ANALIZA

Evo koliko ministarstava imaju zemlje članice Europske unije

Autor

Marijan Opačak

Ministar uprave Lovro Kuščević najavio je nedavno mini reformu javne uprave kojom kako on kaže namjerava provesti velike promjene u sustavu javne uprave. Izmjene Zakona o sustavu državne uprave u javnom su savjetovanju do 8. ožujka, a u tom ministarstvu predviđaju da bi zakon stupio na snagu već 1. lipnja. 

28.02.2019. u 22:32
Ispiši članak

Naravno fokus javnosti kod promjena ovog zakona je na takozvanoj depolitizaciji i profesionalizaciji javne uprave. Depolitizaciju i profesionalizaciju Vlada misli provesti na način da bi ukinula sadašnje mjesto pomoćnika ministra. Vlada Republike Hrvatske danas ima oko 90 pomoćnika ministara, a njihovu ulogu Vlada želi zamijeniti službeničkim mjestom, a to je ravnatelj uprave.

Tako će dosadašnji pomoćnici postati ravnatelji uprava koji će kako kaže ministar Kuščević morati proći javni natječaj. Javni natječaj za ravnatelje ne spominje se u ovom prijedlogu zakona, no Kuščević tvrdi kako će se detalji natječaja riješiti Zakonom o državnim službenicima koji će također uskoro ići na izmjene. 

Upravo je to uz najavljeno smanjivanje broja tijela državne uprave razlog brzog donošenja zakona. Vlada želi iskoristiti vrijeme od lipnja do prosinca 2019. godine kako bi izmjenila dodatnih 40-ak zakona iz drugih resora i 12 zakona iz resora Ministarstva uprave kako bi s njima uskladila ovaj prijedlog zakona. 

Atraktivna je i najava smanjivanja broja tijela državne uprave s 52 na 32 tijela. No u biti radi se o prebacivanju poslova, opreme i zaposlenika s državne uprave županijama. Ono što je jedino jasno je kako će ovim zakonom, ako bude usvojen, umjesto većeg broja osoba koje su o određenim predmetima odlučivale kroz nekoliko desetaka različitih uprava, od sada sve rješavati župan.

Dakle, uz 'lex šerif' koji je inače doveo do bitnog jačanja uloge i pozicije načelnika, gradonačelnika i župana naspram vijeća i skupština, sad se županima daje potpunu moć odlučivanja u upravnim predmetima. Tako će župan po svom vlastitom nahođenju moći izdavati koncesije kako to njemu odnosno njoj odgovara. 

U predizbornoj godini, a ova i iduća 2020. godina to jesu, kad se govori o reformama koje Hrvatska u što skorije vrijeme treba poduzeti, najčešće se spominje potreba smanjenja broja općina i gradova, agencija i zavoda, eventualno broja županija odnosno njihovog reduciranja na najviše pet do osam regija, te smanjenja broja parlamentarnih zastupnika. Tako se u medijima spominje i smanjivanje broja ministarstava.

Povijest bujanja broja ministarstava

U Hrvatskoj se ministarstva doduše osnivaju, ukidaju ili spajaju prema potrebama trenutne političke garniture.

Tako je prva Vlada, ona Stjepana Mesića iz 1990. imala 23 ministarstva, Vlada Josipa Manolića (1990.-1991.) 20 ministarstava, treća hrvatska Vlada Franje Gregorića (1991.-1992.) 20 ministarstava, četvrta Vlada Hrvoja Šarinića (1992.-1993.) 14 ministarstava, Vlada Nikice Valentića (1993.-1995.) najviše 19 ministarstava, Vlada Zlatka Mateše (1995.-2000.) 22 ministarstva, Vlada Ivice Račana (2000.-2002.) brojala je 18 ministarstava, kao i iduća Račanova (2002.-2003.). Nadalje, Vlada Ive Sanadera od 2003. do 2008. imala je 14 ministarstava, a iduća od 2008. do 2009. 15 ministarstava koliko je imala i Vlada Jadranke Kosor (2009.-2011.). Vlada Zorana Milanovića imala je 21 člana, odnosno 20 ministarstava, Vlada Tihomira Oreškovića 22 člana, a trenutna Vlada Andreja Plenkovića ima 21 ministarstvo. 

Ovim zakonom mijenjaju se i odredbe koje govore o radu ministarstava. Tako se odredba kako se ministarstva 'ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja' mijenja u odredbu kako se ona 'ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u više upravnih područja'. Upravo su iz tog neki mediji iščitali kako će doći i do promjene broja ministarstava, međutim ministar Uprave Kuščević medijima je rekao je kako to nije tako. 

'Smanjenje broja ministarstava nije predmet ovog zakona, to se regulira Zakonom o djelokrugu i radu ministarstava i drugih državnih tijela. Hoće li to doći nekad na dnevni red, ne znam, ali nije predmet ovog zakona', rekao je Kuščević.

Hrvatska brojem ministara prednjači između svih zemalja članica Europske unije, unatoč tome što je brojem stanovnika bitno manja od mnogih drugih europskih zemalja i gospodarski bitno nerazvijenija. 

Njemačka - nedostižni uzor racionalnosti

Tako Njemačka s više od 80 milijuna stanovnika ima samo 14 saveznih ministarstava, Italija tek 13 ministarstava, Velika Britanija ima 25 ministarstava, Francuska 15, slovenska vlada ima 14 ministarstava,  Belgija ima 12 ministarstava, Mađarska 13 ministarstava, a Irska 16 ministarstava. 

Već taj podatak govori o neracionalnosti hrvatske državne uprave, koja se može usporediti jedino sa zemljama koje su ostale zasad izvan Europske unije. No u našem slučaju pitanje je bi li smanjivanje broja ministarstava uopće dovelo do ušteda.

Iako u predizbornoj godini svi vole govoriti o uštedama činjenica je kako do sad, osim HSLS-a i HDZ-a prije prve koalicije s Mostom, ni jedna stranka nije nikad dala konkretan prijedlog o smanjenju broja ministarstava i službenika. 

HSLS je tako predlagao temeljitu reformu lokalne uprave i samouprave, reduciranje broja općina i gradova, a nekadašnji kandidat za ministra gospodarstva iz redova HSLS-a Josip Budimir uzburkao je pravu političku buru svojim prijedlogom smanjenja broja ministarstava na 10 do 12, ukidanja velikog broja agencija, ispostava  te smanjivanjem broja zaposlenih u državnoj i lokalnoj upravi  i agencijama za oko 10 posto. 

No zasad zahvata oko smanjivanja broja ministarstava neće biti osim možda kozmetičkih, kao što je to radila vlada za vrijeme Ive Sanadera kad je više ministarstava spajala u jedno. Tada je podsjetimo Božidar Kalmeta postao ministar takvog jednog mega-ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. 

Hrvatska nema katalog resora, odnosno nitko nikad nije napravio popis koje Hrvatska resore na državnoj razini želi odnosno stvarno i treba. Trenutno što je sad predviđeno kaže kako jedno ministarstvo mora imati dva upravna resora. Pitanje ostaje koje će se ministarstvo s kojim spojiti. 

Ozbiljna racionalizacija državne uprave i Vlade trebala bi krenuti od ciljeva. Dakle, koji su ciljevi koje Vlada i s kojim ministarstvom želi postići u sljedećem razdoblju i  kako te ciljeve ostvariti.  Naravno potrebna je i politička volja i promjena shvaćanja javne uprave kao političkog plijena.  Bez takve promjene u ponašanju političkih garnitura, koje javnu upravu gledaju kao plijen koji treba osvojiti, neće doći do skorije racionalizacije vlade i javne uprave.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.