Otkrivamo

Evo zašto je ZAMP najprivilegiraniji i zašto u krizi zarađuje bolje no ikad

Autor

Direktno.hr

08.12.2014. u 19:16
Ispiši članak

Nakon što je bivši županijski državni odvjetnik, Vladimir Terešak, nedavno izjavio da je „ZAMP jedina tvrtka u svijetu koja utjeruje dugove ne plaćajući utjerivače; odnosno da je utjerivač dugova za ZAMP bilo Državno odvjetništvo!", javnu polemiku oko rijetko zabilježene privilegiranosti ZAMP-a nastavila je nedavno Anamarija Musa, povjerenica za pravo na pristup informacijama.

Ona je, da podsjetimo, u razgovoru  za jedne dnevne novine izjavila da je ZAMP pravna osoba na koju su prenesene javne ovlasti, zbog čega mora svim zainteresiranima dati na uvid tražene informacije. Na tu njezinu izjavu, žestoko su reagirali iz ZAMP-a tvrdeći da oni nisu javna institucija i da ne moraju (a i ne žele) davati informacije o svome poslovanju.

Zakonom su postali svemoćni

Zakonom o autorskim pravima država je, da podsjetimo, HDS-u i njegovoj izvršnoj službi ZAMP-u povjerila da u ime zaštite glazbenih autorskih prava naplaćuje naknadu od medija koji emitiraju glazbu, od ugostitelja, hotelskih tvrtki, kabelskih operatera i organizatora koncerata…

ZAMP pritom ima doista rijetko privilegirani položaj jer, primjerice, Vijeće za elektroničke medije ne želi izdati ili produžiti radijsku koncesiju nikome tko ne potpiše bjanko mjenicu ZAMP-u, što znači da ZAMP može u svakom trenutku sjesti na račun vlasnika radio stanice i ovršiti ga ako ne plaća 'harač', što je privilegija kakvu nemaju niti komunalne tvrtke koje svojim klijentima nemaju pravo izdati bjanko mjenicu kao osigurač od mogućeg neplaćanja računa.

Nitko u Hrvatskoj nema privilegije kao ZAMP

Ne treba vjerojatno ni spominjati namete ZAMP-a kojima su izloženi mali ugostitelji (ne smiju u kafićima puštati glazbu ako ne plaćaju naknadu za autorska prava), ali i obični građani - koji kupujući računalo ili prazan CD - automatsku plaćaju naknadu ZAMP-u...

Zasigurno su sve te silne privilegije, kakve u Hrvatskoj nema vjerojatno nitko drugi, razlog ZAMP-ovog poslovnog čuda. Jer i u najvećoj krizi, kada mnogi drugi propadaju ili bilježe sve manje prihode, prihodi ZAMP-a vrtoglavo rastu. Tako su u 2013. godini ostvarili prihod od čak 104,6 milijuna kuna, što je 13,5 milijuna kuna više nego u pretkriznoj 2008. godini!

Kako je moguće da ZAMP, s jedne strane, uživa privilegirani položaj pa jedini u državi može kupcu ' izdati račun već na ulazu u samoposlugu', dakle prije nego ovaj bilo što kupi, a da s druge strane ne mora nikome polagati račune o svom poslovanju?  Što to u ZAMP-u kriju kada ne žele biti transparentni, pokušali smo istražiti u razgovoru s pravnicima, glazbenicima, djelatnicima Službe za zaštitu prava na pristup informacijama, ali i u Uredu predsjednika Josipovića, dakle kod zagovornika 'nove pravednosti' te bivšeg glavnog tajnika Hrvatskog društva skladatelja.

Kovačević: Pošteni se ne boje transparentnosti

„Oni koji su dobili ovlasti države da naplaćuju visoke naknade, morali bi poslovati javno i transparetno. Sve i da ih zakon na to ne obavezuje, bilo bi logično da zainteresiranima daju sve informacije. Osim ako ne rade nešto nezakonito, odnosno ako nešto ne taje. Uvjeren sam da oni, kao udruga koja je od države dobila javne ovlasti, po zakonu moraju biti otvoreni javnosti i posve transparentni. No, to bi trebali činiti i ako žele da javnost ima povjerenje u njih. Baš zbog veće transparentnosti je i osnovan Ured povjerenika za pravo na pristup informacijama“, ističe pravni ekspert i bivši saborski zastupnik Pero Kovačević.

Dodaje potom kako je iz činjenice da se ZAMP protivi otvorenosti pravu na pristup informacijama očito da nešto pokušavaju sakriti.

„Neka nam otkriju tajnu i svima pojasne kako se može i u krizi odlično poslovati. Očekujem da predsjednik Josipović, čije ime se godinama dovodi vezu s mutnim radnjama oko ZAMP-a, uputi javni poziv ZAMP-u da bude transparentan. Tako bi potvrdio da se doista zalaže za novu pravednost i da to njegovo zalaganje nije tek predizborna parola“, dodaje Kovačević.

Josipovićevu ulogu bi trebalo istražiti

A na pitanje što misli u kolikoj mjeri je ovako privilegirana pozicija ZAMP-a djelo samog Ive Josipovića (koji je godinama bio glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja i čiji bliski prijatelj i suradnik Marko Vojković se ponajviše okoristio ZAMP-om), Kovačević odgovara da bi to svakako trebalo istražiti.

Dubravka Bevandić, voditeljica Službe za zaštitu prava na pristup informacijama, potvrdila nam je, pak, da je u tijeku postupak na osnovu žalbe građanina kojemu su u ZAMP-u odbili dati zatraženu informaciju.

„Istina je da je jedna stranka tražila pristup informacijama u posjedu ZAMP-a, u ZAMP-u joj to nisu dozvolili, nakon čega se ta stranka žalila Povjerenici za pravo na pristup informacijama. Taj predmet još je u postupku, što znači da još nismo službeno odlučili o tome. Prije godinu dana dali smo preliminarno mišljenje prema kojemu Hrvatsko društvo skladatelja i ZAMP imaju javne ovlasti pa trebaju omogućiti pravo na pristup informacijama. Oni, pak, tvrde da nisu tijelo javne vlasti te da nisu obveznici Zakona o pravu na pristup informacijama. Nakon što odlučimo u ovom sporu, stranka koja ne bude zadovoljna može se žaliti Upravnom sudu“, izjavila je Dubravka Bevandić, voditeljica Sužbe za zaštitu prava na pristup informacijama, nakon što nismo uspjeli dobiti izjavu Anamarije Musa, povjerenice za pravo na pristup informacijama.

Josipović bez komentara na pitanja o privilegiranosti ZAMP-a

Kako pak u Uredu predsjednika Josipovića komentiraju opiranje ZAMP-a, odnosno Hrvatskog društva skladatelja, da javnosti ustupi informacije o svom poslovanju? Što Ivo Josipović misli je li ZAMP tijelo javne vlasti s obzirom na činjenicu da im je država povjerila ovlasti da prikupljaju novac od ugostitelja, hotelijera, radio stanica, kabelskih operatera? Kako predsjednik komentira činjenicu da je ZAMP  najprivilegiranija udruga u državi, da jedina u krizi sve bolje posluje i hoće li predsjednik, kojega su mnogi mediji povezivali s kreiranjem institucije ZAMP-a, javno pozvati ZAMP na transparentnost, upitali smo predsjednika Josipovića preko njegove glasnogovornice (potvrdili su nam da je upit stigao).

No, do objavljivanja ovog teksta odgovore iz Ureda predsjednika nismo dobili. 

Bruno Langer: Nisu glazbenici mafija da bi rad ZAMP-a morao biti tajan

Kako hrvatski glazbenici komentiraju djelovanje ZAMP-a i činjenicu da ta udruga ne želi javnosti polagati račune, upitali smo Brunu Langera, jednog od rijetkih hrvatskih rokera koji je ujedno i civilni aktivist, borac protiv korupcije te poznati zviždač.

„Koliko znam, kolege se ne bune protiv ZAMP-a jer od njih dobivaju novac. No, osobno se apsolutno slažem s gospođom Musa i s tvrdnjom da rad ZAMP-a treba biti transparentan. Nismo mi mafijaška organizacija da bi nešto morali kriti. Treba definirati što je to udruga, a što javni interes, pa da sve bude jasno i transparentno. Ne može nešto biti malo javno, a malo privatno, jer takva nedefiniranost otvara prostor za razne makinacije. U SAD-u, gdje sam godinama ostvarivao svoje autorska prava, sve je vrlo jasno i sve je privatno. Tamo nema muljanja“, ističe Langer, koji je svojedobno pjesmom 'Chinese Bike' dospio na američkih TOP 100 najprodavanijih ploča te koji je potom u Nashvillu potpisao ugovor s BMI, poznatom američkom agencijom za zaštitu autorskih prava.

„Prije pet, šest godina sam, kao hrvatski domoljub, napustio BMI i prešao u Hrvatsko društvo skladatelja. No danas, kada vidim što se sve događa, žalim zbog te odluke. Zalažem se, stoga, za potpunu transparentnost rada Hrvatskog društva skladatelja i ZAMP-a. Kako bih, uostalom, mogao javno tražiti transparentnost u politici, boriti se protiv korupcije i klijentelizma, a podržavati netransparentnost ZAMP-a? Ne ide to tako“, zaključuje istarski roker i zviždač koji već duže od desetljeća upozorava na korupciju u Istri te na kriminal u režiji bivšeg župana Ivana Jakovčića.

Veza Josipovića i ZAMP-a traje godinama i puna je otvorenih pitanja

Valja ovdje podsjetiti na činjenice, odnosno na vezu aktualnog predsjednika i ZAMP-a. Josipović je, prema pisanju brojnih medija, od 1987. do 2000. bio glavni tajnik Hrvatskoga društva skladatelja, u čije ime HDS ZAMP (Zaštita autorskih muzičkih prava) naplaćuje glazbenička autorska prava.

Od 1992. ili 1993., tvrtka Emporion Marka Vojkovića ima ugovor o suradnji sa ZAMP-om, na temelju kojega zarađuje golem novac. Portal index.hr otkrio je da je ZAMP Emporionu u 2004. platio 16,7 milijuna kuna. Vlasnik tvrtke, Marko Vojković, je prije dvije godine u medijima naglasio da Emporion od ZAMP-a u to vrijeme dobivao i dvadesetak posto više novca nego 2004. Novinari su izračunali da Emporion konstantno dobiva prosječno četvrtinu prihoda ZAMP-a, a to su Novom listu potvrdili i u ZAMP-u: „Ukupno za troškove poslovnih procesa, u koje, uz ostale, spadaju i troškovi Emporiona, izdvajamo 24,9 posto ostvarenog prometa“, odgovorila je na novinarski upit glasnogovornica ZAMP-a Marina Ferić Jančić. Naglašava, međutim, da je to 'bitno manje od zakonom dozvoljenih 30 posto, koliko je navedeno i u službenom UNESCO-vom Vodiču kroz kolektivno ostvarivanje prava'. 

Kontroverza je ipak tu: Josipović i Vojković su prijatelji; Vojkovićeva sestra Sandra i Josipović upoznali su se kao studenti još na Glazbenoj akademiji, a radili su i u upravnim tijelima HDS-a i ZAMP-a. Je li, dakle, Josipović imao interesa da poslove za ZAMP vodi njegov prijatelj? Jesu li to 'progurali' poznanici Ivo Josipović i Vojkovićeva sestra Sandra? Ili je, naprosto, riječ o neobičnome, ali u malim sredinama nerijetkome spletu okolnosti, u kojemu malobrojnost ljudi koji se bave kakvom specijaliziranom djelatnošću često uzrokuje situacije koje podsjećaju na sukob interesa?“, pitao se prije dvije godine Novi list u tekstu u kojem se bavio kontroverzama oko ZAMP-a te ulogom Ive Josipovića u cijelom slučaju. 

HDS: Mi smo privatna udruga i nismo tijelo javne vlasti

Na naša pitanja o razlozima netransparentnosti rada Hrvatskog društva skladatelja i ZAMP-a, dobili smo opširan odgovor kojega ovdje u cijelosti prenosimo.

„HDS je građanska/privatna udruga svojih članova. Ono, kao niti jedna od osam udruga za kolektivno ostvarivanje prava koje djeluju u RH, ne može biti tijelo javne vlasti. Na Društvo nisu prenesene javne ovlasti, ono ne donosi rješenja ili odluke protiv kojih se može izjaviti žalba u upravnom postupku ili pokrenuti upravni spor. Osnivač Društva nije RH ni lokalna samouprava već hrvatski skladatelji. Društvo se ne financira iz proračuna RH ili lokalne samouprave, niti RH ili jedinice lokalne samouprave u njemu imaju većinsko vlasništvo. HDS se ne može smatrati tijelom javne vlasti kako taj pojam definira Zakon o pravu na pristup informacijama i Zakon o općem upravnom postupku jer HDS ne prikuplja nikakva javna sredstva.

HDS je udruga građana koja u ime svojih članova-autora glazbenih djela, izdaje odobrenja za korištenje glazbe korisnicima koji u svom poslovanju koriste njihova autorska djela (npr. ugostitelji, radio i TV postaje, kabelski operateri, koncertni organizatori itd.). Pri tome su autorska djela isključivo vlasništvo njihovih stvaratelja (autora), čime i sredstva prikupljena od njihovog korištenja predstavljaju isključivo prihod autora, te nije riječ o javnim sredstvima. HDS se tako financira od strane svojih članova čija privatna prava ostvaruje. Društvo kontroliraju i nadležne institucije Republike Hrvatske: od Porezne uprave do Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo koje nadzire rad svih sličnih udruga za kolektivno ostvarivanje prava (u Hrvatskoj ih je osam). 
 
Djelatnost Hrvatskog društva skladatelja, kao uostalom i svih drugih udruga za kolektivno ostvarivanje autorskih i autorskom pravu srodnih prava u RH, regulirana je Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima (dalje: ZAPSP), a koji u cijelosti slijedi europsku pravnu stečevinu na području intelektualnog vlasništva, u koji su implementirane brojne Direktive donesene od strane Europskog parlamenta. Europska direktiva 2006/123/EC o uslugama definira udruge za kolektivnu zaštitu prava kao pružatelje usluga.

Kontaktirali smo i sestrinska europska društva koja svoju zadaću obavljaju po istom principu. Niti jedno od njih dosad nije odgovorilo da ima javne ovlasti. Oni koji su odgovorili bili su izričiti – niti njihov status u njihovim zemljama ne uključuje javne ovlasti.

Svjesni specifičnosti materije vezane uz kolektivno ostvarivanje prava i djelatnost udruga koja ta prava ostvaruju u korist svojih članova, zamolili smo sastanak s Povjerenicom, gđom Anamarijom Musom, kako bismo joj ovu djelatnost po potrebi detaljnije pojasnili. Drago nam je što je Povjerenica taj poziv prihvatila. U svom zadnjem medijskom istupu izjavila je da i sama smatra kako je riječ o kompleksnom pitanju: "To je kompleksno pitanje koje nismo riješili. Ne može se izlaziti s paušalnim definicijama već se treba pravno argumentirati što su to javne ovlasti“.

Kad dobijemo definiran službeno rješenje ove nedoumice, obavijest ćemo o njemu članove i javnost. Poštujemo sve pozitivne propise RH i prihvatit ćemo svaku službenu odluku nadležnih tijela, ali dužnost nam je učiniti sve što možemo da ona bude donesena na činjenicama i dobroj informiranosti o specifičnosti pozicije HDS-a.

Napominjemo da HDS i stručna služba ZAMP itekako dopuštaju da javnost informacije o poslovanju – godišnja izvješća o poslovanju već se više godina objavljuju na press konferencijama a uvijek su javno dostupna na http://www.zamp.hr/o-nama/izvjesca/pregled

Nadamo se da ste u ovom odgovoru dobili sve potrebne informacije; drago nam je da je i portal Direktno.hr, nakon mnogih tekstova u kojima se rad HDS ZAMP spominje u negativnom kontekstu, uputio prvi upit za informacije s ove strane, stoji u odgovoru Služba za odnose s javnošću Hrvatskog društva skladatelja, Služba zaštite autorskih muzičkih prava.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.