Evo zašto bi trebalo ulagati u struju i električna vozila, a ne u INA-u

Europska komisija je još 2011. usvojila novi paket mjera s ciljem poboljšanja kompetitivnosti i učinkovitosti europskog prometnog sustava.

Bijela knjiga o jedinstvenom europskom prometnom području (White Paper: Roadmap to a Single European Transport Area) predviđa 40 različitih mjera kojima se namjerava unaprijediti mobilnost prijevoza robe i putnika, smanjiti opterećenost ključnih europskih prometnih čvorišta, te povisiti stopu zaposlenosti u prometnom i povezanim sektorima.

Pritom se poseban naglasak stavlja na održivi razvoj i zaštitu okoliša, pri čemu je, zaključno s 2050. godinom, glavni cilj ukupno smanjenje prometno uzrokovanog zagađenja okoliša do 60 posto.

U tom smislu, donesen je među ostalim i Nacionalni Okvir Politika za provedbu Direktive 2014/94/EU - Modeliranje parametara infrastrukture za punjenje električnih vozila.

Uvidom u taj dokument, koji je objavljen još u lipnju 2015. godine, vidljivo je da postoje brojni razlozi zašto bi trebalo poticati korištenje električnih vozila.

Više od polovice turista u Hrvatsku će dolaziti električnim vozilom

Britanska multinacionalna banka HSBC u globalnom istraživanju trendova na automobilskom tržištu još prije godinu i pol je procijenila 6,7 posto godišnji rast prodaje novih automobila u Jugoistočnoj Europi u razdoblju između 2014. i 2020.

Za projekciju broja električnih vozila u Hrvatskoj do 2030. korišten je umnožak godišnjeg rasta prodaje vozila na konvencionalna goriva od 6.7% odnosno 3.35%, za razdoblje od 2014. do 2020. odnosno 2021. do 2030.

Pri izračunu ukupnog broja električnih vozila u Hrvatskoj do 2030. korišten je godišnji rast udjela električnih vozila u prodaji novih vozila od 40 posto do 2020., i 20 posto nakon te godine, a što je u skladu s predviđanjima u Europskoj uniji.

Svakako treba spomenuti da je Hrvatska turistička zemlja u kojoj stranci većinom dolaze cestovnim putem. Trend povećanja prodaje električnih vozila u drugim zemljama Europske unije uzeo je maha te je za očekivati da će u godinama, a poglavito u desetljećiam pred nama, takva vozila preplaviti hrvatske prometnice, poglavito tijekom turističke sezone.

Pretpostavka je također da će u bližoj budućnosti svaki drugi turist koji u Hrvatsku dolazi cestovnim putem, odabrati elektično vozilo.

Dodatni motiv, ne manje važan, za poticanje upotrebe električnih vozila su energetska sigurnost, zbog manjeg oslanjanja na uvoz benzinskih i dizelskih goriva i ekonomskih prilika koje nude nove robe i usluge sa smanjenim emisijama ugljičnih spojeva.

Drugim riječima, promjena politike, to jest, ulaganje u infrastrukturu koja će pratiti električna vozila, donijet će više različitih benefita, a mogla bi biti i zamašnjak gospodarskog rasta, što se nikako ne može reći za 'akvizciji u INA-i' zbog vrlo neizvjesnih perspektiva oko daljnje upotrebe fosilnih goriva.

Ne manje važno - zdravlje ljudi

Osim same ekonomske vrijednosti, upotreba električnih vozila važna je i za zdravlje ljudi.

Smanjenom emisijom CO2, povećala bi se kvaliteta zraka, a dobili bi i održivi transport te energetsku sigurnost.

Tu je i pitanje zdravlja ljudi. Manja emisija štetnih plinova, znači bolju zdravstvenu situaciju i manji pritisak na javnozdravstveni sustav u Hrvatskoj.

Europska agencija za zaštitu okoliša navodi da je u većini dijelova Hrvatske zrak uglavnom čist ili tek blago onečišćen. U urbanim područjima je pak umjereno ili prekomjerno onečišćen zbog onečišćenja lebdećim česticama PM10, dušičnim oksidima (NOx) i ozonom u prizemnim slojevima.

U svakom slučaju, Hrvatska bi postupnim sve većim prebacivanjem na električna vozila i zelene tehnologije zapravo povećavala svoju energetsku neovisnost, što nikako ne može biti slučaj kada su u pitanju benzinska i dizelska goriva.

Drugim riječima, malo pomalo približili bi se onome čemu svaka zemlja teži. Potpunoj energetskoj neovisnosti.