pauk, glavašević, šoljić...

FOTO: Nije ih stalo tisuću: O ovih 12 probranih heroja će učiti našu djecu

Autor

Direktno.hr

Što se krije u novoj čitanci-priručniku Školske knjige za učitelje povijesti u osnovnim školama i nastavnike povijesti u srednjim školama, "Domovinski rat"? Portal direktno.hr otkriva dio sadržaja koji je zasad najviše zaintrigirao hrvatsku javnost – heroje.
29.04.2015. u 16:04
Ispiši članak

U priručniku autora Nikice Barića, Darka Dovranića, Tamare Janković, Ante Nazora, Domagoja Novosela i Emila Petrocija posebno je istaknuto 12 osoba koje su svojim junaštvom zadužile Hrvatsku. Među njima su Andrija Matijaš Pauk, Kata Šoljić, Siniša Glavašević. Prije nego svakoga detaljno predstavimo, pojasnimo odmah okolnosti u kojima se uopće izrodila brojka 12. Naime, neki nezadovoljnici su se već pobunili: zašto ''samo'' 12 heroja, zašto ne više, ako ne i tisuće imena onih koji su krvlju obranili Hrvatsku?

Odgovor je za direktno.hr dao jedan od autora priručnika dr. Ante Nazor.

''Nismo mogli u jednu knjige strpati tisuću imena. Najteži je dio bio odlučiti koga izdvojiti. Stoga smo se odlučili za kriterij simbola. Tako Kata Šoljić simbolizira sve majke koja su u ratu izgubile djecu. Siniša Glavašević simbolizira sve novinare. Manje je poznato da je kraj Glavaševića cijelo vrijeme bio Branimir Polovina, a njega nitko ne spominje. Čude me oni koji upiru prstom i traže incident gdje mu nije mjesto. Neka mi netko kaže riječ protiv Pauka'', govori Nazor.

Napomenimo kako se u priručniku spominju i brojni drugi koji su dali živote za domovinu, ali posebno su obrađena imena u nastavku. Njihove fotografije i kratke biografije, koje su uvrštene u priručnik Domovinski rat, ustupila nam je Školska knjiga.

Andrija Matijaš Pauk

General-bojnik HV-a, ratni zapovjednik, rođen je 1947. u Marini kod Trogira. Bio je profesionalni vojnik, struč­njak za oklopnu borbu i ten­kove. Na početku stvaranja Hrvatske vojske njegovo vojno znanje bilo je izuzet­no važno. Kao zapovjednik jedne od satnija u 4. gardijskoj brigadi pokazao je ve­liku hrabrost, a od zarobljenih tenkova JNA organi­zirao je oklopnu bojnu i postao njezin zapovjednik. Svoje ratničko umijeće dokazao je uspjesima na du­brovačkom, a zatim na šibenskom i zadarskom bo­jištu. U operaciji Maslenica bio je tri puta ranjen u istom danu. Iz bolnice se vratio na bojište i do kraja rata sudjelovao u mnogim akcijama i operacijama. Uspješno je vodio 4. gardijsku brigadu u priprema­ma za Oluju, a sa svojom oklopnom bojnom u Knin je ušao kao načelnik Stožera te proslavljene briga­de. Poginuo je 9. listopada 1995. tijekom posljednje operacije hrvatskih snaga Južni potez kod Mrkonjić- Grada u BiH. Njemu u spomen 4. gardijska brigada Hrvatske vojske dobila je naziv Pauci, a njihova vo­jarna u Kninu također nosi njegovo ime.

Predrag Matanović

Brigadir Hrvatske vojske, ratni zapovjednik u 2. gar­dijskoj brigadi, rođen je 1969. u Sisku. Prva borbena iskustva stekao je na Bano­vini, a zatim je sudjelovao u borbenim operacijama na dubrovačkom (operacija Ti­gar), zadarskom (operacija Maslenica) i ličkom bojištu te u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. Na dubrovačkom bojištu u operaciji Tigar 1992. bio je teško ranjen, ali se nakon liječenja vratio u postrojbu. Tijekom akcija isticao se nevjero­jatnom hrabrošću. Bio je cijenjeni vođa i uzor svojim suborcima. Završio je časničku školu na Hrvatskom vojnom učilištu Petar Zrinski u Zagrebu. Poginuo je u operaciji Oluja 4. kolovoza 1995. godine na ulazu u Petrinju, kao zapovjednik 2. bojne, vodeći svoju po­strojbu u napad na jednom od pravaca napada 2. gardijske brigade Gromovi. Nakon rata petrinjska vojarna nazvana je njegovim imenom, a u njoj je bi­la smještena njegova 2. gardijska brigada.

Damir Tomljanović Gavran

Stožerni brigadir HV-a ro­đen je 1968. u Krivom Putu pokraj Senja. Bio je vrhun­ski ratnik i zapovjednik po­strojbe 1. gardijske brigade Tigrova, s kojom je prošao gotovo sva bojišta u Domo­vinskom ratu. Postao je le­genda među hrvatskim “ti­grovima”, nositelj je brojnih odlikovanja (Spomenica domovinske zahvalnosti, Red hrvatskog trolista, Red Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, Red kne­za Domagoja). Poginuo je 17. veljače 1994. godine kod Tulovih greda na Velebitu, kao zapovjednik 2. bojne 1. gbr. i 1. Sektora IZM Zadar ZP Split, a iste je godine 26. srpnja u Šepurinama kod Zadra osnovano Sre­dište gardijsko za specijalističku obuku dočasnika „Damir Tomljanović (Gavran)”. Na obljetnicu njegove smrti, u njegovu čast, na prijedlog Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata 2007. godine u Za­grebu je ulica Bundek preimenovana u Ulicu Damira Tomljanovića Gavrana.

Blago Zadro

Jedan od najvećih heroja Domovinskog rata. Posmrt­no je dobio čin general-boj­nika. Rođen je u Hercegovini kraj Gruda (BiH) 1944., ali se kao dijete doselio u Boro­vo naselje. Na početku Bitke za Vukovar preuzima zapo­vijedanje obranom Borova naselja. Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne legendarne 204. vukovarske brigade poka­zao se izvrsnim organizatorom obrane. Pod njegovim vodstvom zaustavljena je oklopna sila JNA i unište­no ili pogođeno mnogo srpskih tenkova i oklopnih transportera na Trpinjskoj cesti, koja je zbog toga prozvana „Groblje tenkova”. Bio je hrabar i odlučan, zapovjednik koji je u borbu kretao prvi. Poginuo je 16. listopada 1991. godine blizu Trpinjske ceste, pokošen rafalom dok je vodio svoje suborce u akciju. Od tro­jice sinova dvojica starijih također su se uključili u obranu. Najstariji Robert (1969.) poginuo je kod Ku­presa 10. travnja 1992., a kasnije je ondje podignut spomenik „petorici Vukovaraca”. Otac i sin Zadro po­čivaju na vukovarskom Memorijalnom groblju žrta­va iz Domovinskog rata, u Aleji hrvatskih branite­lja. Ime Blage Zadre nosi Zapovjednostožerna škola „Blago Zadro” te Osnovna škola „Blago Zadro” u Bo­rovou naselju. Po njemu je imenovana i jedna ulica u Grudama, Vukovaru, Splitu i Zagrebu.

Rudolf Perešin

Rudolf Perešin rođen je 1958. u Gornjoj Stubici u Hrvatskom zagorju. Jedan je od najpoznatijih pilota HRZ-a. Posmrtno je odliko­van činom stožernog bri­gadira. Njegova znamenita rečenica „Ja sam Hrvat, ne mogu i neću pucati na svoj narod”, koju je izgovorio nakon što je MiG-om 21 u li­stopadu 1991. pobjegao iz JNA i sletio u Klagenfurt u Austriji, ušla je u povijest. Nakon povratka u Hrvat­sku, Rudolf Perešin postao je zapovjednik prve lovač­ke eskadrile. Perešin i njegova eskadrila izvršili su brojne borbene letove u svim akcijama i operacijama HV-a, te branili Zagreb i zračni prostor Hrvatske. Ti­jekom operacije Bljesak 2. svibnja 1995. godine, kod Stare Gradiške, njegov MiG je pogođen. Dvije godine poslije njegovi posmrtni ostatci predani su njegovoj obitelji. Pokopan je na groblju Mirogoj u Zagrebu. Ime legendarnog hrvatskog pilota od 1998. s ponosom nose Zrakoplovno-tehnička škola u Velikoj Gorici, i Zrakoplovna vojna škola u Zadru.

Mile Blažević Čađo

Rođen je 1955. u Dvoru. Bio je hrvat­ski policajac koji je hrabro poginuo u Strugi Banskoj 26. srpnja 1991. Blaže­vić je u Domovin­skom ratu podnio najveću žrtvu kad se opasan eksplozivom bacio na improvizi­rani oklopljeni kamion, ojačan minobaca­čem 120 mm i protuzrakoplovnim topom po­bunjenih Srba. U pothvatu mu je pomagao Željko Filipović, policajac iz Zagreba. Svojim je činom spasio sumještane u kojima su se pobunjeni Srbi koristili kao „živim štitom”. Čađo je na dan pogíbije bio na straži, u rovu koji je udaljen dvadesetak metara od njegove kuće, u kojoj su tada bili njegova žena i dje­ca. Prema riječima župnika Janka Bunića, njihovim su činom ostali mještani dobili na vremenu potrbnom za izvlačenje.

Marko Babić

Dozapovjednik obrane Bo­rova naselja te jedan od naj­većih autoriteta među vu­kovarskim braniteljima, pukovnik Marko Babić (ro­đen u Vukovaru 1965.) bio je neustrašivi ratnik. Orga­nizirao je iznimno uspješnu protuoklopnu borbu, posebno protuoklopne vodove „Žuti mravi” i „Pustinjski štakori”, s kojima je uni­štavao tenkove JNA na Trpinjskoj cesti (spominje se broj od 14 tenkova). S nekolicinom suboraca uspio se probiti iz okupiranog Vukovara. Ratovao je na go­tovo svim bojištima do konačne pobjede. Pukovnik Babić je HV napustio 1997. godine. S redateljem Edu­ardom Galićem snimio je dokumentarni film „Heroji Vukovara“. Umro je od posljedica moždanog udara i pokopan je na vukovarskom Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata 2007.godine.

Andrija Marić (lijevo na slici)

Vukovarski branitelj, heroj Domo­vinskog rata. Kao pripadnik protu­oklopnog interventnog voda „Žuti mravi“ sudjelovao u obrani Boro­va naselja i drugih dijelova Vuko­vara. Poginuo je 10. travnja 1992. godine na Kupresu (BiH) u sukobu s postrojbama JNA

Luka Andrijanić

Rođen je 1971. u mjestu Velika Brusnica, Bosanski Brod, BiH. Mladi Hrvat iz BiH došao je u Hrvatsku i pristupio 4. bojni 3. gardijske brigade u obrani Vukovara, od­mah nakon što je odslužio JNA kao jedan od najboljih vojnika sa znanjem vrhun­skog „protuavionca“. Dana 24. kolovoza 1991. Luka je pogodio dva zrakoplova JNA tipa „Super Galeb”, koji su napali položa­je ZNG-a na silosu Đergaj. Najmanje jedan od njih se srušio. Samo dva dana kasnije, 26. kolovoza 1991. u jutarnjim satima, Luka i nje­gov tim, u kojemu su bili i Marjan Balić, Antun Bekčević i Zvonimir Hincak, s položaja kod Vodotornja oborili su dva zrakoplova JNA: MiG-21 i G-4. Poginuo je 20. rujna 1991., tri dana prije 20. rođendana prilikom miniranja terena (preuzeto od: S. Vučković, 24. Kolovoza 2014, portal Dnevno.hr).

Andrija Andabak

Andriju Andabaka (rođen 1956. u Splitu) zvali su „lo­vac na tenkove“, borac s „maljutkom“, bio je nepo­grešivi strijelac. Svoj rat­ni put započeo je u lipnju 1991. godine u 3. gardijskoj brigadi. Ukupno je uništio ili onesposobio 32 oklopna vozila, od čega 30 tenkova (14 T-84, 16 M-55) 1 BVP i 1 transporter u samo osam mjeseci Domovinskog rata. Poginuo je 7. srpnja 1992. u Posavini, a poko­pan je u Nuštru. Njegovim imenom nazvano je pri­znanje koje Hrvatska vojska dodjeljuje za tri ili više uništenih neprijateljskih oklopnih vozila. Posmrtno je odlikovan činom bojnika, a naknadno i pukovni­ka. Na njegovoj obiteljskoj kući u Nuštru postavlje­na je spomen-ploča.

Siniša Glavašević

Rođen je u Vukovaru 1960. godine, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Studij komparativne književnosti i bibliotekarstva završio je u Sarajevu. Bio je urednik Hrvatskoga radija Vukovar i ratni iz­vjestitelj. Nakon što su JNA i četnici okupirali Vukovar odveden je iz vukovarske bolnice. Ekshumiran je iz masovne grobnice Ovčara i identificiran, pa se pretpostavlja da je ubijen istoga dana kada je odveden, 20. studenoga 1991. Matica hrvatska 1992. objavila je njegovu zbirku „Priče iz Vukovara”.

Kata Šoljić

Rođena je 1922. u Vukšiću Donjem, Brčko, BiH, a umr­la je 2008. u Zagrebu. U Do­movinskom ratu poginula su joj četvorica sinova: Niko, Ivo, Mijo i Mate. U medijima je prozvana Majka hrabrost, postavši simbol patnje i hra­brosti hrvatske majke. Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman odlikovao ju je Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske za osobite zasluge u promicanju moralnih i društvenih vrijednosti, a 2004. godine primila je i nagradu Ju­nakinja hrvatskog Domovinskog rata koju joj je do­dijelila Udruga branitelja, invalida i udovica Domo­vinskog rata. Nakon Mije, Mate i Ive identificirala je i Niku i time je njezina potraga za ubijenim sino­vima nakon 12 godina konačno završena. „Sin Mijo izvađen je iz bunara. Bez glave. Matu su ubili pokraj vukovarske vojarne, a kosti mu pobacali oko nje. Ivo je bio zapovjednik Mitnice. Upao je u zasjedu. Odlu­čio je skočiti u Dunav. Nakon četiri mjeseca izvukli su ga iz rijeke. Niko je zarobljen 21. studenoga 1991. godine u Vukovaru. Tukli su ga dok je vezane ruke morao držati iznad glave. Neopisivu bol nije mogao podnijeti. Pao je na pod. Tada su ga cipelama počeli udarati po glavi. Ubijen je istoga dana. Čeka ga grob­nica u kojoj će počivati pokraj svoje braće. U Vukova­ru“, ispričala je majka Kata brišući suze naboranim staračkim rukama.

Dodajmo kako su recenzenti novog priručnika dr. sc. Davor Marijan, mr. sc. Marijana Marinović, Žarko Ćorić, prof., Ivan Tariba, prof., Nikola Damjanović, prof. i Tomislav Đonlić, prof., a urednik je Deniver Vukelić.

Portal direktno.hr će u narednim danima objavljivati i detalje o ostalim zanimljivim djelovima priručnika, koji je poučan, ne samo za djecu, nego i za mnoge odrasle. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.