Predstavljena knjiga 'Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1991. - 1995.'

Knjigu su predstavili recenzentica odvjetnica, pokojnog generala Slobodana Praljka, Nika Pinter te autori general Zlatan Mijo Jelić i povjesničar Ante Nazor, ravnatelj Memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata .

Na početku se svima okupljenima obratio sisački biskup Vlado Košić koji je istaknuo zadovoljstvo predstavljanja knjige baš na području Sisačke biskupije koja je nažalost i sama trpila velika stradavanja tijekom Domovinskoga rata, a čemu je svjedočio i sam službujući u župi Hrastovica. Hrvatski narod pretrpio je veliku nepravdu, ali zahvaljujući prvenstveno braniteljima domovina je uspješno obranjena. Biskup je naglasio kako nije bila napadnuta samo Hrvatska, već i Bosna i Hercegovina te je istaknuo riječi Slobodana Prospera kako se Hrvatska branila na Drini, a ne Savi ili Uni. Svoj govor biskup je zaključio riječima  kako Hrvati imaju jednu domovinu u dvije države.

Okupljenima se obratio i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekavši kako knjiga na znanstveno utemeljen način potvrđuje stradavanja Hrvata u Bosni i Hercegovini te se na taj način bori s brojnim neistinitim tezama s kojima je javnost nerijetko suočena. Smatra kako je ova knjiga dobar temelj za daljnja istraživanja koja će ova Vlada svakako nastaviti podupirati.

Nika Pinter je naglasila kako je knjiga najvećim dijelom produkt dugogodišnjeg rada na terenu te kako joj cilj nije govoriti o brojevima, već imenima i prezimenima žrtava. Knjiga je dobar odgovor na medijsku blokadu kada je riječ o stradavanjima Hrvata u Bosni i Hercegovini te ulozi hrvatske vojske u ratu u Bosni. Naglasila je kako istina o hrvatskim žrtvama nije bila sveobuhvatno prikazana te da počinitelji zločina još uvijek nisu procesuirani. Hrvatskoj vojsci se pokušava etiketirati stvaranje mita o mudžahedinima u Bosni i Hercegovini, a svi dokazi i živi svjedoci upućuju na suprotno. Na kraju je zaključila kako se nada da će knjigu pročitati i oni koji nisu skloni činjenicama te kako u Bosni i Hercegovini cilj mora biti zajednički život svih naroda, a ne život jednih pored drugih.

Potreba za objavljivanjem knjige ovakvoga naziva i sadržaja pojavila se prije desetak godina, radi objedinjavanja i predstavljanja podataka o zločinima nad hrvatskim narodom i pripadnicima HVO-a u ratu u Bosni i Hercegovini. Realizaciju ovog projekta pokrenuo je general Zlatan Mijo Jelić, uz pomoć i suradnju brigadira Petra Kolakušića, a rad na knjizi započeo je prije tri godine, prikupljanjem podataka o ubijenim civilima Hrvatima i zarobljenim pripadnicima HVO-a.

Uz podatke o ubijenima, prikupljene terenskim istraživanjem i kontaktima sa suradnicima na ovoj knjizi, uglavnom ratnim zapovjednicima HVO-a i članovima udruga iz Domovinskog rata na lokalnim razinama, za stvaranje popisa ubijenih korišteni su podaci iz izvora (uglavnom gradiva HVO-a) te objavljenih knjiga i popisa smrtno stradalih osoba u ratu u BiH,istaknuo je general bojnik Jelić, iznoseći s puno emocija podatke o žrtvama i načinima njihova stradanja .

General Zlatan Mijo Jelić poimence je naveo nazive sela u kojima su stradali brojni hrvatski civili, a što se neprestano zanemaruje i gotovo nigdje ne može čuti u medijskom prostoru. U tom kontekstu spominje selo Ravno, općinu Kupres, Lanište, općinu Stolac, Briševo, Odžak i mnoga druga, jednako kao i imena i prezimena žrtava. Ističe kako je važno naglasiti da su brojni hrvatski civili nastradali i u sjevernozapadnom dijelu Bosne gdje nije bilo rata, niti hrvatske vojske. U Banja Luci, Prijedoru, Sanskom Mostu, Prnjavoru i drugim mjestima nastradalo je oko 650 civila. Zaključuje kako najviše boli činjenica što do danas nitko nije odgovarao za ove zločine te da ne samo da nema presuda, nego nema niti istraga unatoč živim svjedocima i njihovim svjedočenjima.

U BiH je poginulo 3261 civila i pripadnik HVO-a – 2033 od srpskih snaga i 1228 od bošnjačkih, a da su zločini nad njima zataškavani te da nisu procesuirani.

Knjiga Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995., zorno prikazuje karakter rata i istinu o sukobima, pogotovo hrvatsko – muslimanskom sukobu gdje donosi niz izvornih dokumenata, zemljovida te ostalih materijala iz kojih se jasno vidi da Hrvati nisu odgovorni za taj sukob te da se bez hrvatskog naroda u BiH i Republike Hrvatske, Bosna i Hercegovina ne bi mogla obraniti od velikosrpske agresije, istaknuto je , među ostalim, na predstavljanju ove knjige, koja je vrijedni povijesni dokument.

Radi razumijevanja povijesnog konteksta, odnosno okolnosti u kojima su počinjena ubojstva s obilježjem zločina nad Hrvatima u BiH u Domovinskom ratu, knjiga započinje znanstvenom studijom povjesničara dr. sc. Davora Marijana. Uz osvrt na političke prilike koje su uzrokovale raspad SFRJ i stvaranje RH, autor daje pregled sudionika rata i važnijih vojnih događaja u RH i BiH, s posebnom pozornošću na rat u BiH i sukob između ARBiH i HVO-a u dijelu BiH, istaknuo je prof. dr. Ante Nazor.

Složenost problematike i problematičan prikaz u medijima koji često zanemaruje izvore o ratu u Bosni i Hercegovini, razlozi su zbog kojih je u knjizi, u odnosu na vojne operacije u Hrvatskoj, malo detaljnije prikazan vojni aspekt događaja u BiH, posebice muslimansko-hrvatski građanski rat u BiH.

U Knjizi 2. su popisi civila Hrvata i zarobljenih pripadnika HVO-a hrvatske narodnosti koje su tijekom rata u Bosni i Hercegovini ubili pripadnici srpskih i muslimanskih snaga, a dijelom su navedena i imena vojnika HVO a koji su ubijeni izvan izravnih borbenih djelovanja.

Podaci o smrtno stradalima i ubijenima u spomenutim popisima prikupljeni su na lokalnoj razini, tako da su udruge i pojedinci u svakoj od navedenih općina provjerili postojeće popise smrtno stradalih Hrvata u Domovinskom ratu i iz njih izdvojili civile i zarobljene pripadnike HVO-a za koje su imali podatak ili informaciju da njihova ubojstva imaju obilježje zločina, odnosno da su ubijeni izvan izravnih borbenih djelovanja.

Uz naglasak da suosjećaju s obiteljima svih žrtava rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995., uzrokovanog velikosrpskom politikom, urednici knjige istaknuli su da je namjera objavljivanja imena civila i zarobljenih pripadnika HVO-a koje su ubili pripadnici srpskih i muslimanskih snaga u Bosni i Hercegovini, upozoriti na stradanje hrvatskog naroda u ratu u Bosni i Hercegovini 1991./1992. – 1995., o čemu se zbog medijskih blokada malo zna.

Predstavljanju knjige nazočili su sisački biskup Vlado Košić, generalni vikar Sisačke biskupije Marko Cvitkušić, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, generali Mladen Markač i  Drago Matanović,  Ivan Celjak, Marijana Petir, Miro Kovač, te predstavnici braniteljskih udruga.