prof. krkač

Finska nema predmete, ali ima najbolji obrazovni sustav. Što je učinila RH?

Autor

Direktno.hr

FINSKA NEMA PREDMETE, ALI IMA NAJBOLJI OBRAZOVNI SUSTAV.
26.05.2016. u 12:28
Ispiši članak

Radi se o mašti koju netko ima i koristi. O moći, daru i sposobnosti imaginacije i zamišljanja. O kreativnosti. Stvaralaštvu. To je ključno svojstvo koje je upotrijebljeno u Finskoj i čijom uporabom je smišljen jedan od čudnovatijih obrazovnih sustava današnjice.  

 

Uz najbolje svjetske odgojno-obrazovne sustave kao što su singapurski ili kineski u Europi se pojavljuje više njih, ali već godinama odskače finski. Usprkos tome što su već dugo u svjetskom vrhu (napose po pitanjima pismenosti i matematike), odlučili su stubokom promijeniti svoj sustav obrazovanja. Dugo su razmišljali. Provodili su mnoga mjerenja, uspoređivali svoj sustav s drugima, razgovarali sa svima (s učenicima budućim, trenutnim i prošlim, s nastavnicima, s roditeljima, s poslodavcima, s lokalnim zajednicama). To je trajalo jako dugo. Na koncu su trebali predložiti svoju zamisao reforme kurikula. On se sastojao od jedne rečenice: „Ukidamo predmete i uvodimo teme“ (Finci „teme“ nazivaju „fenomenima“). 

Da skratimo, tema bi mogla biti primjerice „Kafić“ (za stručne škole) ili „Europska unija“ (mi bismo rekli za gimnazije). U sklopu te teme djeca pokriju sve segmente kafića. Od pokretanja i otvaranja kafića, preko rada u kafiću kao vlasnik, kao konobar, pa do unaprjeđenja kafića. Segmenti uključuju znanja iz matematike, statistike, računovodstva, znanje jezika, znanje raznih vještina, upravljanja, rada, istraživanja mišljenja i unaprjeđenja proizvoda i usluga, učenja o običajima, kulturama, povijesti, učenja o tehničkim stvarima u kafiću, itd. Tom vrlo jednostavnom temom, a ima i niz sličnih koje nastavnik može odabrati sve, neke ili samo jednu ovisno o tome što procijeni da je najprimjerenije skupini učenika koju podučava, prođe se kroz mnoge teme mnogih predmeta, a uz to učenici često nakon teorijskog znanja zaista stječu i praktična iskustva u samim kafićima. I tako se na sasvim nov i praktično primjenjiv način prođu sve teme svih predmeta u kraće vrijeme i usto s praktičnim iskustvima. 

Trenutno se taj model podučavanja (Predmeti ne, teme da!) eksperimentalno testira u Helsinkiju i okolici i mjere se njegovi učinci u odnosu na stari model i na modele drugih država koji su sličniji finskom starijem modelu i onih koji su sličniji finskom novom modelu. Paralelno se obrazuju i sami nastavnici. Praktično i „u hodu“. Ipak, najvažnije svojstvo, kao što je to istaknula glavna menadžerica obrazovanja Helsinkija Marjo Kyllonen, jest ono koje kaže da učenici uče kreativno, praktično i istovremeno uče kako da sami nastave učiti. Naime, obrazovanje 21. stoljeća nasušno treba naučiti djecu kako da sami uče kad jednom napuste sustav obrazovanja. To je zahtjev suvremenog društva i količine znanja koja je potrebno usvojiti za konkurentnost na tržištu rada. 

Što je dakle Finska učinila? Precizno su izmjerili postojeće stanje. Precizno su definirali najvjerojatnije zahtjeve u budućnosti? Detaljno i analitički su promislili kako promijeniti postojeće stanje na način da zadovolji zahtjeve budućnosti. I došli su do zaključka da im uopće ne trebaju predmeti, ali im trebaju teme. To je primjer jasnog stava, vizije i misije. Nasuprot Finskoj, što je učinila Hrvatska? Ništa od navedenog. Osim ako hrpu suhoparnih dokumenata prepunih činjeničnih, sadržajnih, interpretativnih, vrijednosnih, logičkih, metodičkih i strukturnih pogrešaka ne uzmemo kao usporedivu jasnoći Finske vizije i prakse za što je potrebno puno mašte. Radi se o mašti koju nemamo.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.