zaštita podataka

FACEBOOK AFERA Kako društvene mreže i web tražilice smanjuju naše slobode

Autor

Marijan Opačak

Afera oko nepropisne upotrebe podataka korisnika društvene mreže Facebook od strane tvrtke Cambridge Analytice, tvrtke koja se bavi političkim marketingom, potresa svijet. Facebook se proglasio žrtvom u slučaju skandala, a američka Savezna trgovinska komisija otvorila je istragu, što bi, ako se utvrdi kako je Facebook lagao svojim korisnicima o zaštiti podataka, moglo rezultirati ogromnom kaznom. 

22.03.2018. u 16:43
Ispiši članak

Dionice Facebooka poslije otkrića kako ta međunarodna tvrtka nije zaštitila podatke čak 50 milijuna svojih korisnika snažno padaju, sveukupni gubitak je nevjerojatnih 50 milijardi dolara, a pretpostavlja se kako to nije kraj. U cijelu aferu uključili su se i političari iz Sjedinjenih država i Europske unije koji inzistiraju na svjedočenju čelnika Facebooka Marka Zuckerberga. 

Cambridge Analytica koristila je podatke korisnika Facebooka kako bi za svoje klijente, jedan od njih je bio i trenutni američki predsjednik Donald Trump, korisnicima slala personalizirane reklame kojima je pokušala utjecati na njihov politički izbor. "Iskoristili smo Facebook, pogledali milijune profila i izgradili modele kako bismo iskoristili ono što smo o njima saznali i ciljali na njihove unutarnje demone", otkrio je zviždač te tvrtke koji je i skrenuo pozornost medija na ovaj zastrašujući sigurnosni problem. 

Kako skupljaju podatke o vama na bespućima interneta

Naime, svaki put kad sjednete za računalo i počnete preko neke tražilice pretraživati internet, na stranicama koje ste posjetili ostavljate svoju IP adresu, odnosno adresu vašeg računala, nešto poput otiska prsta, a s te stranice skupljate cache i cookies. Kada posjetimo neku stranicu, internetski preglednici (Chrome, Firefox, Safari…) kreiraju jednostavne tekstualne dokumente koje nazivamo 'kolačići'. Vaš uređaj čuva te tekstualne dokumente i pruža mogućnost pretraživaču da pristupi kolačiću i proslijedi podatke stranici koju ste posjetili.

Dakle, kolačići prikupljaju informacije (poput podataka za logiranje ili stranica koje smo ranije posjetili) s ciljem da naš doživljaj na internetu bude što bolji i da internet bude što brži. Upravo ti kolačići pomažu pretraživačima da vide vaše navike i da stvaraju personalizirane propagandne poruke upućene baš vama. 

Kako tražilice koriste podatke o vama i vašim navikama

Kako doznajemo od osoba koji su upućeni u računalnu sigurnost ovakve ciljane propagandne poruke koriste se već neko vrijeme i ova afera koja se sad zahvaljujući zviždaču iz tvrtke Cambridge Analytice otkrila tek je jedna od mnogih. Međutim podaci koji su prikupljani bili podaci koje su ljudi sami izbacivali van kao javne dakle, rješavanjem web testova, iznošenjem stavova, objavljivanjem slika dakle, postoji i faktor osobne odgovornosti.

Stručnjaci kažu kako je Hrvatska premalo tržište za tako velike i složene komunikacijske radnje te da se komunikacijske kampanje i manipulacije u Hrvatskoj rade na drugačije i staromodnije načine. 

Međutim, upozoravaju kako razvojem društvenih mreža i mobilne tehnologije te poboljšanjem komunikacijskih sposobnosti, osobe gube dio svoje slobode jer se računalo i mobiteli mogu iskoristiti kako bi se puno saznalo o pojedincu.  Čovjek preko računala komunicira i gleda njemu zanimljive teme ili kupuje, a time ostavlja još jedan električni trag, onaj svoje kreditne ili debitne kartice. Tako kroz jedno desetljeće o svakoj osobi računalne tvrtke mogle bi znati njegovu 'elektroničku povijest'.

Znat će se sve, uključujući od čega je osoba bolovala, što posjeduje i koliki su mu prihoda i odakle ih dobiva. Ono što je najvažnije, jasno će se znati što zapravo svaka osoba želi. Upravo je takve podatke iskoristila tvrtka Cambridge Analytica i stvorila personalizirane političke kampanje za 50 milijuna korisnika Facebook društvene mreže.

Iskoristila je pretrage, lajkove korisnika na društvenim mrežama u kombinaciji s upitnikom kojeg su vjerojatno ispunili i da se tako izrazimo, stvorila mini elektronički dosje. Podatke iz tog 'dosjea' poslije je iskoristila za ciljanu promidžbenu poruku stvorenu baš za korisnika. Dakle Facebook je uzeo vaše javne podatke koje ste sami objavili, samo Facebook vam nije rekao da ih skuplja za promidžbene svrhe. 

Uzmimo primjer Sjedinjenih Država gdje se često u posljednjoj predizbornoj kampanji potezalo pitanje migracije. Nekim korisnicima, recimo iz srednjeg sloja, prikazivane su reklame političkih kandidata, a na osnovu njihovih preferenci koje su iskazali u upitniku ili prema njihovim korisničkim navikama i pretraživanjima. Tako personalizirane reklame isticale su kriminalne navike migranata i njihovo nasilničko ponašanje, a političkog kandidata kao jedinu osobu koja ih može zaustaviti.

'Elektronički dosje' o svakoj osobi

Svi ovi podaci, s telefona, računala i kartica, mogu se snimiti, logički obrađivati i onda se za svaku osobu može se stvoriti elektronički dosje. I dok Google i ostali pretraživači tvrde kako sve te podatke skupljaju i koriste isključivo anonimno ne možemo se oteti dojmu kako takve radnje na jedan način predstavljaju ugrozu zapadnim demokracijama koje iznad svega cijene slobodu. 

Svijet je to u kojem bi brojne vaše dnevne aktivnosti bile stalno praćene i ocjenjivane, što kupujete u trgovinama i online, gdje ste u bilo kojem danom trenutku, tko su vam prijatelji i u kakvoj ste interakciji s njima, koliko ste sati gledali TV ili igrali video igre, jeste li platili račune i porez, prepisivali u školi ili na faksu. Sve to već rade  Facebook, Google i Instagram, kao i aplikacija za praćenje vježbanja i zdravstvenog stanja.

Kineska vlada planira do 2020. godine pokrenuti sustav društvenog ocjenjivanja za svih svojih 1,3 milijarde stanovnika. Dakle vaše navike, plaćanja i sve društvene interakcije i djelovanja bila bi podložna ocjenjivanju. Bio bi javan i uspoređivan s ostalim brojevima svih stanovnika Kine. Temeljem tog broja bi mogli dobiti kredit ili biti odbijeni za posao, određivao bi gdje vaša djeca mogu ići u školu, pa čak i s kime možete na spoj ili u brak. U Kini u kojoj se Komunistička partija ne libi zavirivati u privatni život svojih građana ovo je samo digitalni produžetak takve kontrole, a milijuni građana Kine već su se javili za testiranje sustava društvenog ocjenjivanja. 

Potpuna kontrola 

Dio njih želi u tome sudjelovati kako bi izborili nagrade i povlastice u obliku boljeg društvenog statusa ili povoljnijeg kredita za kupnju. Ni u zapadnom dijelu svijeta situacija  nije radikalno drukčija. Izračun kreditnog rejtinga pojedinaca, koji značajno utječe na primjerice kamatu na hipotekarni kredit, prisutan je već više od 70 godina. No što bi se dogodilo kad bi recimo banke dobile vaš 'elektronički dosje'? Ili što ako bi taj 'dosje' dobile državne agencije? Takvu vrstu kontrole i osobni gubitak slobode svakog građanina nije mogao ni Orwell zamisliti. 

Naravno, to ne znači da se odmah trebamo vratiti u kameno doba i prestati koristiti naša računala i mobitele, ali posljedice neobuzdanog i nekontroliranog 'progresa' računalne tehnologije trebaju biti usklađena s moralnim i etičkim načelima i pravilima društva kako ne bi ni na jedan način ograničila slobodu pojedinca. Daleko važnije od zakonodavnog okvira u ovim slučajevima važnija je edukacija građana o tome što i kako dijele na društvenim mrežama i web tražilicama, kako njihove podatke ne bi nitko mogao iskoristiti protiv njih. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.