AMERIKA ISPISUJE POVIJEST

FINALNA DIONICA ZA BIJELU KUĆU Gjenero, Polović, Avdagić, Ozretić za Direktno: Teško je prognozirati, a i pitanje je hoće li Trump mirno prepustiti vlast u slučaju poraza

Autor

Andrea Latinović

Ostalo je samo nekoliko dana do izbora 2020., jednih od najiščekivanijih u američkoj povijesti, koji se održavaju u do sada neviđenoj situaciji žestoke pandemije korona virusa, ali i rasno, etnički i socijalno podijeljene Amerike. I ne samo to; ovi su izbori ponovno u središte zanimanja, ali i brojnih kontroverzi, vratili zastarjeli američki izborni sustav.

03.11.2020. u 07:01
Ispiši članak

Podsjetimo, tada politički autsajder, republikanac Donald Trump prije četiri godine pobijedio je na predsjedničkim izborima bivšu državnu tajnicu Hillary Clinton, iako je ona na nacionalnoj razini osvojila gotovo tri milijuna glasova više. Hoće li se takav scenarij ponoviti protiv demokrata Joea Bidena idući tjedan?

Američkog predsjednika zapravo bira tijelo koje se zove izborni kolegij. Izbornike, odnosno elektore, u kolegij delegira svaka savezna država ovisno o broju svojih stanovnika, pa ih tako najmnogoljudnija Kalifornija ondje šalje 55, a slijede je Teksas s te New York i Florida, svaka po 29. 

Slabo naseljene države poput Aljaske, Vermonta, Delawarea, Wyominga ili Montane imaju samo po tri elektora. 

Kandidati za američkog predsjednika natječu se u svakoj državi zasebno, a pobjednik, neovisno kojom razlikom, osvaja sve njezine elektore. Pravilo je to u svim saveznim državama, osim u Nebraski i Maineu koje svoje elektore dijele. 

Predsjednički kandidat za pobjedu mora dobiti apsolutnu većinu elektora, odnosno 270 od njih 538. 

Povijesni izbori, burna kampanja

Trenutačno u istraživanju javnoga mijenja vodi demokrat Biden, no, sve su opcije otvorene i nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti konačan ishod ovih, zasigurno povijesnih izbora.

Stoga smo, pomno prateći čitavo vrijeme burnu predizbornu kampanju koja je standardno obilovala teškim riječim, udarcima ''ispod pojasa'', prozivkama, uvredama i silovitim napadima kandidata međusobno, u ovom finalnom tekstu uoči dana izbora, utorka, 3. studenog, razgovarali o ovoj temi s eminentnim ekspertima, geopolitičkim analitičarima, koji su nam dali svoje viđenje situacije.

 

Krenimo stoga s analizom.

Jadranka Polović, politologinja, profesorica geopolitike na Sveučilištu Libertas u Zagrebu i predsjednica Hrvatske udruge za međunarodne studije

Trump nije započeo ni jedan rat, za razliku od 'ratobornog' nobelovca Obame

Da o američkim predsjedničkim izborima razgovaramo prije pojave Donalda Trumpa, moji bi se odgovori usmjerili prema analizi američkog izbornog sustava, načinu glasovanja i ulozi elektora u izboru predsjednika Sjedinjenih Država, politički najmoćnije osobe na svijetu koja svojim vanjskopolitičkim odlukama snažno utječe na međunarodne odnose. Sve do Trumpa, u američkoj je vanjskoj politici postojao kontinuitet, novi predsjednik bi uz manje varijacije zapravo samo slijedio postavljeni smjer američke vanjske politike. Ipak, problemi s oglednim, ili ''najboljim'' političkim sustavom na svijetu koji bi svi trebali usvojiti, odnosno amerikanizirati se, bili su vidljivi i prije Trumpa.

Naime, američka se politika, time i američki politički sustav, desetljećima prije udaljio od ideala demokracije koji je u središtu američkog Ustava. Sjedinjene su Države već odavno oligarhija u kojoj po ustaljenoj praksi predsjednik zastupa interese moćnih ekonomskih elita – vojno-industrijskog kompleksa, naftnih lobija, Wall Streeta, a također i tehnoloških giganata iz Silicijske doline.

Svi navedeni povratno snažno financijski podupiru predsjedničke kandidate i poslije imaju izrazit utjecaj na politiku administracije. Američka politika nije zainteresirana za bitna pitanja američkog društva, u kojem deseci milijuna Amerikanaca žive ispod granice siromaštva, djeca pate od pothranjenosti, dok se nenormalno velik broj ljudi nalazi u zatvorima...

Ne kažem da Trump koji je prvenstveno trgovac, nema svoje lobističke interese, međutim, njegov je krimen to što je odbio slijediti (ne)sigurne konture američke politike, odnosno, pokazao je vrlo malo interesa za ''ljudska prava i unapređenje demokracije'' te rješavanje globalnih izazova poput migracija, klimatskih promjena, ili zaraznih bolesti, naravno, na način kako ih vidi američka ''duboka država'', koju čini komplot interesa gore navedenih interesnih skupina udruženih s progresističkim medijima i demokratima. Problematiku nasljeđa ili političku, gospodarsku i sigurnosnu “ostavštinu” neviđeno osporavanog američkog predsjednika, mainstream analitičari uglavnom definiraju kao  tragičan ''raspad'' međunarodnog poretka, ali i blagostanja i prosperiteta Sjedinjenih Država, što zaista ne stoji. 

Podsjetit ću, Trump je predsjednik koji nije započeo ni jedan novi rat, za razliku od Obame, ''ratobornog'' nobelovca koji je uz pomoć Hillary Clinton odgovoran za kaos na prostoru Libije i Sirije, naravno i šire.

''Super utorak'' je pred nama, međutim, malo tko može sa sigurnošću procijeniti tko će biti novi predsjednik SAD-a. Osloniti se na istraživanja javnog mnijenja je nepouzdano, uglavnom su predmet korporativnih, ili političkih manipulacija. Za sada većina predviđa pobjedu Bidena koji u anketama vodi sa značajnim, ali sve manjim vodstvom, dok analitičari smatraju kako će katastrofalna gospodarska situacija u zemlji navesti ljude da glasaju za kandidata Demokratske stranke.

Sve je već viđeno - Trump ni 2016. nije imao šanse pa je pobijedio, stoga je pravo pitanje može li Covid-19 ugroziti njegovu pobjedu, je li možda, ovaj čimbenik ipak precijenjen.

Uglavnom, očekuje se povijesni odaziv koji nije bio viđen od 1908. godine, ali je zaista teško procijeniti tko će glasovati i uopće kakvi su obrasci glasovanja u ovoj, nazovimo je, izvanrednoj situaciji. Demokrati su jako računali na dopisno glasovanje, međutim, i odaziv republikanaca neobično je visok. Sve ovo nam govori da izbor novog predsjednika neće biti tek povjeren biračima, dakle slijediti rezultat izbora, već ćemo svjedočiti vrlo sofisticiranom političkom inženjeringu.

'Tvrda ljevica' pripremna i na prosvjede po ulicama

Istina je da je zemlja danas jednako duboko podijeljena kao i prije četiri godine. To se neće promijeniti bez obzira na to tko će biti pobjednik. U prošlosti su se nacionalni izbori smatrali sredstvom okupljanja i jedinstva zemlje, sada su razlog dubokih ideoloških podjela. Pitam se gdje je Fukuyama sa svojim ''Krajem povijesti''!

U postizbornom razdoblju teško je očekivati bilo kakav politički konsenzus, zapravo nije isključena i ustavna kriza, kao ni ulični prosvjedi koji mogu zapaliti problemima opterećeno američko društvo. Pobjeda Donalda Trumpa mogla bi odvesti zemlju u kaos. Naime, ono što je on doživljavao tijekom svojeg mandata nije bilo priređeno niti jednom američkom predsjedniku, izuzev Johnu Kennedyiju koji je ubijen pod nerazjašnjenim okolnostima. Mislim da će demokrati u slučaju njegove pobjede pokrenuti ''plan B'', odnosno, nije sasvim izvjesno da će samo tako dopustiti Donaldu Trumpu da ''odradi'' još jedan mandat. Za očekivati je da će američki mainstream mediji - Washington Post, New York Times, CNN i MSNBC nesumnjivo zapaliti sjeme sukoba koji može završiti masovnim neredima.

Činjenica je da se tzv. ''tvrda'' ljevica već otvoreno priprema prenijeti svoje zahtjeve na ulicu, nastaviti napade na Donalda Trumpa itd. Na žalost, oni Amerikanci koji žude za povratkom u ''normalnost'', suočit će se s neuobičajenom slikom kaotične i duboko ideološki podijeljene Amerike...

Andro Ozretić, politički analitičar, ekspert za međunarodne odnose

Sadašnje Trumpove brojke veće su negoli 2016. godine, mainstream mediji to zanemaruju

Joe Biden svojim je pristašama poručio da se ne probude 4. studenoga poželjevši da su mogli učiniti više. Onaj tko se 4. studenoga sigurno neće probuditi s osjećajem da nije dao sve od sebe da ostane u Bijeloj kući je Donald Trump. Aktualni američki predsjednik svakodnevno neumorno održava nekoliko skupova u više država s naglaskom na tzv. swing states, gdje se vodi odlučujuća bitka za Bijelu kuću.

S druge strane, bivši potpredsjednik i Trumpov izazivač Biden vodi znatno umjereniju i diskretniju kampanju s puno manje skupova i manje publike. Oprezni pristup Bidenovog tima odražava kako je kriza s korona virusom definirala gotovo svaki element njegove kampanje. Na kadrovskoj razini usredotočena je na održavanje zdravlja 77-godišnjeg kandidata, koji je u dobnoj skupini koja je posebno osjetljiva na korona virus, kao i na zaštitu ljudi iz tima i pristaša te na zaštitu od izbijanja novih žarišta. Politički, kampanja vjeruje da modelirajući preporuke stručnjaka za javno zdravstvo Biden može pokazati vodstvo i napraviti oštar kontrast s Trumpom u vezi s pitanjem za koje mnogi Amerikanci smatraju da je predsjednik pogrešno postupao.

No, Trump naglašava kako je u korona-krizi postupao dobro, jer se suprotstavljao rigoroznim karantenskim mjerama, štoviše ismijao je nošenje maski i prezirao socijalno distanciranje, iako je sam bio hospitaliziran nakon zaraze virusom.

Biden se uzda u ankete koje mu daju prednost, kako na nacionalnoj razini, tako i u državama bojišnicama, u kojima se odlučuje konačni ishod izbora. No, koliko su te ankete vjerodostojne najbolje su pokazali izbori 2016. godine. Hillary Clinton, demokratska kandidatkinja 2016. tjedan dana prije izbora samouvjereno je izjavila da ima toliku prednost da joj više nije potrebno daljnje sučeljavanje s republikanskim izazivačem Donaldom Trumpom. Unatoč svim izgledima, svim predviđanjima i svim anketama, pobjedu je izvojevao vječno preplanuli milijarder, voditelj realityja i organizator natjecanja za izbor ljepote. Valja se prisjetiti da se isto dogodilo na izborima 2004. godine na kojima su anketari samouvjereno prognozirali pobjedu demokrata Johna Kerryja, no izbore je dobio tadašnji predsjednik republikanac George W. Bush.

Biden bi mogao biti iznenađen, unatoč anketama

Ono što mainstream mediji svjesno zanemaruju jest da su sadašnje Trumpove brojke veće nego što su bile u finišu kampanje 2016. godine. No, u mainstream medijima se ponavlja ista priča, jer ukoliko gledate CNN ili CBS, jedina je dilema koju će boju haljine za inauguraciju izabrati supruga demokratskog kandidata Jill Biden. Iz iskustva se zna da kod birača postoji tendencija davanja društveno poželjnih odgovora pa mnogi Trumpovi glasači izbjegavaju izjasniti se, a također iskazuju nepovjerenje u anketare, što dovodi do niže stope odaziva kod Trumpovih pristaša.

Iskusni analitičari procjenjuju da Bidenovu prednost realno treba prepoloviti i onda ulazimo u područje statističke pogreške, a u swing states do tijesne borbe s potpuno neizvjesnih ishodom. Štoviše, obzirom da se razlika smanjuje u korist Trumpa, radi se o trendu koji daje razloga za zabrinutost u Bidenovom stožeru. Ukoliko se uzme u obzir da je nedavno istraživanje renomiranog Gallupa pokazalo da 56 posto ispitanika izjavljuje da im je bolje nego prije četiri godine, to daje dodatni vjetar u leđa Trumpu da će i naredne četiri godine ostati u Bijeloj kući.

Hoće li se 4.studenoga Joe Biden probuditi s pitanjem samom sebi: "Jesam li mogao učiniti više?", odnosno hoće li se njegova suzdržanost i oprez pokazati kao mudra taktika kampanje, ili pogrešno kockanje doznat ćemo vrlo brzo.

Davor Gjenero, politički analitičar

Biden će osvojiti više glasova, ali to ne znači pobjedu

Uvijek je nezahvalno predviđati bilo što u politici, jer je suviše mnogo faktora koji su nepredvidivi i vaša predviđanja mogu učiniti promašenima, pa i smiješnima. 

Kada govorimo o šansama dvojice kandidata na američkim izborima sa sigurnošću možemo reći samo jedno: sigurno je da će Joe Biden osvojiti više glasova birača nego Donald Trump. Međutim, to ni izbliza ne znači da je sigurna Bidenova pobjeda na izborima. Naime, za pobjedu se ne računa broj palih glasova, nego broj osvojenih elektorskih glasova. SAD su po Ustavu (kon)federacija, pa se izbori za predsjednika provode posredno. Svi građani glasuju, ali biraju savezne države, koje imaju onoliko elektora koliko i predstavnika u oba doma Kongresa, dakle svaka po dva u Sanatu. A broj kongresnika u Predstavničkom domu ovisi o broju stanovnika i izračunava se složenom preciznom matematičkom formulom.

U nekoliko izbora u novijem razdoblju onaj tko je osvojio najviše glasova nije bio i izborni pobjednik. I Hillary Clinton osvojila je više glasova glasača, ali manje elektora nego Trump, i Al Gore je osvojio više glasova, a manje elektora od Georgea Busha mlađeg. 

Znakovita poruka Hillary Clinton

To još nije sve. Hillary Clinton već je prije nekoliko mjeseci svom nasljedniku u predsjedničkoj trci i potpredsjedniku u Obaminoj administraciji poslala poruku, koju nije bilo mudro izgovoriti u javnosti, ali koja nije promašena. Naime, izgovorila je riječ koja se u kampanji ne izgovara: poraz. Bidenu je poručila da u izbornoj noći nikako ne smije priznati poraz, jer će rezultat biti tijesan, a bitka za izborni rezultat vjerojatno će se voditi pred Vrhovnim sudom.

Izvjesno je da predsjednik Trump neće priznati poraz, kao što je bio najavio u prethodnim izborima da ga neće priznati, jer da bi on bio plod izborne prevare demokrata. Dakle, čak i ako Biden uspije u drugom koraku, ali u izbornoj noći bude izgledalo da ima više elektorskih mandata od konkurenta, to još ne znači da će Biden pobijediti. Trump ima golemu prednost, jer iza njega stoji dvotrećinska većina u Vrhovnom sudu, a u slučaju izbora između Georgea Busha mlađeg i Ala Gorea to se pokazalo ključnom prednošću. 

I na kraju, prema dosadašnjoj tradiciji, odluka Vrhovnog suda je bila konačna i poraženi, primjerice, Gore je nikad nije dovodio u pitanje, niti javno tvrdio da je izigran u izbornoj proceduri. To je bio dio američke političke kulture. Vidjet ćemo hoće li ovi izbori taj element stabilnosti, što ga donosi legalistička politička kultura, dovesti u pitanje.

Denis Avdagić, geopolitički analitičar

Svijet nakon 2020. treba stabilnost, moramo znati može li Amerika povesti tim putem

Ova 2020. godina izuzetno je izazovna za čitav svijet, doživjeli smo zatvaranja, društvenim raspravama dominira tema korona virusa, a krajnje posljedice, kako one ekonomske pa tako i one koje djeluju na psihičku stabilnost opće populacije, još uvijek su nam u potpunosti nepoznate.

U bilo kakvoj drugoj krizi oči svjetskih lidera, pažnja svjetskih medija bila bi usmjerena prema Americi, zemlja je to koja je po snazi ekonomije, vojske pa i utjecajem na prije svega Zapad i dalje predstavlja jedinu svjetsku supersilu. Ako ćemo sumirati prvi mandat Donalda Trumpa, onda možemo reći da je njegov direktni ishod to da danas ne gledamo Ameriku čekajući odgovor na izazov u kojem se svijet nalazi. 

Trump je dobio najbolje liječenje, ali na to ne trebaju računati ostali Amerikanci i svijet 

Trump je i sam podlegao virusu te završio na bolničkom liječenju, vjerojatno najboljem mogućem na svijetu, kakvo nije dostupno velikoj većini svjetske populacije, a za izbore u SAD-u što je važnije, takvo liječenje nije dostupno velikoj većini američke populacije. Sjedinjene Države imaju svoje krucijalne političke teme koje će utjecati na ishod izbora, ali i globalno sveprisutnu jaku polarizaciju koja diže predizborne tenzije, jednostavnije nego ikada prije svatko od nas može izraziti i zagovarati vlastita stajališta i konfrontirati se s neistomišljenicima, tako je to i u Hrvatskoj,  pa stoga možemo shvatiti kako ništa posebno drugačije nije niti u Americi.

Svijet danas treba stabilnost. Trebamo globalna politička rješenja, pa i riječi umirenja, politika služi svojim građanima, a naši lideri su svi suodgovorni i za onu multilateralnu i globalnu politiku. Posebno mjesto u tom smislu ima Amerika. Na nju se gledalo kao silu vodilju, danas to nije tako.

Europa prije svega treba odgovor može li sama za sebe preuzeti kormilo, a i ostatak svijeta 3. studenog želi dobiti odgovor koji će biti položaj SAD-a. I to ne samo u pogledu tko će biti predsjednik, postaje li stanar Bijele kuće Joe Biden, nego i hoće li taj potencijalni prijenos vlasti koji se inauguracijom odvija 20. siječnja 2021. odviti bez poteškoća. Velika je vjerojatnost kako Amerika neće odmah u izbornoj noći saznati pobjednika, ali je izuzetno važno kako za američku demokraciju tako i onu svjetsku da prijenos vlasti ne bude pod upitnikom. 

Ankete prednost uvelike daju Joe Bidenu, ako rezultatu budu u skladu s njima, Biden treba dobiti veliku i značajnu milijunsku prednost u ukupnom broju glasova, teško je za očekivati kako to neće imati ishod i na elektorske glasove.

Zato je u ovom trenutku procjena većine analitičara, kojoj se pridružujem, kako će Trumpa u Bijeloj kući zamijeniti Biden. Međutim, naravno da takav ishod nije moguće sa stopostotnom sigurnošću prognozirati. Moguće je ipak reći kako rezultat po kojem bi Trump odnio pobjedu, a Biden većinu glasova, i to ne malo, od mogućih sedam-osam milijuna više, ne bi garantirao političku stabilnost Amerike.

Ukratko, za sve nas bitno je koliko će stabilne biti Sjedinjene Države i koliko možemo računati na lidersku ulogu Amerike. 

Paradoksalno, ali ikona takozvanog suverenizma može uzrokovati jačanje multilateralizma 

Sa strane Europe neupitno je da je Biden na prvu ruku bolji izbor za Europsku uniju, dok Trumpa brojni takozvani suverenisti diljem našeg kontinenta smatraju boljim izborom za njihove ideje, pri čemu svima treba postaviti pitanje može li novi-stari predsjednik garantirati takav suverenizam.

Paradoksalno je zapravo kako je upravo nestabilnost i izbor Trumpa poziv na jačanje ujedinjene Europe.

No, na kraju treba reći kako je za krajnju naljepnicu ovoga mandata u kojem je Trumpova administracija prodrmala svijet, potrebno pričekati zadnje mjesece relaksiranog rada, kada neće biti pod pritiskom reizbora, jer nije nemoguće kako bi se i u potencijalnom drugom mandatu ta politika drugačije oblikovala.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.