ZBRINUTA TEK JEDNA OSOBA

FIJASKO Slab odaziv na APN-ove programe stambenog zbrinjavanja; zaštićeni najmoprimci nemaju za njih uvjete

Autor

Daniela Dujmović Ojvan

Nakon što je Zakon o najmu stanova (tzv. Štromarov zakon) usvojen pred prošlogodišnju ljetnu saborsku stanku izazvao val nezadovoljstva među zaštićenim najmoprimcima jer predviđa povrat svih stanova vlasnicima u petogodišnjem razdoblju, odnosno do rujna 2023. godine, i  javni poziv Agencije za pravni promet i posredovanje (APN) doživio je fijasko.

01.06.2019. u 18:15
Ispiši članak

Naime, Agencija je 8. prosinca 2018. raspisala javni poziv u svrhu prikupljanja podataka o osobama koje trebaju pomoć države u rješavanju svog stambenog pitanja, a iako se isti zatvara 8. lipnja, do sada su zaprimili tek 310 zahtjeva.

Važno je naglasiti da je na temelju prikupljenih podataka o osobama koje u stambenom zbrinjavanju trebaju pomoć države planirana izrada i projekcija troškova, odnosno visina sredstava koja je potrebno osigurati u državnom proračunu za tu namjenu. Rješenja koja je zaštićenim najmoprimcima ponudila država su: najam stana s mogućnošću otkupa, kupnja stana iz programa Poticajne stanogradnje (POS), kupnja ili gradnja nekretnine putem programa subvencioniranih stambenih kredita, kupnja nekretnine iz POS plus programa (kupnja nekretnine na slobodnom tržištu po povoljnijim uvjetima) te prednost prilikom dobivanja mjesta u staračkim domovima.

Zbrinuta samo jedna osoba u Zagrebu

Na upit portala Direktno iz APN-a su odgovorili kako im je sukladno javnom pozivu, a temeljem Pravilnika o sadržaju podataka o stanovima i osobama koje plaćaju zaštićenu najamninu do sada, kako smo već naveli, dostavljeno ukupno 310 zahtjeva. Od toga je 135 zahtjeva zaprimljeno od  zaštićenih najmoprimaca te 131 zahtjev vlasnika stanova u kojima borave zaštićeni najmoprimci. Zaštićeni najmoprimci i vlasnici stanova zajednički su podnijeli zahtjeve u 38 slučajeva. Osim zaštićenih najmoprimaca, APN-u su podatke bili dužni dostaviti i vlasnici stanova (osobne podatke, podatke o stanu u kojem živi zaštićeni najmoprimac te podatke o stanu u kojem sami žive).

Iz APN-a otkrivaju da je interes za najam stana s mogućnošću otkupa iskazalo 116 osoba; 30 osoba želi kupiti stan iz programa POS-a, tri osobe se žele zbrinuti kupnjom nekretnine iz POS plus programa, 13 osoba  se odlučilo na kupnju nekretnina putem subvencioniranih kredita, dok 147 osoba nije iskazalo interes o svom zbrinjavanju iz ponuđenih programa.

Do sada je zbrinuta samo jedna osoba u Zagrebu.

Na naš upit kako objašnjavaju tako slab interes za ponuđenu pomoć države oko stambenog zbrinjavanja, iz APN-a su odgovorili kako vlasnici stanova isključivo žele natrag u posjed svoje nekretnine te ne iskazuju interes za jedan od gore navedenih modela koji su ponuđeni zaštićenim najmoprimcima. Glede slabog interesa zaštićenih najmoprimaca koji do rujna 2023. moraju naći alternativu dosadašnjem stanovanju, iz APN su odgovorili da oni uglavnom iskazuju interes za najam stanova jer je riječ uglavnom o ljudima starije životne dobi koji nisu kreditno sposobni?!

Pravo je pitanje za koga su onda rađeni ti programi za stambeno zbrinjavanje ako je ciljana skupina nezainteresirana ili nema uvjeta i mogućnosti za njih te na osnovu kojih će se podataka na kraju raditi projekcija troškova koja je potrebno osigurati u proračunu za tu namjenu.

Ljudi se nemaju na što javiti

Iz Hrvatskog saveza udruge stanara koja okuplja zaštićene najmoprimce komentirali su slab interes njihovih članova za javni poziv APN-a s argumentom kako se ljudi nemaju na što javiti. Novi je Zakon o najmu, tvrde, rađen bez ikakve analize i 'preko koljena', a to se vidi i po predloženim programima stambenog zbrinjavanja iz kojih je očito da zakonodavac nije upućen niti o kojoj se grupaciji ljudi radi. Riječ je, ističu, uglavnom o ljudima starosne dobi 60 plus koji nisu kreditno sposobni i kojima je jedino dostupno rješenje starački dom, u koji mnogi ipak ne žele.

Javni poziv smatraju promašenim, a skandaloznim smatraju što država prvo donosi zakon, pa tek onda skuplja podatke i radi analize. 

Ponavljaju kako su građani drugog reda u ovoj državi jer im je prvo oduzeto stanarsko pravo, a novim ih se Zakonom pretvara u beskućnike.  Nadaju se kako će Zakon o najmu pasti na Ustavnom sudu na temelju žalbe koje su podnijele udruge zaštićenih najmoprimaca te mnogi od njih ponaosob.  

Kako su svojedobno prenijeli mediji pozivajući se na popis stanovništva iz 2011. godine,  u Hrvatskoj su bila 3734 stana u privatnom vlasništvu u kojem žive zaštićeni najmoprimci. U njima je u trenutku popisa bilo 8935 stanara, prosječno 2,4 člana po kućanstvu. Najviše je takvih stanova u Splitu i Zagrebu.

'Radije će odsjeći desnu ruku nego napustiti stan u zagrebačkoj Ilici' 

Tajnik udruge 'Vlasništvo i posjed' Josip Hrastić koji zastupa vlasnike kojima su stanovi oteti u tzv. stambenoj reformi (1945.-1955.) tipičnoj za bivšu Jugoslaviju i u njih su useljavane druge osobe, ponovio nam je kako je priča o deset tisuća ljudi koji će završiti na ulici obično podmetanje u cilju miniranja zakona, odnosno vršenja pritiska na Ustavni sud.  

Hrastić nas uvjerava kako nema više od tisuću dvjesto stanova sa zaštićenim najmoprimcima u cijeloj Hrvatskoj. "Morate računati i na slučajeve gdje su vlasnici u Americi, Argentini ili Francuskoj koji znaju da imaju neki stan u Hrvatskoj, ali o tome ne vode računa. Ima i znatan broj vlasnika koji se uopće ne snalaze i još uvijek ne znaju koja su im prava; usitinu ima svega i svačega", otkriva te navodi  da većina zaštićenih najmoprimaca ne radi nikakve probleme jer su svjesni da će morati otići. Najveću buku rade, ističe, grupica od njih stotinjak koji žive u stanovima 150 plus kvadrata u elitnom djelu Zagreba i Splita. 

"Riječ je o ljudima koji imaju novca i gomilaju nekretnine, a radije će se odreći desne ruke nego napustiti stan ogromne kvadrature u Ilici 17 ili na Trgu bana Jelačića", upozorava tajnik udruge 'Vlasništvo i posjed'.

Otkriva nam da je zakon, unatoč svim preprekama i poteškoćama, ipak zaživio. "Jako je puno zaštićenih najmoprimaca odselilo, puno ih je riješilo svoj stambeni problem na ovaj ili onaj način. Imamo puno dojava s terena da su najmoprimci izašli i da su se vlasnici s njima nagodili. Često su i nudili da će za određeni novac napustiti stan i to u iznosu od tisuću do 50 tisuća eura. Iako svima kažemo da ne pristaju na isplatu novca, mnogi su se vlasnici na to ipak odlučili jer ne žele čekati još četiri godine", pojašnjava predstavnik vlasnika stanova.  

Sami se nagodili ne čekajući pomoć države

Dakle, problem se rješava i mnogi su se odlučili pobrinuti za svoj problem bez čekanja pomoći države. Hrastić priznaje da među zaštićenim najmoprimcima ima puno starijih ljudi, ali podsjeća da svi oni imaju svoje sinove, kćeri i unuke. Tvrde da i njima dolaze i traže savjet i proceduru kako bi riješili stambeno pitanje preko primjerice bake, jer ona ima pravo na POS-ov stan. Zaštićenim najmoprimcima se išlo niz ruku, uvjerava, jer po povoljnijim uvjetima mogu kupiti svaku nekretninu na tržištu i s takvim je beneficijama njihova rodbina krenula u kupnju stanova. 

"Bit će interesantno vidjeti koliki će na kraju biti interes za stambeno zbrinjavanje. Slab odaziv potvrđuje naše tvrdnje kako se manipuliralo s brojkama od deset tisuća ljudi koji će završiti na ulici, a sve u cilju da se onemogući povratak stanova vlasnicima. Predvodnici su već spomenuta tvrdokorna dobrostojeća grupica koja iz elitnih kvartova ne žele seliti u manje atraktivne dijelove grada", zaključuje Hrastić.

 

 

 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.