FOTO Nakon kaosa s otpadom u Zagrebu, provjerili smo kako to izgleda u Osijeku

Nije trebalo dugo proći da se s hrvatskom metropolom krenu uspoređivati drugi gradovi, a u samom vrhu su se odmah pojavili Koprivnica i Osijek. Stoga smo se obratili osječkoj tvrtki za komunalno gospodarstvo UNIKOM-u.

Grad Osijek je, tako tvrde i u samom UNIKOM-u, uspostavom cjelovitog sustava gospodarenja otpadom prvi od velikih gradova u RH s najvećim postotkom odvojenog sakupljanja otpada u 2021. od visokih 51,9 posto. 

Kako navode, s implementacijom razvijenog sustava primarne selekcije otpada u Gradu Osijeku započelo se još 2010. godine i to uklanjanjem postojećih eko otoka s javnih površina. 

"Uočeno je da postavljeni eko otoci često postaju divlje deponije, te se krenulo s unaprjeđivanjem i usavršavanjem sustava gospodarenja otpadom. Uvođenjem novog sustava korištenja komunalne usluge sakupljanja i odvoza komunalnog otpada, koji se temelji na količini komunalnog otpada izraženog kroz njegov volumen, nastojalo se potaknuti građane na prikupljanje iskoristivog otpada na mjestu njegovog nastanka", kazao je za portal Direktno direktor Unikoma Igor Pandžić. 

U 2009. godini započeo je Pilot projekt sakupljanja starog papira u dva prigradska naselja – Višnjevac i Josipovac. Tijekom iduće godine započinje organizirano sakupljanjem otpadnog papira na području naselja Osijek metodom "od vrata do vrata", da bi se 2013. takav sustav proširio se i na plastiku. 

Odvaja se šest frakcija

Danas se tako u Osijeku na kućnom pragu odvaja šest frakcija (papir, plastika, staklo, metal, biootpad i miješani komunalni otpad), što predstavlja najviši europski standard u odvojenom sakupljanju otpada. 

Pandžić navodi da je sustavna edukacija svih društvenih skupina važan segment u rješavanju problema gospodarenja otpadom. 

"Od 2006. godine tvrtka Unikom d.o.o. provodi sustavnu edukaciju djece o selekciji, iskorištavanju i zbrinjavanju otpada u osječkim dječjim vrtićima i osnovnim školama u vidu edukativnih radionica tijekom cijele školske godine. U edukaciji nastojimo istaknuti važnost očuvanja okoliša i postupanja u skladu s prirodnim zakonitostima, a odgoj za okoliš bit će uspješniji počne li se provoditi u što ranijoj životnoj dobi", poručio je naš sugovornik. 

Kako se radi o sustavnoj edukaciji koja traje već dugi niz godina, ona je zasigurno doprinijela i u mijenjanju životnih navika naših građana, kaže. "Učenici koji prolazili kroz ove radionice danas su odrasli ljudi s usvojenim navikama kojima mijenjaju ustaljene navike svojih roditelja, djedova i baka a daju dobar primjer svojoj djeci. Navike su se zasigurno promijenile jer sve ono što se nekada smatralo smeće i bacalo u jednu kantu danas je otpad koji se može iskoristiti, preraditi i ponovno upotrijebiti i odlaže se u zasebne spremnike a to naši građani jako dobro znaju". 

U Osijeku cijena obvezne minimalne javne usluge za korisnike u kategoriji kućanstvo iznosi 30,50 kuna (bez PDV-a), a Pandžić kaže da je to jedna od najmanjih cijena u RH. Cijena za jedno pražnjenje spremnika 120 litara miješanog komunalnog otpada iznosi šest kuna (bez PDV-a). 
Ukupna godišnja količina komunalnog otpada prošle godine iznosila je 29.255 tona, od čega je 14.066 tona otpadalo na miješani komunalni otpad, a 15.189 tona je količina odvojeno prikupljenog otpada. 

Sakupljeni miješani komunalni otpad odlaže se na odlagalište neopasnog otpada Lončarica Velika. Sav prikupljeni biootpad iz kućanstava i s javnih zelenih površina odvozi se na kompostanu gdje se vrši obrada i zbrinjavanjem biootpada od kojeg se proizvodi kompost prve klase. Na reciklažnom dvorištu za građevinski otpad obrađuje se sakupljeni građevinski otpad, a preostali odvojeno sakupljeni otpad predaje se ovlaštenim oporabiteljima. 

Jedan od rijetkih gradova s kompostanom

"Osijek je jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj s izgrađenom kompostanom i uspostavljenim sustavom sakupljanja biootpada, u 2021. sakupljeno je 8450 tona biootpada. S obzirom na važnost zbrinjavanja biootpada na održiv način, komunalna tvrtka Unikom izgradila je kompostanu, čime se ciklus gospodarenja biootpadom u cijelosti zaokružuje. U planu je izgradnja građevine za obradu glomaznog otpada, te nadogradnja tehnološkog procesa obrade biootpada u svrhu obrade i zbrinjavanje mulja iz pročistača otpadnih voda", govori nam direktor Unikoma.

Na naše pitanje postoji li u Osijeku potreba za ispisivanjem kazni zbog neodvajanja otpada, Pandžić kaže da se za sada izdaju samo upozorenja građanima za nepravilno odloženi otpad.

A gdje stanari višestambenih zgrada drže svoje spremnike, zanimalo nas je.

"Nakon pražnjenja i odvoza otpada korisnici javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada dužni su spremnike za odlaganje otpada unijeti u prostore u svome vlasništvu odnosno prostore koje koriste temeljem druge pravne osnove. Nije dozvoljeno spremnike za odlaganje miješanog komunalnog otpada držati na površinama javne namjene. Ovom odlukom postojeće prostorije za odlaganje otpada koje su s godinama stanari prenamijenili u spremišta za bicikle morala su se vratiti u prvobitno stanje, a stanari zgrada koje nemaju spremišta unijeli su spremnike u ulaz zgrade ili  su uz zgradu napravili ograđene prostore za držanje spremnika", objašnjava Pandžić i dodaje: "U suradnji s Udrugom stanara Unikom je kroz pilot projekt u nekoliko naselja u gradu Osijeku sanirao i uredio prostorije za odlaganje komunalnog otpada kao ogledni primjer. Prostorije su pobojane bojama spremnika, a za naglasiti je da su troškovi uređenja prostorija koje su financirali stanari zgrada bili vrlo prihvatljivi".