FPZG u moru afera ponovno 'zamrzava' Istraživačko novinarstvo; propitkivanje mladih postalo je prevelika opasnost za sustav?

I to baš u vrijeme niza afera, od one bivšeg ministra uprave Lovre Kuščevića do one gradonačelnika Grada Samobora Kreše Beljaka ili pak one o tvrtki Pismorad koja je prilikom prijave za natječaj Grada Zagreba predala prazan formular, o čemu je portal Direktno prvi pisao.  O svemu što se zbivalo u pozadini spašavanja Agrokora da i ne govorimo. Sve su to otkrili novinari. Novinari čije buduće generacije, kako vidimo, imaju sve manje mogućnosti za upoznavanje s tako teškim istraživačkim radom, a na kraju, i utjecajem na društvo.

Fakultet političkih znanosti, nakon šest godina, ponovno ponavlja istu priču. Prije šest godina, kolegij Istraživačko novinarstvo ukinut je zbog profesora koji više nije mogao držati taj kolegij, no kasnije je ponovno uveden zbog previše prigovora, kada je bivša dekanica dozvolila vanjske suradnike koji su međusobno raspodijelili studente s kolegija. Taj se kolegij tijekom ove akademske godine izvodio u suradnji s GONG-om i Hrvatskim novinarskim društvom, u sklopu projekta "Društveno korisno učenje" (DKU), za koji je GONG putem Europskog socijalnog fonda osigurao više od milijun kuna. Projekt će s krajem akademske godine biti završen, a u novoj akademskoj godini FPZG "zamrzava" Istraživačko novinarstvo. Kolegij su ponovno oživjele profesorice Gordana Vilović i Tena Perišin koje su se svim naporima trudile oživjeti praktičan rad učenja, koji Perišin provodi i u sklopu kolegija Televizijska redakcija gdje studenti neumorno snimaju priloge i razne emisije za HRT4, bez ikakve dodatne teorije. Samo praktično. I samostalno. Baš onako kako su radili studenti koji su jednom pohađali kolegij Istraživačko novinarstvo.

Pod budnim okom novinara - mentora

"Slušanje kolegija Istraživačko novinarstvo mi je najviše pomoglo od svih kolegija koje sam imala, toliko prakse i stvarnih situacija nisam doživjela pišući bilo koji seminarski rad. Oni studenti koji to stvarno žele raditi u budućnosti svakako bi trebali imati jedan semestar posvećen Istraživačkom novinarstvu jer je to iskustvo uz mentorstvo profesora i profesorica koji znaju što rade, neprocjenjivo", kaže nam studentica novinarstva Ramona Ščuric.

Rad na tom kolegiju je bio koncipiran od podjele u timove od dva do tri studenta koji su zajedno krenuli u istraživački rad, od početka do kraja. Dakle, od odabira teme, pregledavanja postojećih istraživanja i literature do samih kontakata i osoba koje su ključne za temu istraživanja. S mentorima su radili i na predavanjima i na seminarima. Nadalje, redovito su komunicirali putem e-maila, a ako je bilo potrebno, nalazili se i izvan nastave, budući da su neke teme bilo toliko ozbiljne da im dvosatni sastanci jednom tjedno nisu bili dovoljni. Studenti su ove godine imali priliku u praksi istražiti temu i objaviti je na Faktografu, budući da su u seminarsku nastavu bile uključene glavna urednica portala Faktograf Sanja Despot i novinarka Faktografa Ana Brakus.

Jedna od nositeljica kolegija ove godine bila je Gordana Vilović, koja je ujedno i prodekanica za nastavu. Vilović kaže kako se kolegij uvijek izvodio uz aktivnu pomoć mentora – novinara.

Treba napomenuti da su gostujući predavači bili uistinu izuzetni novinari - od stranih novinara poput Janet Harris iz Velike Britanije koja je održala višednevnu radionicu istraživačkog novinarstva sa studentima do domaćih istraživačkih novinara poput Kristiana Došena iz emisije Provjereno Nove TV.

"Neki od novinara (primjerice Šimičević, Lukić, Bastalić, Despot, Brakus i nekolicina drugih) bili su mentori uključeni u rad s manjim grupama studenata na istraživanju njihovih polaznih pretpostavki o problemu/fenomenu kojeg bi imalo smisla istražiti", rekla je Vilović za srednju.hr.

Česte prijetnje

 Koliko je studentima novinarstva potreban ovaj kolegij govori i priča koju smo saznali od Ramone. Nije rijedak slučaj da novinari zaprime prijetnje jer "guraju nos tamo gdje mu nije mjesto". A upravo se to dogodilo studenticama na ovom kolegiju. Naime, nekoliko studentica za kolegij istraživalo je priču o Hrvatskim studijima, što je i objavljeno na Faktografu. No prilikom jednog poziva, profesor čiji identitet nije poznat, im je rekao da "ako nastave po tome kopati da neće završiti studij niti će više moći studirati igdje u Hrvatskoj". Mentori bi ih u tim situacijama ohrabrivali i odlučivali hoće li nastaviti s temom te bi pronašli najsigurniji način da se to uspješno privede kraju, a u ovom slučaju, mentorice Vilović i Perišin su ih ohrabrile činjenicom da fakultet sa svojim odvjetnicima stoji iza njih jer "rade etički korektno".

Studentice su istraživale za priču o Hrvatskim studijima i kada su pričale s jednim profesorom sa studija, rekao im je da ako nastave po tome kopati da neće završiti studij niti će više moći studirati igdje u Hrvatskoj.Ramona Ščuricstudentica novinarstva

"A i meni su se događale slične stvari. Dok sam radila temu o divljim svinjama, zvala sam direktora Dumovca Damira Skoka, koji je ujedno i direktor zagrebačkog ZOO-a gdje sam radila kao studentica. Nakon upita, počeo je na mene vikati je l' ja radim za njega ili sam samo napadni novinar lešinar, da što mene briga za divlje svinje, da nitko nije odgovoran za njih, itd", otkriva nam Ramona.

"Istraživačko novinarstvo je jedini kolegij gdje studenti sami rade sve, dakle smišljaju temu, obrađuju je, ako ispadne loša moraju krenuti ispočetka ili vratiti se osnovnoj liniji. Ima i terenskog rada, intervjuiranja i slično. Praktični rad izuzetno je bitan za studente novinarstva jer kada krenu raditi negdje, puno će važnije biti znaju li iznijeti projekt nego znaju li nešto iz teorije", govori nam Tea Dogan, još jedna studentica koja je slušala kolegij Istraživačko novinarstvo. Tea naglašava važnost praktičnog dijela u studiranju i priprema za svijet rada.

Paparella: Približili smo se točki preokreta

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko u izjavi za srednju.hr ironično je predložio alternativno rješenje problema, uvođenje kolegija Sponzorirano novinarstvo.

"Mnogi istraživački novinari ostali su već bez posla i završili na margini društva. Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu predlažem uvođenje kolegija sponzoriranog novinarstva", rekao je Zovko te je dodao kako istraživački novinari otkrivaju najvažnije stvari za najširu javnost. "A sjetimo se tek afere Hotmail i skupine Borg", rekao je Zovko.

Za komentar smo se obratili jednom od najpoznatijih istraživačkih novinara u Hrvatskoj, Saši Paparellu, autoru knjige "Gazda" koja razotkriva uzlet i poslovanje Ivice Todorića.

"Cinik bi rekao kako se ukidanje kolegija istraživačkog novinarstva na FPZG-u jako dobro uklapa u ideju da obrazovne institucije moraju pratiti potrebe tržišta. Čuju se i pragmatični prijedlozi kako treba osnovati kolegij sponzoriranog novinarstva - u mnogim redakcijama ionako već poprilično dugo nema osobite želje za istraživanjem i propitkivanjem našeg društva, a što se pravda interesima oglašivača, od kojih mediji uglavnom žive", kaže Paparella.

Dodaje da je takva politika kratkoročna, jer publika ne želi čitati samo umivene, PR-ovske tekstove, stoga oni mediji koji ne želi istraživati neminovno imaju sve manju čitanost.

"Izgleda da smo se ipak približili točki preokreta, kad dobri istraživački novinari opet dobivaju na cijeni. Takvih nakon desetogodišnje agonije medija nije puno ostalo na tržištu, a zbog nerazumne odluke FPZG-a njihov se broj neće povećati niti iz redova sadašnjih studenata novinarstva", rekao je Paparella za Direktno.

Došen: Ironija pogađa bit

Istraživački novinar emisije Provjereno Nove TV Kristian Došen, a ujedno i jedan od novinara koji su sudjelovali na radionicama u sklopu kolegija, također naglašava važnost kolegija, ali i ističe da bi se kolegij "trebao podrazumijevati kao dio osnovnog obrazovanja novinara".

"Pa ljudi izađu s fakulteta da ne znaju što je sudski registar ili pronaći na internetu npr. je li nekretnina upisana u katastar, tko je vlasnik. A uvjerili smo se posljednjih tjedana koliko je to važno ako netko želi biti istraživački novinar", kaže Došen za Direktno.

Došen se pita i što će mladim studentima onda niz teoretskih kolegija, ako nemaju prilike znati, vidjeti i probati kako to izgleda u praksi, čuti od iskusnih kolega kako to izgleda izvan papira?

Kako kaže Došen, ironija oko spomenutog kolegija sponzoriranog novinarstva pogađa bit problema. "Ako nema prostora i volje za istraživački kolegij, za što onda ima?", pita se Kristian Došen.

Oglasio se i Zbor istraživačkih novinara HND-a

Zbor istraživačkih novinara Hrvatskog novinarskog društva otvorenim je pismom izrazio nevjericu i duboku zabrinutost nakon vijesti da Fakultet političkih znanosti u Zagrebu na svojem studiju novinarstva nanovo ukida kolegij Istraživačko novinarstvo.

"Vijest koja dolazi u vrijeme kad gotovo svakodnevno svjedočimo vrhunskim istraživačkim pričama koje razotkrivaju korupciju i zloupotrebu vlasti i koje same za sebe govore o važnosti istraživačkog novinarstva još je nevjerojatnija imajući na umu da je aktualni dekan FPZG-a svoj dekanski program između ostalog temeljio na jačanju studija novinarstva", stoji u otvorenom pismu.

Također, kako stoji u pismu, Zboru istraživačkih novinara je potpuno nejasno zašto kolegij Istraživačko novinarstvo, kada i jest u sklopu nastavnog plana, egzistira kao izborni kolegij te da je kao takav već godinama suočen s brojnim problemima u samoj izvedbi.

"Smatramo kako je, u široj slici studija novinarstva, puno veći problem generalni odnos Fakulteta prema tom studiju", kažu.

Opasan po sustav?

Dakle, kolegij Istraživačko novinarstvo bitno se razlikuje od ostalih po tome što u praktičnom radu potiče kritičko mišljenje i propitivanje stvarnosti i aktualnosti što je današnjem društvu itekako potrebno. Koncept kolegija zazire od pasivnog novinara koji svoje vijesti pronalazi na Instagramu tražeći novosti "celebrityja", već potiče na aktivno razmišljanje, propitkivanje, sumnju, a što je najvažnije, bavi se krupnim, ozbiljnim i "zabranjenim" temama.

Studenti se prije toga nisu imali prilike susretati s odbijanjem sugovornika, ne odgovaranjem na upite i ostalim novinarskim svakidašnjim problemima. Kolegij je pokazivao koliko muke, truda i volje treba uložiti u jedan pravi novinarski posao kojeg danas tako rijetko viđamo jer se novinari, širenjem portala, nemaju vremena baviti time, a studenti koji se zaljube u istraživačko novinarstvo na tom kolegiju na kraju, kako nam pričaju studenti, postanu pravi novinari istraživači.

U moru afera koje su već obilježile ovu godinu, što drugo pomisliti nego da je za sustav opasno kada netko kritički razmišlja i propitkuje. U tom su kontekstu mladi ljudi koje se na to potiče, najveća prijetnja.

"Mediji su jedna od najmoćnijih karika društva i realno, malo je kome u interesu proizvoditi kadar koji će subvertirati postojeći sustav i ukazivati na goleme probleme u društvu. Razlozi poput manjka sredstava za financiranje ovakvog kolegija te neki birokratski problemi koji se spominju samo su izgovori za javnost i paravan iza kojeg se kriju puno veći problemi", oštro će studentica novinarstva Petra Miloš koja se pita zašto se od svih kolegija morao ukinuti baš taj koji je društvu najpotrebniji?

Dodaje i da je i ona imala slučaj da je izvori zovu dva dana prije objave teksta i mole da povučemo njihove izjave jer se boje za svoje radno mjesto i radno mjesto svojih kolega.

U sklopu tog kolegija studenti su otvarali i istraživali vrlo ozbiljna pitanja od lokalne razine do one državne, što znači da istraživački novinar samo unosi nemir u postojeće stanje. I tako su studenti tako ostali uskraćeni za jedan, za njihovu struku i studij, jako kvalitetan kolegij.

Na kraju, dekanu fakulteta Zoranu Kureliću jačanje studija novinarstva i snažniji fokus bio je primaran zadatak još otkako se zauzimao za ideju promjene imena fakulteta u Fakultet političkih znanosti i novinarstva. Gdje je sada to jačanje studija?