tomislav karamarko

Evo zašto su Hrvati uspješni vani i tamo postignu vrhunske rezultate

Autor

Direktno.hr

Osigurati posao mladima glavni je kriterij domoljublja, rekao je uz ino predsjednik Tomislav Karamarko u Slobodnoj Dalmaciji.
03.11.2015. u 10:37
Ispiši članak

U samoj završnici izborne kampanje u središnjici HDZ-a u Zagrebu primjetan je predizborni entuzijazam. Kažu da njihove interne analize i ankete s terena pokazuju značajno drukčije rezultate od ispitivanja javnog mnijenja koje se obavlja u medijima. Vrlo su uvjereni u izbornu pobjedu, računaju s najmanje 70 mandata uz mogućnost da u posljednjem tjednu izborne kampanje osvoje još koji mandat među zasad neodlučnima.

U svakom slučaju uopće ne sumnjaju da će nakon izbora moći formirati Vladu. U subotu uoči blagdana Svih svetih Predsjednik stranke i šef Domoljubne koalicije Tomislav Karamarko odrađuje posljednje medijske obaveze, da bi već od početka tjedna uslijedila završnica kampanje: u utorak i srijedu, u već poznatom stranačkom autobusu s kandidatima i suradnicima obilazi svoju izbornu jedinicu.

Danju putuju, obilaze mjesta Dalmacije i Dalmatinske zagore, druže se s ljudima. Navečer su veliki stranački skupovi: u utorak u Splitu u srijedu u Zadru. Završni skup Domoljubne koalicije održava se u četvrtak u zagrebačkoj Areni. Karamarkovi suradnici unaprijed ga reklamiraju kao dosad največi izborni skup kod nas, na kojem očekuju 20 000 ljudi. U petak, dan uoči izborne šutnje, izbornu kampanju koju su započeli u Vukovaru završavaju u Dubrovniku. Razgovor započinjemo migrantskom krizom koja je središnja europska tema, dok su u Hrvatskoj posljednjih dana migranti gotovo nestali s televizijskih ekrana i iz novina.

PROBIJENA JE I BIH RUTA ZA IZBJEGLICE

Teško se oteti dojmu da je riječ o ciljanoj medijskoj disciplini, prikrivanju problema aktualne vladajuće koalicije. Migrantska kriza ide prema svome vrhuncu, postoji realna opasnost da nakon Mađarske i Slovenija podigne graničnu ogradu prema Hrvatskoj. Smatrate li da je Država sigurnosno ugrožena?

Improviziranje i glavinjanje ove vlade svakako nas je dovelo u kompleksan položaj. Humanitarno je događaj praćen, ali politički i sigurnosno sigurno nije. Nažalost zakazala je prije svega diplomacija, koja se praktično raspala. Premijer se junačio zatvaranjem granica i planovima od A do Ž da bi onda dobio po prstima, i to iz Beograda i od bruxelleskih birokrata koje navodno prezire. Na raju je kapitulirao i prihvatio da Hrvatska bude odmorište za migrante. Samo nije rekao koliko će taj odmor potrajati. Dakle, potpuni debakl.

Kako biste se postavili prema migrantskoj krizi da ste u ovom trenutku vi predsjednik Hrvatske Vlade?

Već je u kolovozu bilo posve jasno kako će se ova situacija razvijati i da treba osigurati čvrst nadzor granice i mehanizme da se ona može i zatvoriti ako zatreba. to ne može riješiti problem u cjelini, ali to su potezi koji bi pokazali ozbiljnost države pokazali bismo naš, da tako kažem, schengenski potencijal i imali puno bolju poziciju u razgovorima na razini Europske unije. Ovako, prepušteni smo potezima drugih bez ikakve mogućnosti sigurnosne reakcije u kraćem roku što je u ovakvim slučajevima nužno. U hrvatsku danas ulazi tko god hoće i kad god hoće.

U neposrednom susjedstvu, u Crnoj Gori otvara se novo krizno-žarište iz kojih se naziru rusko-američki sukob oko kontrole nad istočnim Jadranom. Kako ocjenjujete aktualnu državnu politiku prema dugoročnoj sigurnosti i stabilnosti naše obale? Što mislite o ustupanju hotelskog kompleksa Kupari ruskim investitorima?

Prvo moram ponoviti svoju ocjenu da mi nemamo nikakvu konzistentnu vanjsku politiku, ali ni unutarnju nažalost. Drugim riječima nema državne politike pa vam nadalje o tome nemam što reći osim da ćemo nakon 8. studenog mi imati državnu politiku. Drugo, takvi natječaji se ne raspisuju tako kako je ovaj raspisan. Ova Vlada uopće ne razumije što znači takav kompleks dati u najam na 99 godina. Jer turistički kompleks nikada nije smo turistički. Kad preuzmemo odgovornost za državu hrvatski nacionalni i državni interesi bit će zaštićeni.

IMAMO I KONTROLNE MEHANIZME

Zašto ste izradu gospodarskog programa povjerili IFO institutu i Hans Werner Sinnu? Kažete da je Vaš program drugačiji od ostalih? Po čemu je drugačiji?

Drukčiji je po tome što smo sve ekonomske poteze predvidjeli u etapama i točno znamo što ćemo učiniti u šest mjeseci, što tijekom prve godine, što nakon toga. Rad na programu trajao je više od dvije godine. Pripremili smo se za preuzimanje odgovornosti za upravljanje državom bolje nego itko do sada jer Hrvatska više nema pravo na eksperimente. Još jedan promašeni mandat ne bismo preživjeli. Upravo zato odlučili smo u izradu programa uključiti one koji su u tome najbolji. A institut IFO i profesor Sinn to zasigurno jesu. U nedavnoj velikoj njemačkoj analizi instituta koji pomažu gospodarstvu, IFO je ponovno bio uvjerljivo najbolji institut, a profesor Sinn uvjerljivo najbolji pojedinac. Samo slučajni premijer može vjerovati da razvojni program mogu napisati on i njegovi drugovi u jednom poslijepodnevu.

Od ljudi koji su sudjelovali u pripremi toga programa čula sam da su za svaki projekt, njemački precizno, razrađeni i kontrolni mehanizmi, alarmi koji upućuju na pojavu uskih grla u provedbi, predviđen je način na koji se te prepreke otklanjaju...

Tako je. Svaki od elemenata programa prate provedbeni akti, a svaki od akata već pripremljeni nacrti zakona koje u najkraćem roku treba promijeniti kako bismo što brže napravili iskorake. Dakle, nismo ništa prepuštali slučaju. Taj program će Hrvatskoj osigurati stvarne promjene i snažan gospodarski iskorak.

Kao ključni problem u poslovanju u Hrvatskoj poslovni ljudi najčešće navode pravnu nesigurnost i poreznu nestabilnost.

Ne čudi jer Hrvatska je u tri i pol godine promijenila deset ministara i četiri šefa porezne uprave koji su imali 44 zahvata u porezne propise. Nužne promjene treba provesti bez odgađanja i bez pogrešaka. Zato smo se tako dugo i temeljito pripremali. Te promjene zajedno s brzim aktiviranjem neiskorištenih potencijala, ako je je naš program također do detalja detektirao, omogućit će nam snažne iskorake o kojima govorim. Naše projekcije predviđaju rast gospodarstva od preko dva i pol posto već u prvoj godini, a preko pet posto na godišnjoj razini do kraja našeg mandata. Za usporedbu projekcije Vlade na odlasku iznose jedan posto za 2016., a 1,8 posto za 2019. To nije dovoljno niti za vraćanje godišnjih kamata na kredite, a kamoli za oporavak.

OVA JE VLADA SVE ZATVORILA. ZAMALO I DRŽAVU

Koji su vaši razvojni prioriteti i uz njih vezani projekti za Dalmaciju? Što je od toga moguće financirati ili sufinancirati novcem iz europskih fondova?

Pelješki most je državni prioritet broj jedan u Dalmaciji. Tomu jednako ide oživljavanje Zagore i otoka: turističko, poljoprivredno, i, gdje postoje uvjeti, industrijsko. Poreznom politikom posebno ćemo poticati njihov razvoj. Planiramo neke otoke povezati mostovima i tunelima. Pogledajte Krk ili Vir i sve će vam biti jasno. Osim toga, javne službe i tijela državne uprave u svim segmentima treba disperzirati. Ova je Vlada zatvarala sudove, pošte, željezničke pruge, brodske linije, škole, ambulante, vojarne. A to povlači za sobom zatvaranje obrta, tvrtki, OPG-ova, i povlačenje stanovništva iz ionako demografski opustošenih krajeva. Već neko vrijeme s Izraelcima pripremamo velike projekte vezane uz marikulturu. Ova Vlada zatvorila je sve što je mogla zatvoriti. Da su stigli, zatvorili bi i državu. Mudre države čine sve da disperziraju stanovništvo i razvijaju sela i manje gradove.

Upravo ste se vratili iz kampanje u Hercegovini, koja je povezana s Dalmacijom i gospodarski i demografski, a i važna je za sigurnost hrvatske obale. Kako vidite mogućnosti razvojne suradnje sa susjednom državom? Kakva bi bila vaša vanjska politika prema BiH, a kakva politika prema Hrvatima u BiH?

Bosna i Hercegovina druga je, da tako kažem, stara domovina hrvatskoga naroda. Bosanski srednjovjekovni vladari imaju točno određena imena: Mladen, Hrvoje, Tvrtko, Stjepan. Prema tome, Hrvati, koji tamo žive u kontinuitetu, imaju puno pravo biti ravnopravni, pa da ih živi samo deset. Podsjetit ću da se Hrvatska 1991. branila u Jajcu, na Kupresu i u Hercegovini, a 1994. oslobađala iz zapadne Bosne. To sve govori o važnosti tih krajeva za hrvatsku sigurnost. A sigurna Hrvatska znači i sigurnu Bosnu i Hercegovinu jer Hrvatska nikad neće ugrožavati suverenost i sigurnost druge domovine Hrvata. Reći ću samo još da odnos prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini neće više biti segment samo vanjske politike, nego izraz državne politike u cjelini hrvatskih interesa, uvažavajući sve interese Bosne i Hercegovine.

NEZAPOSLENOST OPET RASTE

Često govorite o zaustavljanju iseljavanja mladih. Kako biste to učiniH? Što ako vam sin ili kći za koju godinu kažu: tata, ja bih išao raditi u Munchen, London ili Dublin?

Taj posljednji podatak koji je prije par dana objavila ministrica rada Savezne vlade Njemačke silno me zabrinuo i rastužio i kao čovjeka i kao političara. Ta crna brojka od 93.000 iseljenih Hrvata samo u Njemačku, i to samo u posljednje dvije i pol godine, crnja je od svih dosadašnjih predviđanja. To znači daje broj iseljenih premašio 150.000 tisuća, a ne 100.000 kako smo mi iz HDZ-a do sada upozoravali, a premijer na odlasku odmahivao rukom. Ali nije isto odlazi li tko radi, rekao bih, komoditeta, ih ga vlastita država naprosto tjera jer mu ne daje perspektivu života. Premijer na odlasku i njegovi ministri vesele se tim iseljavanjima jer ih pokušavaju koristiti kao argument za smanjenje nezaposlenost u Hrvatskoj. Ali, unatoč tome, broj nezaposlenih u Hrvatskoj samo u zadnjih 30 dana porastao je za više od 16.000, a više od 80.000 radnih mjesta ugašeno je u mandatu ove Vlade. I kao budući premijer i kao Hrvat učinit ću sve da to zaustavimo. Omogućiti zapošljavanje mladima, to je danas glavni kriterij domoljublja. Do kraja mandata moramo postići da mladih nezaposlenih do 30 godina praktično nema. Hrvatska je Bogom dana zemlja i to vide svi koji ovamo dođu. Još samo da počnemo njome upravljati kako treba.

Spominjete često demografsku politiku. Što ćete učiniti u tom pogledu?

Najavili smo mjere koje će biti poticajne. Država će stvoriti uvjete da se mladi ljudi odluče sklopiti braki imati djecu. Za početak tisuću eura za novorođeno dijete. Svjestan sam da to nije rješenje, ali to je naša poruka da nam je stalo do opstanka hrvatskog naroda. Trajno rješenje je stvoriti uvjete za bolji život, i mi ćemo to i napraviti. Moramo i mijenjati uvriježeni mentalitet da su djeca trošak. Vlada na odlasku kaže da tih 300 milijuna nije predviđeno proračunom. Možda nije njihovim, ali našim će biti. Već znam otkud ćemo namaknuti taj novac - iz bezbroj fantomskih agencija, udruga i zavoda koji služe za zbrinjavanje partijskih poslušnika.

ZAŠTO SU HRVATI VANI USPJEŠNI

Kako tumačite fenomen da Hrvati često postižu vrhunske rezultate vani, od biznisa i znanosti do sporta, a kod kuće to ne mogu? Čak i kada se vrate kao uspješni ljudi, nailaze na balvane i uskoro zažale? Je li to slučajnost ili sustavno blokiranje razvoja nacionalne elite?

Nažalost, to je dijelom posljedica dugog neimanja države. Hrvate širom svijeta hvale kao vrijedne radnike, kopali kanale ih radili u znanstvenim laboratorijima. Hrvati su uspješni u uređenim sustavima, tamo gdje im država otvara prostor, potiče kreativnost, inicijativu... Na žalost, Hrvatska je danas sve, samo ne uređena.

Kome je u interesu stalno potenciranje sukoba u nogometu, poglavito između Zagreba i Splita?

U moje doba, kad se Hrvatska jedva smjela spomenuti, navijači Dinama i Hajduka zagrljeni su pjevali Hajduk i Dinamo dva su kluba bratska, njima se ponosi čitava Hrvatska. Poruka je bila jasna. Onaj tko državu dijeli na MI ih ONI, dijeli je i na Zagreb i Split. Podijeli pa vladaj, koliko li smo puta to iskusili kroz povijest. Primjer sa svastikom govori sve.

Sudjelovali ste u prvoj višestranačkoj izbornoj kampanji 1990. godine? Koliko smo otad napredovali u demokratskoj zrelosti i medijskim slobodama?

Katkad se pitam jesmo li napredovali. Nažalost, kod nas se vrlo malo ozbiljno razgovara, demokratska kultura je još niska, a institucije su srozane, kao i autoriteti. A medijske slobode imamo dovoljno, ali se često zaboravlja da sloboda ima smisla samo ako je prati odgovornost.

Mediji su prema vama izrazito negativno raspoloženi. Imate li odgovor na pitanje: odakle taj animozitet?

Nisam ja u pitanju, u pitanju je paradigma koju predstavljam i koju treba ozloglasiti. Zamislite da ja zagovaram samo antifašizam, a ne i antikomunizam, da zagovaram jednakost krivnje za ratove u Hrvatskoj i BiH, da zagovaram liberalnu, a ne narodnjačku i demokršćansku agendu ljudskih prava. Gdje bi mi bio kraj? Bio bih slavljen i hvaljen kao što su bili neki prije mene.

NEĆU SVAĐU S MILANOVIĆEM

Jeste li se ikad žučljivo posvađali? Ljudi se pitaju zašto ne odgovorite Zoranu Milanoviću na uvrede istom mjerom?

Nikome nije lako svakodnevno slušati lažne optužbe na vlastiti račun. Kad bih ih sve htio demantirati, bavio bi se samo time i ničim drugim. Ja sam se odlučio drugim putem - svjedočiti svoju politiku na terenu, susretati se s ljudima, stisnuti čovjeku ruku, saslušati njegove probleme. Zato ćemo 8. studenog pobijediti i umjesto Milanovićeve politike podjela i obračuna, umjesto ih MI ili ONI, izabrat ćemo Zajedno za jaku Hrvatsku.

Zašto ste nakon cijele profesionalne karijere u državnom sustavu odlučili izići izravno u političku arenu? Pitate li se ikad: što mi je ovo trebalo?

Naravno da mi u nekim trenucima i to proleti kroz glavu, ali u drugom se sjetim da čovjek ima i odgovornost za druge, za koju često treba žrtvovati dio vlastite ugode. Istina, mogao sam imati miran život. Ali nisam mogao gledati kako propada moja država, kako propada stranka koju sam stvarao. Trebalo je pronaći novu energiju. Znate li da HDZ danas na izbornim listama ima više od 80 posto ljudi koji tamo nikada nisu bili - mlade i stručne. HDZ je jedina snaga koja hrvatsku državu može ponovno podići na noge, ali, da bi to mogla, morala je sama stati na noge. Trebalo je ohrabriti ljude, oživiti ideale ljudi koji iskreno dušom i srcem vole svoju zemlju. Ja sam jedan od njih. I to je sve.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.