rudolf perešin

FOTO: Heroj Bljeska: Ja sam Hrvat, ne mogu i neću pucati na svoj narod

Autor

Direktno.hr

Ovih dana obilježava se okrugla, 20. obljetnica operacije Bljesak. Bogati materijali o ovoj akciji uvršteni su u novu čitanku-priručnik Školske knjige za učitelje i nastavnike povijesti "Domovinski rat". Donosimo dio sadržaja - vojne karte, fotografije i detalje o herojima koji su poginuli.
01.05.2015. u 08:57
Ispiši članak

Pilot Rudolf Perešin znamenitom rečenicom ušao u povijest


Rudolf Perešin rođen je 1958. u Gornjoj Stubici u Hrvatskom zagorju. Jedan je od najpoznatijih pilota HRZ-a. Posmrtno je odliko­van činom stožernog bri­gadira. Njegova znamenita rečenica „Ja sam Hrvat, ne mogu i neću pucati na svoj narod”, koju je izgovorio nakon što je MiG-om 21 u li­stopadu 1991. pobjegao iz JNA i sletio u Klagenfurt u Austriji, ušla je u povijest. Nakon povratka u Hrvat­sku, Rudolf Perešin postao je zapovjednik prve lovač­ke eskadrile.

Perešin i njegova eskadrila izvršili su brojne borbene letove u svim akcijama i operacijama HV-a, te branili Zagreb i zračni prostor Hrvatske. Ti­jekom operacije Bljesak 2. svibnja 1995. godine, kod Stare Gradiške, njegov MiG je pogođen. Dvije godine poslije njegovi posmrtni ostatci predani su njegovoj obitelji. Pokopan je na groblju Mirogoj u Zagrebu. Ime legendarnog hrvatskog pilota od 1998. s ponosom nose Zrakoplovno-tehnička škola u Velikoj Gorici, i Zrakoplovna vojna škola u Zadru.

Operacija Bljesak – početak i kraj

Na početku 1995. Zagreb je i dalje inzi­stirao na što žurnijoj provedbi Gospo­darskog sporazuma, ali je svoje nezado­voljstvo neučinkovitošću UNPROFOR-a pokazao odlukom o otkazivanju njegova daljnjeg mandata.

To nije značilo konač­nu odluku Zagreba da se pitanje okupi­ranih područja riješi vojnim putem, nego je mnogo više bila riječ o pritisku na me­đunarodnu zajednicu da mandat UN-a u Hrvatskoj bude djelotvorniji i da mirovne snage pomognu da se okupirana područja vrate pod hrvatsku vlast. Stoga je Vijeće sigurnosti UN-a potkraj ožujka 1995. prihvatilo rezoluciju o novome mandatu mirovnih snaga u Hrvatskoj (Operacija UN-a za obnovu povjerenja u Hrvatskoj – United Nations Confidence Restoration Operation in Croatia, UNCRO).

Potkraj travnja 1995. krajinski su Srbi na jedan dan zatvorili promet au­tocestom kroz zapadnu Slavoniju, čime su pokazali svoje suprotstavljanje provedbi Gospodarskog sporazuma koji su smatrali „ka­pitulacijom“ pred Hrvatskom. Zagreb je tada upozorio da će promet na autocesti osigurati hrvatska policija. Nakon nekoliko incidenata na autocesti u zapadnoj Slavoniji hrvatske su postrojbe 1. svibnja 1995. započele operaci­ju Bljesak izvršivši proboj iz smjera Novske i Nove Gradiške i oslobodivši Okučane.

Nakon toga dio srpskih snaga i civila ostao je opkoljen na području Pakraca, a hrvatskim su se vlasti­ma predali 4. svibnja. Srpska vojska Krajine na poraz u zapadnoj Slavoniji odgovorila je rake­tiranjem Zagreba 2. i 3. svibnja, u kojem je poginulo sedam i ranjeno oko 180 građana.

Veliki uspjeh i brza pobjeda Hrvatske vojske u zapadnoj Slavoniji nisu natjerali srpsko vodstvo u Kninu da odustane od svoje nepopustljive politike. Upravo suprotno, Skupština RSK ubrzo je smijenila predsjednika Vlade Borislava Mikelića i najavila konačno ujedinjenje RSK i Republike Srpske. Iako Beograd više nije mogao otvoreno intervenirati u Hrvatskoj, Kninu je pružio potporu da se, nakon poraza u zapadnoj Slavoniji, preustroji i poboljša stanje u Srpskoj vojsci Krajine.

Vojska Republike Srpske u srpnju 1995. zauzela je bošnjačke enklave u istočnoj Bosni, Srebrenicu i Žepu. Srbi su u Srebrenici likvidirali nekoliko tisuća zarobljenih Bošnjaka. Nakon toga Srpska vojska Krajine i Vojska Republike Srpske pokrenule su i novu ofenzivu na područje Bihaća. Vlasti Bosne i Hercegovine zato su pozvale Hrvatsku da pruži pomoć Bihaću. Predsjednik Tuđman i bosanskohercegovački predsjednik Alija Izetbegović 22. srpnja 1995. u Splitu potpisali su deklaraciju o suradnji, odnosno Sarajevo je zatražilo od Zagreba da pruži vojnu pomoć Bihaću.

Potkraj istoga mjeseca hrvatske postrojbe, koje su već ovladale Dinarom, oslobodi-le su Glamoč i Bosansko Grahovo i tako došle u povoljan položaj za udar na Knin. Uslijedila je operacija Oluja. Ostalo je povijest. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.