EVO ŠTO NOSE GOSPODARSKI PROGRAMI Vladajući otkrili ogromne investicije za poslije izbora, a neki najavili reviziju Vatikanskog ugovora

Ministar gospodarstva i kandidat HDZ-a Darko Horvat za Direktno je najavio da HDZ u svom gospodarskom programu građanima osigurati smanjenje administrativnog opterećenja te neporeznih i parafiskalnih nameta.

"Hrvatska i dalje mora inzistirati na smanjenju administrativnog opterećenja, neporeznih i parafiskalnih nameta, osigurati jeftinu cijenu kapitala i ponuditi budućim investitorima uređenu poduzetničku strukturu na koju oni mogu svojim kapitalom ili kapitalom  poslovnih banaka investirati što je prije moguće", istaknuo je ministar. 

HDZ spremio investicijski ciklus vrijedan tri milijarde kuna

Dodao je i kako je ova Vlada spasila radna mjesta za vrijeme korona krize te da je broj zaposlenih danas veći u odnosu na veljaču.

"Uz predmetnu borbu za očuvanje svakog radnog mjesta, želja nam je da veliki broj radnika zadržimo na tržištu rada ovdje u Hrvatskoj. Svjesni smo činjenice da će, kad mjere oporavka stupe na snagu, žilavija i snažnija gospodarstva imati brži oporavak pa će i njihova potreba za radnom snagom biti povećana. Mislim da nam u ovom trenutku dobro ide te da nema velikog odljeva na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Ne zatvaraju se niti ukidaju obrti i trgovačka društva. Upravo suprotno. Danas u odnosu na trenutak početka epidemije imamo gotovo 2500 registriranih upisnika na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje više. To znači da nije bilo odljeva, već da je došlo do novog zapošljavanja", rekao je Horvat.

Horvat naglašava i da je ova Vlada osigurala ogromna sredstva za poduzetnike te da planiraju investicijski ciklus od tri milijarde eura koji će započeti već ove godine.

"Mi smo tijekom ove, za poduzetnike vrlo nestabilne i nepredvidive godine kroz Ministarstvo gospodarstva u sustav poduzetništva te nove i inovativne ideje investirali 600 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Zaokružena financijska konstrukcija tih projekata je danas tri milijarde kuna. S punim pravom mogu reći da je to novi investicijski ciklus koji će započeti tijekom ove godine bez obzira na prijetnju Covida-19. Kod nas su natječaji spremni. Čim nam se na raspolaganje stavi 10,13 milijardi eura programa oporavka i osigura dodatna žilavost hrvatskog gospodarstva, predmetni natječaji će se objaviti. 

Hrvatska javnost mora znati i da će, kroz osiguranje 12,7 milijardi eura participacije Europe na prostoru RH u okviru višegodišnjeg financijskog okvira, gotovo 35 posto tih sredstava biti namijenjeno novim inovativnim proizvodima i idejama. Mi smo već sada za te natječaje spremni. Istog trenutka kad se višegodišnji financijski okvir stavi na raspolaganje, Ministarstvo gospodarstva će kao i do sada sustavom bespovratnih sredstava pratiti sve poduzetnike koji će imati uvjete i dobiti ta sredstva", dodao je.

Kako zaključuje Horvat, sve je spremno za nove investicije.

"Mi smo za nove investicije spremni. U ovom trenutku završavamo 66 poduzetničkih zona, uređujemo poduzetničke parcele za buduće investitore, osiguravamo likvidnost za postojeće poduzetnike: Kroz HBOR i kroz HAMAG nudimo investicijske kredite koji nikad nisu bili povoljniji. To su preduvjeti da neka 'greenfield investicija' izabrala upravo Hrvatsku kao destinaciju", zaključio je Horvat.

Restart koalicija želi riješiti problem najugroženijih u prvih sedam dana

Kandidat Restart koalicije, SDP-ov Branko Grčić za Direktno je istaknuo kako Restart koalicija želi prvo sanirati štetu koju je izazvala korona kriza.

"U programu smo krenuli od saniranja šteta izazvanih krizom Covida-19. Sada je sasvim jasno da je HDZ-ova vlada jako loše upravljala ovom krizom. S vremenskim odmakom se vidi da su najprije tvrdo 'zaključali' Hrvatsku što je proizvelo ogromne ekonomske štete, a onda su prenaglo proglasili “pobjedu nad virusom”, potpuno se opustili u susret izborima i sada imamo to što imamo - novu veliku prijetnju. Otišli su u izbore a da nisu riješili neke krucijalne stvari: produljenje moratorija na kredite i leasinge barem na 12 mjeseci, likvidnost za poduzetnike, osobito kroz državne institucije HBOR i HAMAG-BICRO u uvjetima kada poslovne banke nerado odobravaju nova kredite, te produljenje mjere za očuvanje radnih mjesta i potreban novac za to. Konačno, nisu ništa napravili za najugroženije građane – nezaposlene, umirovljenike s najnižim mirovinama te socijalno potrebite. To ćemo rješavati u prvih sedam dana nove vlade. Uključujući i donošenje zakona o obnovi Grada Zagreba i okolice", smatra Grčić.

Komentirao je i Vladinu mjeru skraćenog radnog vremena.

"Podsjetit ću vas da smo mi u SDP-u još u travnju dali u proceduru zakon o skraćenom radnom vremenu kako bi imali jedan trajni okvir za restrukturiranje poduzeća u problemima. HDZ je to ignorirao, a sada kada su raspustili Sabor i otišli u izbore suočili su se s problemom da moraju improvizirati. Ovo što su u konačnici predložili je jako loše. Potpuno su izbacili iz mjere mikro poduzetnike. Ne znam da li su bili svjesni da ova grupacija broji 90 posto svih poduzetnika u državi koji zapošljavaju 30 posto svih zaposlenih u gospodarstvu. Kako nisu osigurali novce u rebalansu proračuna mjera je svedena na maksimalnih 2000 kuna po radniku, što zasigurno neće biti dovoljno", dodao je. 

Najavio je i smanjenje javne uprave te broja ministarstava i dužnosnika.

"U srednjem roku naš program je usmjeren na ozbiljne reforme, borbu protiv korupcije koja značajno ograničava i opterećuje gospodarstvo. Ruši same temelje tržišnog gospodarstva. Ako si 'umrežen' dobit ćeš posao, dobit ćeš potpore. Ako nisi ništa od toga. To je u mandate ove vlade gotovo pravilo. Pogledajte samo afere koje su se otvorile ovih dana, u najnezgodnijem trenutku za HDZ. Upravo tome želimo stati na kraj. Reformirat ćemo javnu upravu, smanjiti broj ministarstava i dužnosnika. Integrirati lokalne jedinice u financijski i funkcionalno održive cjeline. Želimo digitalizirati Hrvatsku kako bi povećali efikasnost i transparentnost države u odnosu na građane i poduzetnike. Država bez nepotrebne administracije i papira, i država bez ucjena i korupcije. Regulatorni teret najveće je opterećenje mikro i malih poduzetnika, te je i do deset puta veći po zaposlenom nego kod većih firmi. To moramo mijenjati. I što je za gospodarstvo također jako važno – digitalizacija donosi nove poslove za stotine i tisuće mikro i malih poduzeća u najdinamičnijem IT sektoru", naglašava Grčić.

Što se tiče porezne politike, Grčić naglašava da planirano dizanje osobnog odbitka s 4000 na 5000 kuna.

"Idemo putem daljnjeg poreznog rasterećenja. HDZ-ova vlada se najviše hvalila da je tu napravila neki pomak, a danas je porezno opterećenje u odnosu na BDP veće nego što je bilo prije četiri godine. Mi u taj posao idemo vrlo promišljeno i ciljano. Rasteretit ćemo plaće za preko 700.000 ljudi tako da povećamo osobni odbitak sa 4000 na 5000 kuna. Uvodimo nultu stopu oporezivanja reinvestirane dobiti. Do danas nisam shvatio zašto je to HDZ ukinuo, jer to je učinkovita mjera za poticaj ulaganjima. Bolje da investitori zadrže novac u firmama - u Hrvatskoj nego da ta dobit odlazi preko granice. Smanjit ćemo PDV u turizmu i ugostiteljstvu na 10 posto kako bi pomogli tom sektoru da se oporavi. Manji PDV će biti i na repromaterijal u poljoprivredi, te na mnoge proizvode i usluge koje su danas na 13 posto. Obvezali smo se i na smanjenje parafiskalnih nameta, osobito ovih komorskih i vodnih doprinosa", dodao je.

Naglašava i da se ovisnost o turizmu pokazala kao slabost.

"To smo znali i prije krize. Ali isto tako držimo da Hrvatska ima nevjerojatne prednosti za razvoj turizma. Zato trebamo što brži oporavak turizma. Paralelno moramo razvijati druge sektore kako bi se udjel turizma u BDP-u smanjivao, a time i ta ranjivost gospodarstva. Veliki prostor za napredak Hrvatske vidimo u transformaciji prema industrijama veće dodane vrijednosti, ali i onima gdje treba nadomjestiti manjak proizvoda i usluga koje se sada uvoze. Osobito u području tzv. zelene ekonomije. Samo u energetskom sektoru i  poljoprivredi preko 50 posto potreba namirujemo iz uvoza, što je nedopustivo. Ova HDZ-ova vlada nije iskoristila niti pomoći iz EU fondova ni direktne potpore u poljoprivredi da bi takvo stanje mijenjali. 

Na pitanje kako misle financirati taj gospodarski program, kandidat Restart koalicije zaključuje: "Za sve one koji nas pitaju oko izvora sredstava potrebnih za ovakav opsežan program moram istaknuti da smo napravili projekcije rasta kao i proračunskih učinaka. U 2020. naše mjere bit će 'teške' oko 2 milijarde kuna, a u idućim godinama između 3,5 i 4 milijarde kuna. To su ti 'dodatni' troškovi. Tu nisu, na primjer, ulaganja iz EU fondova na koja jako računamo, ali koja uglavnom imaju neutralan učinak na proračun. Nismo išli HDZ-ovim putem da obećavamo ono što je još daleko u pregovorima kao što je novi program Next Generation EU i 10 milijardi eura o kojima se priča. Projicirani gospodarski rast nam je oko 7-7,5 posto u idućoj godini, 5,5 posto u 2022. i oko 4,2 posto u zadnje dvije godine mandata što nam daje realni prostor u proračunu da možemo financirati mjere i istovremeno 'zatvarati' deficit proračuna. Tako bi deficit već u idućoj godini pao s očekivanih 7 posto u 2020. na oko 3 posto BDP-a, a do kraja mandata trebali bi ostvariti suficit od oko 1,2 posto BDP-a", zaključuje Grčić. 

Most nezavisnih lista za prioritet stavila Nacionalnu razvojnu strategiju za razdoblje do 2030.

Gospodarski strateg i kandidat Mosta nezavisnih lista Mislav Kraljević za Direktno je otkrio plan koji bi trebao poboljšati poduzetničku klimu i privući ulaganja.

"Hrvatska će moći, nakon krize izazvane pandemijom Covida-19, krenuti putem gospodarskog oporavka i kontinuiranog rasta samo ako učini korake kojima će se riješiti loše poslovne klime, nekvalitetnih institucija, korupcije i klijentelizma, visokog poreznog opterećenja, predimenzionirane i neučinkovite javne uprave, prekompliciranih i nedorečenih propisa, izrazito neučinkovitog pravosuđa te nepravodobne zaštite vlasničkih prava. Smatramo da su to ključni koraci koji bi nas doveli u situaciju u kojoj bi mogli privući izravna ulaganja u naše gospodarstvo i razvijati ga u smjeru inteligentnog uslužnog sektora", rekao je.

Kraljević ističe kako je plan Mosta u što skorijem roku donijeti Nacionalnu razvojnu strategiju za razdoblje do 2030. godine.

"Nadalje, namjeravamo u što je kraćem vremenu donijeti Nacionalnu razvojnu strategiju za razdoblje do 2030. Ključni cilj strategije treba biti ostvarivanje održivog rasta i razvoja hrvatskog gospodarstva uz sustizanje razine nacionalnog dohotka i životnog standarda u kakvom uživaju građani razvijenih zemalja članica Europske unije.

Da bi se poduzetništvo moglo razvijati, potrebno je stvoriti jednostavne, pravno sigurne i predvidive okvire poslovanja, tj. transparentnu regulatornu okolinu s niskim zahtjevima izvještavanja i malom birokracijom te znatno pojednostaviti procese i strukturu relevantnih tijela. Pri tome, u prvom redu, mislimo na osnaživanje modela rada preko paušalnih obrta, ukinut ćemo minimalne osnovice za doprinose za direktore i članove društva, a zalagat ćemo se i za ukidanje obvezne revizije za male poduzetnike. Posebnu pozornost poklonit ćemo zakonskim rješenjima koja će olakšati pokretanje poslovanja poduzetnicima početnicima (start-up tvrtke) te omogućiti studentima da pokrenu svoje poslovne poduhvate bez gubitka studentskih prava", naglasio je Kraljević.

Najavio je i sveobuhvatnu poreznu reformu.

"Glede poreznog sustava, nastavit ćemo inzistirati na prijedlogu da se za poduzetnike i obrtnike trajno ukine plaćanje poreza na dobit (i dohodak) po predujmu, da se u sustav poreza na dobit vrati olakšica za reinvestiranu dobit, da se dobit imatelja udjela u trgovačkim društvima oporezuje samo jednom, i to kod isplate dobiti iz poduzeća, a naposljetku nastavit ćemo s inzistiranjem i da se proširi krug poreznih obveznika poreza na dodanu vrijednost koji taj porez plaćaju tek po naplati računa. Zagovarat ćemo sveobuhvatnu reformu poreznog sustava koja će imati za cilj postizanje jednostavnosti poreznog sustava, njegove stabilnosti i predvidljivosti za sve porezne obveznike na duži rok i to na bitno nižim razinama poreznog opterećenja.

S ciljem poticanja ulaganja u istraživanje i razvoj, potrebno je implementirati dvije jednostavne mjere. Prva mjera je jedinstveno dvostruko umanjenje porezne osnovice za sva ulaganja u obrazovanje, istraživanje i razvoj. Druga mjera predviđa delimitiranje iznosa za porezno priznate donacije obrazovnim i znanstveno-istraživačkim institucijama. Time bismo napravili korak više prema zemlji znanja, pametne ekonomije i visoke tehnologije",dodao je Kraljević.

Također, Kraljević dodaje da Most u gospodarskom programu stavlja poseban naglasak na demografsku politiku.

"Naglašavamo da je doprinos demografskoj politici potrebno pružiti i kroz promjene propisa vezanih uz porez na dohodak i doplatak za djecu. Vođeni tom idejom, predlažemo da se u sustavu poreza na dohodak porezne olakšice za uzdržavanu djecu zamjene jedinstvenom dječjom naknadom bez obzira na plaću (doplatak za prvo dijete iznosio bi 600 kuna mjesečno, drugo 800 kuna, treće 1100 kuna, četvrto 1500 kuna, peto i svako sljedeće 2000 kuna). Nezaposlene osobe dobile bi 50 posto ovog dodatka, uz napomenu da bi se napravila kompletna revizija sustava dječjeg doplatka u sferi socijalne skrbi.

Ovakvim pristupom najviše bi profitirali zaposlenici s nižim plaćama, s dvoje i više uzdržavane djece, što bi predstavljalo i konkretnu demografsku mjeru i izvlačenje velikog broja ljudi s praga siromaštva, a smatramo da su oni ključ demografske revitalizacije Hrvatske, kako u smislu povećanja nataliteta tako i u smislu promjena trenda u migracijskom saldu", zaključio je Mostov strateg.    

Domovinski pokret želi ukidanje parafiskalnih nameta

Čelnik Hrvatskih suverenista i kandidat na listi Domovinskog pokreta Hrvoje Zekanović kao jedan od najvažnijih gospodarskih zadataka vidi ukidanje parafiskalnih nameta.

"Nedavno sam išao zbrajati broj parafiskalnih napeta i došao sam do 420. Kasnije sam saznao da ih je čak 620. Moramo smanjiti broj parafiskalnih nameta koje ubiru kojekakve agencije koje su same sebi svrha. To je prvo što pada na pamet", rekao je Zekanović.

Zekanović dodaje da hrvatska proizvodnja mora biti samoodrživa.

"Moramo osigurati samostalnost u poljoprivredi proizvodnji. Očito je da smo se previše oslanjali na turizam. Moramo nastaviti ulaganja u turizam, ali smanjiti udio turizma u BDP-u", smatra Zekanović. 

Također, Zekanović zaključuje kako treba osvijestiti mlade ljude da vole Hrvatsku.

"Moramo osvijestiti stav naroda. Kad mladi sposobni ljudi budu mogli voljeti ovu zemlju, gospodarski rast doći će po inerciji", zaključio je Zekanović.

Demokratima nužna revizija Vatikanskog ugovora

Predsjednik Demokrata i kandidat za mjesto u Saboru Mirando Mrsić kao prioritet navodi nove poreze za najbogatije.

"Potrebno je rasteretiti cijenu rada kako bi radnici imali veće plaće. Bez toga nećemo ići naprijed i bit ćemo na začelju EU. Iza nas su samo Bugari, trebat će nam realno godine da dostignemo jednu Rumunjsku, a kamoli naprednije zemlje EU, kao što je to Njemačka. Ono što treba hitno napraviti jesu rezovi. Jedan od rezova je porez bogatima. Pravedno je da onaj koji ima više, plaća više. Onaj tko ima 3 kuće i dvije vikendice mora platiti više poreza. Prvi ću platiti taj porez", rekao je Mrsić. 

Mrsić je za Direktno izrazio i želju za revizijom Vatikanskog ugovora.

"Revizija skupih Vatikanskih ugovora je nužnost, to se više ne smije odgađati. Reforma javne uprave kroz jeftiniji, a brži sustav bit će pomoć i gospodarskom razvoju. Smanjiti broj neodrživih općina i zaposlenih u javnom sektoru je osnova za daljnji razvoj. Zalažemo se za drugačije oporezivanja dobiti. Naš stav je da se dobit ne oporezuje ako se reinvestira, ali da se s višom stopom oporezuje dobit nastala nakon prodaje tvrtke. Danas je ta dobit oslobođena od poreza. Ugovori na određeno vrijeme trebaju biti skuplji poslodavcu nego ugovori na neodređeno vrijeme stoga predviđamo da se na te ugovore uvede poseban doprinos iz kojega bi se financirala naknada za nezaposlene osobe nakon završetka ugovora na određeno vrijeme. 

Naš radnik za pošten rad zaslužuje pravednu plaću. Prekarni rad danas je veliki uzrok iseljavanja. Ekonomski, ali i politički i društveni iskorak bi bilo ukidanje dijela županija, gradova i općina, te agencija i raznih zavoda s ciljem da trošak države bude što manji. Zalažemo se za potpuno ukidanje sustava parafiskalnih nameta. Zalažemo se za privatizaciju javnih poduzeća koja nisu od interesa za Hrvatsku jer su izvor političkog uhljebljivanja i simbol neučinkovitosti. Hrvatske je zemlja s velikim brojem blokiranih građana. Rješenje vidimo u izravnom djelovanju države i Hrvatske narodne banke kako bi se taj ogroman problem razriješio", dodaje Mrsić.

Kako ističe Mrsić, žele mijenjati teritorijalni ustroj Hrvatske jer je to 'izvor sistemske korupcije'.

"Generalno se moramo ubrzati i probuditi iz sna lijepih obećanja koja nas primame za izbore. Čak 30 godina ponavljamo jedan te isti obrazac, zavaravamo se nerealnim praznim, izbornim riječima i uljepšanim statistikama. Mi smo danas u serioznim problemima. Bili smo u istim tim problemima i prije korone. Oko 20 posto je stopa siromaštva od prije korona, a s koronom procjena stručnjaka je da će rasti na 40 posto. Veliki je jaz između bogatih i siromašnih. Sve je više siromašnih, a bogati se ekstremno bogate. Tu je naravno svestrano pripomogla i korupcija koja se premrežila kroz privatni i javni sektor. Teritorijalni ustroj Hrvatske izvor je sistemske korupcije, i dok to ne sredimo nećemo riješiti niti korupciju. Ravnomjeran regionalni razvoj, to stvarno mora biti. Ravnomjernost regionalnog razvoja se ne smije krojiti po političkom ključu i tko ima ljepše oči", naglasio je. 

Kako ističe šef Demokrata, povlaštene mirovine trebaju se isplaćivati direktno iz proračuna. 

"Povlaštene i braniteljske mirovine moraju se maknuti iz sustava mirovina iz rada i isplaćivati direktno iz proračuna. Reforma pravosuđa je drugi dio mjera za suzbijanje korupcije. Korupciji je mjesto u zatvoru, a ne u dugotrajnim sudskim procesima koji se razvlače poput žvake i završe s nekim minornim kaznama. Postupci moraju biti kratki i učinkoviti i tek tada će građani imati povjerenja u pravosuđe. Za to nam treba pravosuđe imuno na političku iskaznicu. Pravedno je da branitelji koji su bili u ratu i obranili našu zemlju dobiju mirovine iz posebnog veteranskog fonda, a ne iz fonda radničkih mirovina. Mirovina branitelja mora ovisiti i o broju godina na ratištu ali i broju godina radnog staža. Nije pravedno da je radnička mirovina nakon 40 godina rada manja od mirovine nekih branitelja bez ili s vrlo malo godina radnog staža. To je samo jedan uzak segment našeg programa koji može osigurati odgovorne i odlučne poteze koje će biti potrebno provesti kako bi premostili tešku ekonomsku krizu koja nas već sad zahvaća i koliko-toliko stabilizirali sustav. Još je jako teško pričati o tome kako dostići razvijenije ekonomije. Za to nam je potrebna uređena, demokratska i progresivna Hrvatska", zaključio je.