Guardian

Firme i građani u Hrvatskoj zaduženiji od onih u Grčkoj, moguć kolaps

Autor

Direktno.hr

Osam europskih država trenutačno se nalazi u dužničkoj krizi. Uz Grčku, tom su krizom zahvaćene Hrvatska, Irska, Makedonija, Crna Gora, Portugal, Španjolska i Ukrajina, objavio je britanski Guardian.
15.07.2015. u 10:36
Ispiši članak

Za razliku od Grčke, koja se nalazi pred bankrotom, ostali dužnici još nekako otplaćuju svoje dugove. No, iznenadni poremećaji na financijskim tržištima, kao što je skok kamata, mogu i njih baciti na koljena, upozorava Guardian.  

Ta procjena donekle se razlikuje od mišljenja Banskih dvora, koji tvrde da je Hrvatska daleko od grčke situacije. Javni dug Hrvatske iznosi gotovo 88 posto BDP-a, a grčki se popeo na 177 posto.

Međutim, Guardian ne promatra samo javni dug, nego ukupni inozemni dug zemlje, u koji ubraja dugove države, poduzeća i građana. U dužničkoj krizi su zemlje čiji neto dug prema svijetu iznosi više od 30 posto BDP-a, a u kojima više od 15 posto državnog proračuna odlazi na otplatu vanjskog duga.

Hrvatska je u dužničkoj krizi jer njezin neto dug svijetu iznosi 94,5 posto BDP-a, a oko 12,5 posto izdataka proračuna odlazi na dugove, prema istraživanju britanske organizacije Jubilee Debt Campaign, na koje se poziva Guardian.

Većina od osam spomenutih država još su u gorem položaju. Neto dug Portugala prema svijetu iznosi 119 posto BDP-a, Grčke 118, Španjoske 99 posto, dok Irska duguje 88, a Makedonija 53 posto BDP-a.

Sve te države imaju daleko veće javne izdatke za otplatu vanjskog duga od Hrvatske, a u Grčkoj čak trećina državnog proračuna odlazi za podmirivanje vjerovnika.

Jedna od pouka svjetske krize iz 2008. godine bila je da velika zaduženost može neku zemlju preko noći baciti u nevolje, zbog naglog skoka kamatnih stopa na dugove, podsjeća Guardian.

Svijet, međutim, kao da ništa nije naučio iz te krize, jer se zaduženost nije smanjila. Od 2011. do 2014. godine prekogranično neto pozajmljivanje u svijetu povećalo se za oko 30 posto. Do kraja ove godine ukupni dugovi zemalja u svijetu iznosit će oko 14.700 milijardi dolara, predviđa Jubilee.

– Sadašnje razine pozajmljivanja osiromašenim državama prijete obnavljanjem dužničkih kriza, upozorava Tim Jones, dužnosnik organizacije Jubilee, zauzimajući se za otpisivanje dugova i brojne druge mjere koje bi olakšale dužničko ropstvo. Budući da se teret dugova dramatično povećava, izbijanje nove financijske krize u svijetu dovelo bi dužnike u veće nevolje nego nakon krize iz 2008. godine.

Jubilee je poslao još jedno upozorenje, a odnosi se na zemlje koje još nisu u dužničkoj krizi, ali joj se brzo približavaju. Među europskima, to su Italija, Mađarska, Latvija, Poljska, Slovačka i Srbija, koje imaju visoki rizik od krize javnog duga prema inozemstvu.

Hrvatski građani zaduženiji od Grka!

Poduzeća i građani u Hrvatskoj zaduženiji su od onih u Grčkoj, prema podacima Eurostata za 2013. godinu. Dugovi privatnog sektora u Hrvatskoj, naime, iznose 143,7 posto BDP-a, a u Grčkoj 135,6 posto. Međutim, zaduženost Grčke je veća, jer privatnom dugu treba pribrojiti i grčki javni dug od 177 posto BDP-a. Javni dug hrvatske Vlade iznosi upola manje, oko 88 posto BDP-a.

Da su naše kompanije i građani zaduženiji od grčkih, prije dva mjeseca priznao je i ministar financija Boris Lalovac, navodeći da dug hrvatskog privatnog sektora iznosi više od 420 milijardi kuna. Pribroji li se tome i javni dug od 285 milijardi kuna, ukupni privatni i javni dug Hrvatske iznosi više od 700 milijardi, ili gotovo 200 posto njezina BDP-a, dok je ukupni grčki dug veći od 310 posto.

Država i privatni sektor zadužuju se u inozemstvu i kod domaćih banaka. Ukupni inozemni dug Hrvatske – privatnog i javnog sektora – na kraju ožujka popeo se na 49,3 milijarde eura, ili 114,5 posto BDP-a, prema podacima HNB-a i RBA.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.