ANALIZA

Evo zašto HNS nikad neće samoinicijativno napustiti Vladu

Autor

Marijan Opačak

Sinekura, prema latinskom beneficium sine cura, povlastica bez brige, dobro je plaćeno radno mjesto koje omogućuje lagodan i bezbrižan život bez osobita rada i zalaganja. Sinekurom se naziva i dohodak koji se stječe bez ikakva rada. Takva radna mjesta i takav dohodak stječu ljudi koji nemaju potrebne stručne sposobnosti, ali održavaju dobre veze s vladajućim krugovima i inzistiraju na svojim pravima iz određenih političkih zasluga. U Hrvatskoj se za osobu koja koristi sinekuru, bilo kao radno mjesto ili kao dohodak bez ikakvog rada uvriježio naziv uhljeb. 

12.10.2019. u 18:21
Ispiši članak

Svaki put kad neka politička opcija samostalno ili u koaliciji dolazi na vlast počinje podjela sinekura, plijena kojeg ta opcija dobiva kad 'osvoji vlast'. U Hrvatskoj su najčešće male stranke koje samostalno jedva dobiju dva ili tri posto podrške, dakle same vjerojatno ne bi ni ušle u Hrvatski sabor, no zahvaljujući dobroj trgovini stranačkih vođa nekako se uvijek nađu u vlasti, sinonim za uhljebe. 

Hrvatska narodna stranka (HNS) predvodnik je takvih stranaka i strančica koja već tri desetljeća opstaje u visokoj politici zahvaljujući velikim strankama koje ih vuku za sobom. Zanimljivo, ali članovi tih strančica nekako uvijek uspiju zauzeti najbolje fotelje. A s obzirom na ljubav Narodnjaka prema foteljama, "Hoćemo naše sinekure", postalo je novo objašnjenje skraćenice te stranke.  

Od dana kad je Ivan Vrdoljak uveo HNS u Vladu umjesto Mosta nezavisnih lista kojeg je izbacio predsjednik Vlade Andrej Plenković, HNS je više puta kontrirajući većem partneru pokušao zauzeti ulogu oporbe u vlasti i kako oni to vole reći korektiva.

Prazne prijetnje

"Ako u proračunu za 2020. ne budu osigurana sredstva za povećanje plaća učiteljima i nastavnicima od 4 posto, HNS neće glasati za proračun i samim time nemamo više što tražiti u Vladi RH", rekao je Ivan Vrdoljak u srijedu potvrđujući odluku stranačkog vrha HNS-a koji je odlučio da će izaći iz koalicije s HDZ-om ako se ne povećaju plaće učiteljima i nastavnicima. Međutim, teško je za vjerovati, a s obzirom na dosadašnje neostvarene prijetnje i djelovanje HNS-a kako će to isto vodstvo sebi izglasati ukidanje dobro plaćenih sinekura. 

U skladu s tom ulogom HNS-ovi ministri u Vladi, Blaženka Divjak  (znanost i obrazovanje) i Predrag Štromar (graditeljstvo i prostorno uređenje) u više navrata zauzimali su stav suprotan od vladajuće koalicije, a stranački čelnici narodnjaka prijetili su izlaskom iz koalicije ako se ne ispune njihovi uvjeti. Međutim, prijetnje HNS nikada nije ostvario, a evo i zašto. 

Osim gore dvoje spomenutih ministara, HNS je pri podjeli fotelja u vladi dobio i nekoliko mjesta državnih tajnika. Najpoznatiji javnosti je državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja Željko Ulhir. Osim što je državni tajnik, Ulhir je član Hrvatske udruge za upravljanje projektima (HUUP), predsjednik Politehničkog društva vještaka i procjenitelja, a kraj svega toga još stigne raditi i za tvrtku Feris usluge svog stranačkog kolege Srećka Ferenčaka koja se bavi projektiranjem i građevinarstvom.

Javna je tajna da su HNS-ovci zauzeli fotelje u više državnih tvrtki i agencija. Plinacro, Hrvatske ceste, Fond za zaštitu okoliša, Jadranski naftovod i HEP su one koje se posebno izdvajaju. 

Tako je nedavno bivši direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš, član HNS-a i predsjedništva te stranke, objavio na konferenciji za novinare audio snimku prijetnji koje je prije godinu dana izgovorio bivšem predsjedniku Radničkog vijeća u Fondu Mislavu Kotarcu, ustvrdivši kako ga tim tajno snimljenim razgovorom Kotarac ucjenjuje.

Ponoš je radio u Financijskoj agenciji, Varteksu i Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, u kojem ga je Vlada 2013. godine imenovala članom Upravnog odbora. U Centru je vodio Operativnu skupinu na projektu TE Plomin C. Ponoš taj projekt u biografiji predstavlja kao 'najnapredniji energetski strateški projekt RH'. Projekt je, međutim, propao. Propao je i  drugi program u kojem je Ponoš bio direktor, Program Sava d.o.o., tvrtke koju je osnovao HEP za razvoj megaprojekta Zagreb na Savi. Tamo je Ponoša za direktora postavio Radimir Čačić.

Ponoš je u javnosti i od oporbenih čelnika bio optužen za zapošljavanje HNS-ovaca u Fondu za zaštitu okoliša. Tako se na natječaj za rad u tom Fondu javio i Ponošev stranački kolega i predsjednik HNS-ove mladeži  Ivan Bednjanić Bunić. Uz njega za rad u Fondu za zaštitu okoliša javili su se nekadašnji potpredsjednik karlovačkog ogranka HNS-a Zoran Zatezalo  i nekadašnja predavačica s Akademije sisačko-moslavačke županijske organizacije HNS-a Nermina Terzić

Predsjednik mladeži Ivan Bednjanić Bunić trenutno je viši stručni savjetnik u ministarstvu zaštite okoliša i energije. HNS-ovci očito znaju kako treba pstupati s nuklearnim otpadom pa je slijedom toga predsjednik Upravnog odbora Fonda za financiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško njihov član Ivo Milatić.

HNS-ovci izgleda ne mogu bez energetskih tvrtki. Tako državnog operatora tržišta energije HROTE vodi HNS-ovac Boris Abramović, a u Nadzornom odboru kontroliraju ga redom HNS-ovci,  Žarko Stilin, Valentin Dujmović i Milan Devčić

Jedan od poznatijih pokušaja uhljebljivanja bio je onaj Borisa Blažekovića o čemu je portal Direktno detaljno pisao. Naime, radi se o pokušaju imenovanju Blažekovića za generalnog konzula Hrvatske u New Yorku. HNS je inzistirao na tom imenovanju, ali nije dobio pristanak Pantovčaka. Blažeković je javnosti bio poznat i ranije kad se u vrijeme dok je cvala ljubav Milana Bandića i HNS-a u Zagrebu odbijao iseliti i iz tadašnjeg restorana Kokot, za koji po vlastitom priznanju nije plaćao najamninu pravdajući se nesređenim vlasničkim odnosima između države i Grada Zagreba. 

Poslije izbora 2011. godine ulazi u Sabor i postaje član izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini NATO-a. Ostat će zapamćen kao jedan od najrastrošnijih narodnih zastupnika: ubrzo se otkrilo da je njegovo izaslanstvo samo u 2012. godini nagomilalo 430 tisuća kuna putnih troškova za ukupno osamnaest putovanja, a godinu kasnije on sam više od 182 tisuće kuna.

Čakovčanka Karolina Juzbašić, trenutno je predsjednica Ženske inicijative HNS-a, a javnosti je postala poznata 2013. godine kad je u jeku najveće krize kao šefica HEP-ove tvrtke 'Odmor i rekreacija' trošila milijune na radnička odmarališta koja su radnici jedva koristili. Iako je tada HEP kao i mnoge druge javne tvrtke jedva krpao kraj s krajem, Juzbašić je trošila milijune na namještaj po mjeri, LCD televizore, kućanske aparate. 

Nije ona jedina HNS-ovka u HEP-u. U Nadzornom odboru HEP-a sjedi Saša Dujmić, a uz njega i Tomislav Šambić koji nije član stranke, ali je navodno blizak predsjedniku HNS-a Ivanu Vrdoljaku. HNS ima svoju predstavnicu i u Nadzornom odboru HEP-a. Tamo sjedi Jelena Zrinski Berger, koja je bila pomoćnica Vrdoljaku dok je on bio ministar, a sada je i glavna tajnica u Štromarovu Ministarstvu graditeljstva.

Naime, u tom državnom gigantu sa svakom promjenom vlasti licitira se sa skoro 50 političkih fotelja, a HNS ovci, bilo u koaliciji sa SDP-om ili trenutno s HDZ-om, sjede u njih više od 30. 

Visoku funkciju u državnom poduzeću ima i HNS-ov Valentin Dujmović. Kako smo već pisali, Dujmović je postavljen na mjesto zamjenika generalnog direktora Hrvatskih voda nakon neslavne karijere na mjestu direktora gradske tvrtke, Vodovoda Dubrovnik. Portal Direktno prvi je pisao kako se upravo Dujmovića veže uz istragu Inspekcije rada zbog političkih zapošljavanja i namještenih radnih mjesta u Hrvatskim vodama.

HNS izgleda osim obrazovanja odlučio je držati i cijelu energetiku u svojim rukama

Jadranski naftovod (JANAF d.d.) dioničko je društvo koje se bavi transportom nafte za domaće i inozemne korisnike. Janaf se bavi i skladištenjem nafte i naftnih derivata te prekrcajem tekućih tereta. Predsjednik uprave još uvijek je HNS-ov Dragan Kovačević, spominjan kao nekad desna ruka Radimira Čačića, a kasnije kako su se predsjednici u toj stranci mijenjali, Vesne Pusić i Ivana Vrdoljaka.

Kovačević je postao članom predsjedništva HNS-a na prijedlog predsjednika Ivana Vrdoljaka, a obnaša i dužnost predsjednika Nadzornog odbora te stranke. Kovačeviću u upravljanju Janafom pomaže još jedan stranački kolega Jakša Marasović, a nadzire ih Žarko Stilin, zamjenik predsjednice nadzornog odbora. 

Marin Zovko, bivši predsjednik uprave Plinacro-a u vrijeme dok je Ivan Vrdoljak bio ministar, sad je član uprave te državne tvrtke, a u nadzornom odboru te tvrtke sjedi još jedan HNS-ovac Tomislav Barada. I Upravno vijeće Agencije za ugljikovodike vodi još jedan HNS-ovac Ivo Milatić, a i Podzemno skladište plina vodi HNS-ov Krešimir Malec

Da HNS-ovci ne sjede samo u upravama i nadzornim odborima energetskih tvrtki pobrinuo se, među ostalima, Vlado Vlašić koji se smjestio u Upravnom vijeću te tvrtke, ministar Predrag Štromar koji sjedi u Nadzornom odboru Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Jakša Bukša član uprave Adriatic Croatia International Club (ACI), Slaven Jažo član Nadzornog odbora Zračne luke Split i Alen Levarić koji sjedi u upravi Hrvatskih cesta.  

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.