovlasti u slučaju pogibelji po državu. Ima pravo suspenzivnoga veta na zakone izglasane u parlamentu i pravo iznošenja na referendum svakoga zakona koji se odnosi na organizaciju javnih vlasti.

Vlada ima u svojoj nadležnosti izvršnu vlast u određivanju i vođenju politike države, a za tu svrhu raspolaže administracijom. Za svoj je rad vlada odgovorna parlamentu.

Zakonodavnu vlast ima dvodomni Parlament (Parlement), koji se sastoji od Nacionalne skupštine (Assemblée nationale) i Senata (Sénat). Nacionalnu skupštinu čini 577 zastupnika, koje građani izravno biraju za mandat od 5 godina. Senat je predstavništvo teritorijalnih zajednica, čini ga 348 senatora (328 iz Francuske i prekomorskih departmana, 12 predstavnika Francuza koji žive u inozemstvu, po dva senatora iz Nove Kaledonije, Saint-Martina i Wallis i Futune), na mandat od šest godina (svake tri godine bira se polovica senatora).

Sudbena je vlast neovisna. Visoko vijeće magistrature (Conseil supérieur de la magistrature) pomaže predsjedniku republike kao jamcu neovisnosti sudbene vlasti. Visoki sud pravde (Haute Cour de justice) tijelo je pred kojim predsjednik republike odgovara samo za veleizdaju, a članovi vlade za kaznena djela počinjena u obavljanju svojih funkcija. U sustavu redovitih sudova najviši je Kasacijski sud (Cour de cassation). Upravno sudstvo čine upravni sudovi departmana, a Državno vijeće najviši je upravni sud. Ustavno vijeće (Conseil constitutionnel) čine predsjednik, kojega imenuje predsjednik republike i devet članova, po tri od njih imenuju predsjednik republike i predsjednici obaju domova parlamenta. Doživotni su članovi Vijeća bivši predsjednici republike.

Administrativno je Francuska podijeljena na 13 metropolitanskih regija (do 31. prosinca 2015. na 22) i pet prekomorskih regija, odnosno na 96 metropolitanskih i pet prekomorskih departmana.

Nacionalni praznik obilježava se od 1790. godine svakog 14. srpnja.

Napoleon i Hrvati

Napoleon je za Hrvate govorio kako nikada nije imao ''hrabrijih i boljih vojnika'', a poznata je njegova rečenica: ''Kada bih imao samo sto tisuća Hrvata, osvojio bih čitav svijet!''. Izjavio je i sljedeće: ''Hrvati, osobno sam se uvjerio u vašu hrabrost. Stekli ste slavu i neumrlu čast!"

Hrvati u Napoleonovoj vojsci bili su "uvijek organizirani i uvijek spremni", po riječima francuskoga generala Testea. Bili su stručnjaci u okršajnoj borbi, isto tako i u borbi po brdima i uzvisinama. Napoleonova vojska brojala je četiri hrvatske pukovnije, tzv. privremene pukovnije. Prva je bila 1er Regiment d'Infanterie Provisories Croate (1. hrvatska privremena pješačka pukovnija), sastavljena 1811. stvorena iz bojni 1. i 2. lovačke pukovnije Ilirije (1er i 2e Regiment de Chasseurs Illyriens). 2e Regiment d'Infanterie Provisories Croate (2. hrvatska privremena pješačka pukovnija) stvara se 1813. od 1. bojne 4. lovačke pukovnije Ilirije (4e Regiment de Chasseurs Illyriens) i 2. bojne 3. lovačke pukovnije Ilirije (3e Regiment de Chasseurs Illyriens). 3e Regiment d'Infanterie Provisories Croate stvorena je 1812. od prvih bojni 1. i 2. pukovnije Banata (1er i 2e Regiments du Banat). 3. pukovnija ili 3e Regiment d'Infanterie Provisories Croate stvorena je 1813. od drugih bojni 1. i 2. pukovnija Banata (1er i 2e Regiments du Banat). Povlačenjem iz Rusije, dvije trećine Hrvata u francuskoj vojsci izgubilo je život. Sve četiri pukovnije raspuštene su 1813. godine.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.