Evo što su ugledni odvjetnici rekli na prijedloge američkog veleposlanika za unaprjeđenje hrvatskog pravosuđa

U izlaganju je Kohorst prilično oštro kritizirao činjenicu da sudski postupci protiv moćnih pojedinaca i tvrtki u Hrvatskoj traju jako dugo te da je to jedan od razloga zašto američki kapital ne dolazi u Hrvatsku.

"Posebno je zabrinjavajući broj kaznenih postupaka utjecajnih osoba i kompanija koji se godinama povlače po sudovima bez odluke, a tako je i danas. U Hrvatskoj posluje oko 115 američkih kompanija, a ta je brojka gotovo ista godinama. Iskreno, ta brojka bi trebala biti daleko veća, Amerika je ogromna zemlja, puno kapitala traži dom, a Hrvatska bi mogla biti taj dom, no potrebne su promjene", rekao je Kohorst.

Kohorst: Snimanje postupaka, jasni rokovi i svjedočenja dan za danom

Veleposlanik, koji je i sam jedno vrijeme radio kao odvjetnik, govorio je i o tome što bi Hrvatska trebala učiniti da poboljša pravosuđe te tako privuče strana ulaganja. Naveo je i tri mjere za koje smatra da bi Hrvatskoj u kratkom roku donijele brži i efikasniji pravosudni sustav.

"Tri su stvari koje bih preporučio. Prvo, da se sudski procesi snimaju, potom da se uvede jasan sustav rokova da ne bude tako dugih odgoda, i treće, da se suđenja odvijaju sekvencijski, sa svjedočenjima dan za danom umjesto rastezanja kroz dugi period", smatra Kohorst.

Iako to u teoriji zvuči jako dobro, pitanje je koliko je provedivo u praksi. Svoje mišljenje na Kohorstov prijedlog za portal Direktno je dao ugledni odvjetnik Zvonimir Hodak.

Kako ističe Hodak, ono što Kohorst predlaže je takozvani 'anglosaksonski sustav' pravosuđa koji je provediv u izuzetno bogatim zemljama, ali je za Hrvatsku jednostavno preskup.

Hodak: 'Novi Zeland već 100 godina ima samo 99 sudaca, ali...'

"Živio sam dugo u SAD-u i mogu reći da je njihov sustav zbilja efikasan. Međutim, da bi mi preslikali taj sustav na Hrvatsku moramo promijeniti sve, od sudaca do tužitelja. Mi imamo procesno pravo, a oni imaju sustav gdje se gotovo sve rješava presedanski. Kad vi sucu dođete s presedanom, on to provjeri i isti trenutak završava raspravu. Takav sustav je brži, efikasniji, ali i puno skuplji", istaknuo je Hodak.

Hodak dodaje da samo Ujedinjeno Kraljevstvo koristi pravosudni sustav sličan onome u SAD-u.

"Anglosaksonski sustav puno je skuplji za državu. Osim Ujedinjenog Kraljevstva, nitko u Europi nema taj sustav. Sva ročišta se moraju snimati, prevesti, bilježi se doslovno sve, čak i da u sudnicu uđe muha. Da mi to uvedemo, sustav bi bio tri puta skuplji nego što je sad. S druge strane, moramo odgojiti i generacije ljudi u pravosuđu koji bi u takvom sudu mogli raditi. Nijemci, Francuzi i drugi nisu slučajno odbili taj sustav", dodao je Hodak

Kako ističe Hodak, Kohorstov prijedlog je dobronamjeran, ali nije ga moguće provesti u Hrvatskoj. 

"Ne mogu reći da Kohorstov prijedlog nije dobronamjeran, ali bojim se da je to jedan pravosudni idealizam koji s realnošću nema veze. Međutim, ima i drugih sustava. Primjerice, to je sustav Novog Zelanda koji već 100 godina ima samo 99 sudaca, a razlog je jednostavan. Sustav se svodi na to da svatko može tužiti svakoga, ali je sustav toliko skup da onaj koji tuži iz obijesti može odmah objesiti 'gaće o štap'. Tko želi na sud, mora odmah prodati kuću pa onih 99 sudaca nema ni jedan slučaj zaostatka. To sam jednom predložio i Franji Tuđmanu te mislim da se to treba preslikati kod nas. Međutim, američki sustav nije moguće preslikati kod nas", zaključio je Hodak.

Olujić: Veleposlanik Kohorst želi pomoći i to treba cijeniti

Prijedloge američkog veleposlanika za Direktno je komentirao i ugledni odvjetnik Željko Olujić. Kako ističe Olujić, Kohorstove namjere su jako dobre i pozitivne, ali u nekim trenucima i pomalo idealistične.

"Veleposlanik Kohorst vrlo dobronamjerno nam je udijelio tri savjeta. Pri tome treba imati na umu da je američki veleposlanik vrlo upućena osoba i bivši odvjetnik. To je, na žalost, manje poznata činjenica u javnosti. Njegov prvi savjet sigurno se odnosi na tonsko snimanje. Međutim, možda ne zna da se dio postupaka već tonski snima. Treba istaknuti da je to značajno jeftinije od zapisnika, što bi trebali znati i naši čelnici izvršne vlasti. Obvezni zvukovni zapisi bi obuhvatili svaku riječ i ono što su stranke naglasile", rekao je Olujić.

Olujić dodaje da hrvatsko pravosuđe ima jasne rokove, ali da se oni često prilagođavaju životnim situacijama uključenih strana.

"Drugi prijedlog je da se uvedu jasni rokovi. Mislim da je u tom pogledu Kohorst pomalo idealističan. Mi već sada imamo vrlo jasne i instruktivne rokove. Međutim, u kaznenom postupku se može dogoditi da jednom ne dođe svjedok, drugi put ne dođe okrivljenik, sudac ode na bolovanje... Sve se onda prolongira. Zakonski bi trebalo regulirati da se svjedoci mogu saslušati odvojeno pa da onaj koji izostane odsluša tonski zapis", istaknuo je. 

Kako ističe Olujić, dio predloženih mjera američkog veleposlanika već se pokušava provesti.

"Treba istaknuti da se svjedoci kod nas saslušavaju dan za danom. Međutim, u američkom sustavu dostavu sudskih poziva obavljaju posebni državni službenici, ne mora se potpisati ili se jednostavno ubaci poziv u poštanski sandučić. Naglašavam kako Kohorst u svakom slučaju želi pomoći i to treba cijeniti. Međutim, on još ne poznaje cijeli hrvatski sustav", dodao je. 

Za kraj, Olujić naglašava da su interes i razumijevanje Kohorsta za Hrvatsku izuzetno pozitivni.

"Ono s čime se svakako slažem je da pravda mora biti brza. Brzina je, uz pravednost, najbitnija u pravosuđu. Veselim se tomu da američki veleposlanik razmišlja o reformi našeg pravosuđa, pogotovo u kontekstu budućih američkih investicija. Broj američkih tvrtki u Hrvatskoj stagnira, a efikasnije brzo i pravedno hrvatsko pravosuđe značilo bi i veće investicije iz najmoćnije zemlje svijeta. Međutim, svakako je pozitivno da vrhunski intelektualac i bivši odvjetnik kao Kohorst pokazuje veliko razumijevanje i interes za Hrvatsku", zaključio je Olujić.