ISTRAŽIVANJE

TUŽNA SLIKA HRVATSKE Bolja polovica strahovito podzastupljena, među 20 župana nema niti jedne žene

Autor

Marijan Opačak

Povodom javne rasprave o kontroverznoj Istanbulskoj konvenciji koja između ostalog govori o jednakosti spolova, jednakim šansama za žene u društvu te o potrebi većeg angažmana država i društva u sprečavanju nasilja nad ženama, istražili smo koliko ima žena koje obnašaju visoku političku dužnost u Hrvatskoj. 

05.10.2017. u 07:33
Ispiši članak

Hrvatska vlada ima pet ministrica, Ninu Obuljen Koržišnik, Martinu Dalić, Nadu Murganić, Gabrijelu Žalac te odnedavno Mariju Pejčinović Burić. Žene u Vladi premijera Andreja Plenkovića zastupljene su s 20 posto, što je 8 posto više nego u Saboru.

Međutim, kada se brojke okrenu, žena je u Saboru samo 12,2 posto i po tomu smo, između 195 zemalja, tek na sramotnom 143. mjestu na svijetu.

Što se tiče regionalne vlasti, situacija je još kudikamo gora. Na popisu župana hrvatskih županija nema žena. 

Sve su redom župani: 

Zagrebačka županija - Stjepan Kožić

Krapinsko-zagorska županija - Željko Kolar

Sisačko-moslavačka županija - Ivo Žinić

Karlovačka županija - Damir Jelić

Varaždinska županija - Radimir Čačić

Koprivničko-križevačka županija - Darko Koren

Bjelovarsko-bilogorska županija - Damir Bajs

Primorsko-goranska županija - Zlatko Komadina

Ličko-senjska županija - Darko Milinović

Virovitičko-podravska županija - Igor Andrović

Požeško-slavonska županija - Alojz Tomašević

Brodsko-posavska županija - Danijel Marušić

Zadarska županija - Božidar Longinć

Osječko-baranjska županija - Ivan Anušić

Šibensko-kninska županija - Goran Pauk

Vukovarsko-srijemska županija - Božo Galić

Splitsko-dalmatinska županija - Blaženko Boban

Istarska županija - Valter Flego

Dubrovačko-neretvanska županija - Nikola Dobroslavić

Međimurska županija - Matija Posavec

Ako u popis ubrojimo i Grad Zagreb koji ima status županije s Milanom Bandićem vidi se da je regionalna politika klub samo za muškarce.

Nakon lokalnih izbora održanih u svibnju 2017. godine u Hrvatskoj u ukupno 576 županija, gradova i općina žene su na ovim izborima osvojile vlast u njih svega 47, ili osam posto. Pri tome, nakon ovih izbora Hrvatska nema ni jednu županicu, ali zato ima 13 gradonačelnica i 35 načelnica općina.

Ipak, stanje je bolje nego na lokalnim izborima 2013. godine kad je Hrvatska imala 11 gradonačelnica i 29 načelnica općina, no onda je imala i jednu županicu, u Sisačko-moslavačkoj županiji. Članica SDP-a i kuma Slavka Linića, Marina Lovrić Merzel bila je jedina županica u Hrvatskoj tada.

Tijekom svoga mandata, završila je u pritvoru zbog pronevjere javnog novca i iskorištavanja položaja. 

Prednjače Zagreb i Split

Udio žena u izvršnoj vlasti na lokalnoj razini od tada je bio sedam posto. Još manji udio žena u izvršnoj vlasti na lokalnoj i reginalnoj razini bio je na izborima 2009. Taj je udio tada bio poraznih pet posto.

Nakon posljednjih lokalnih izbora najviše gradonačelnica ima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, njih tri – Komiža, Sinj i Supetar, a najviše načelnica općina je u Zagrebačkoj županiji i to u Gradecu, Jakovlju, Mariji Gorici, Pušći i Rakovcu.

Podsjetimo, Zakonom o ravnopravnosti spolova propisane prekršajne kazne za političke stranke i birače, koji prilikom predlaganja kandidacijskih lista na izborima za članove predstavničkih tijela jedinica ne poštuju načelo ravnopravnosti spolova i ne vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti muškaraca i žena.

Imali premijerku, a imamo i predsjednicu

Kazne iznose 40.000 kuna za predlagatelje na izborima za članove gradskih vijeća i županijskih skupština, odnosno 20.000 kuna za predlagatelje na izborima za članove općinskih vijeća.

Zbog čega žene u Hrvatskoj ne žele u politiku unatoč tome što je Hrvatska imala premijerku, sad ima predsjednicu, a jedno vrijeme je imala i nemali broj žena predsjednica stranaka, odnosno u samom vrhu stranaka iz svakog političkog spektra?

Neki navode da je Hrvatska još uvijek patrijahalna zemlja u kojoj je uloga žene namjenjena obavljanju kućanskih poslova, no to ne objašnjava veliki broj žena sa završenim fakultetima i sve veći broj žena koje vode poslovne subjekte, pogotovo u privatnom sektoru. 

Nedostatak žena u politici objašnjava se i nezainteresiranošću za bilo kakvim sudjelovanjem u radu stranaka odnosno političkom radu.

Žene su često izravnije, ne vole tajne političke dogovore i muljanja te se često brzo zamore sitnim kalkulacijama i stranačkom birokracijom te na kraju i napuste politiku. 

Medijima torbice i odjeća ispred političkih rezultata

Hoće li doći do rasta ili stagnacije broja žena u politici ostaje nam za vidjeti? Unatoč pozitivnoj diskriminaciji te zakonskoj potpori žene se ne 'tuku' za dobro plaćena mjesta za političara.

Jedan od razloga možda je i taj što mediji ponekad žene više procjenjuju preko njihovih torbica, cipela i odjeće te općenito izgleda, umjesto onoga što one kažu i govore. Takvih primjera je nevjerojatno puno i dolaze sa svih strana. 

Jedan od nedavnih primjera je imenovanje Josipe  Rimac tajnicom u Ministarstvu uprave. Iako je više puta izabrana za gradonačelnicu, obnašala visoke političke dužnosti njeno imenovanje se u medijima svelo na pregršt fotografija odjeće, obuće i torbica umjesto na njen rad u Kninu i u Saboru ili stranci kojoj pripada.

Sličnu sudbinu svakodnevno doživljava i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kojoj se češće u medijima spominje odjeća od njezinog rada i postignuća

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.