Analiza HGK

Evo koji su pravi razlozi rasta hrvatskoga izvoza - izvoz uvozne robe

Autor

Direktno.hr

Hrvatska je članicom Europske unije postala početkom srpnja 2013. godine što je očekivano izazvalo znatno povećanje obujma robne razmjene. Naime, premda je velik broj proizvoda i prije pristupanja bio oslobođen plaćanja carina ili su one bile niske i uređene sustavom kvota, pristupanjem Hrvatske EU ukinut je sav carinski nadzor nad trgovinom robe između Hrvatske i ostalih zemalja članica.
26.10.2015. u 20:14
Ispiši članak

Dijelom je zbog toga već u drugoj polovini 2013. godine rast vrijednosti izvoza na godišnjoj razini iznosio 4,6 posto (u 2012. je iznosio samo 1,6 posto), a u 2014. godini visokih 9,0 posto. Ovakav je scenarij, više ili manje izražen, bio prisutan i kod većine novih članica EU, gdje su u godinama pristupanja ili godinama koje su uslijedile zabilježene visoke stope rasta izvoza. Naravno, u obzir treba uzeti i izmjene metodologije praćenja robne razmjene (poput odvojenog praćenje Intra i Extra EU razmjene) i druge čimbenike, poput kretanja cijena energenata i sirovina na svjetskom tržištu (poput izraženog rasta cijena tijekom 2007. i 2008. godine), ali ostaje činjenica da su najviše stope rasta izvoza za deset članica koje su zajedno pristupile EU u 2004. godini zabilježene tijekom 2004., 2005. i 2006. godine.

U Hrvatskoj se, kao rubnoj i lučkoj članici EU, zbog ostvarenog povećanja dosta raspravljalo o utjecaju tzv. Rotterdamskog efekta („Rotterdam-Antwerpen efekt“) na povećanje robne razmjene, posebno izvoza. Taj efekt predstavlja utjecaj izvoznog i uvoznog carinjenja robe u tranzitu na vrijednost ukupne robne razmjene.

Naime, prema Extrastatu svako se uvozno carinjenje robe iz zemalja nečlanica vodi kao uvoz zemlje, a prema Intrastatu se izvoz takve robe prema ostalim članicama vodi kao izvoz. Uvoznici iz članicama EU prema odredbama zajedničkih carinskih pravila mogu sami odlučiti gdje će cariniti robu, a prednost carinjenja u zemlji iskrcaja je da se nakon carinjenja roba nalazi u slobodnom protoku bez obzira na krajnje odredište.

Upravo zbog toga se carinjenje često obavlja u rubnim članicama EU i lukama iskrcaja, što povećava vrijednost uvoza pojedinih zemalja (već i sam naziv govori o tome da je efekt prvobitno zabilježen u Nizozemskoj i Belgiji). Ovakvi tokovi roba otežavaju statističko praćenje robne razmjene i povećavaju ovisnost kvalitete podataka o točnom izvještavanju i sadržaju carinskih deklaracija. Zbog toga Eurostat sustavno radi na unapređenju statistike intra EU robne razmjene.


Prema tumačenjima iz Državnog zavoda za statistiku, sve robe koje se iskrcavaju u nekoj od hrvatskih luka podliježu primjeni carinskih propisa Hrvatske te se, u skladu s tim, i carine, ali se pritom dio roba statistički ne prati kao uvoz, a potom i izvoz Hrvatske. Kriteriji u takvom statističkom praćenju su zemlja podrijetla, sjedištu poslovnog subjekta koji obavlja carinjenje, carinski postupak, zemlja otpreme i zemlja krajnjeg odredišta robe. Tako se prema metodologiji Eurostata i točno određenim kriterijima roba u tranzitu isključuje iz robne razmjene RH te kvazi-tranzit nije obuhvaćen nacionalnim statističkim podacima o izvozu i uvozu.

Državni zavod za statistiku ipak naglašava slučajeve u kojima robu iz zemalja nečlanica uvozno carine domaće tvrtke koje su izvještajne jedinice za Intrastat, a potom takvu robu otpremaju u druge članice EU. Takav se vid izvoza i uvoza statistički uključuje u robnu razmjenu RH. Raspoloživa statistika otkriva da je zbog olakšane robne razmjene unutar EU nakon pristupanja došlo do povećanog izvoza robe podrijetlom iz drugih zemalja, odnosno povećane trgovine.

U Hrvatskoj je to vidljivo kroz odstupanja u trendovima kretanja izvoza i industrijske proizvodnje u drugoj polovini 2013. godine, ali i kroz značajan rast vrijednosti uvoza prisutan u cijelom razdoblju nakon pristupanja. Tako je u 2014. godini vrijednost izvoza povećana za spomenutih 9,0 % ili 6,5 milijardi kuna, a vrijednost uvoza za 4,5 posto odnosno 5,6 milijardi kuna. Pritom je znatan rast vrijednosti uvoza ostvaren u uvjetima daljnjeg pada domaće potražnje i niskog rasta domaće proizvodnje (1,2 posto).

Naime, prema podacima o kretanju BDP-a, ukupna je domaća potražnja u prošloj godini dodatno nominalno smanjena za 1,9 posto. Takav je trend nastavljen i u ovoj godini pa je uz znatno veću stopu rasta izvoz u prvih sedam mjeseci povećan za 5,5 milijardi kuna, a uvoz za tek nešto manjih 5,1 milijardu kuna.

Iz navedenog, s naglaskom na neuobičajena kretanja poput prošlogodišnjega naglog rasta izvoza i uvoza odjeće, a ove godine jednakih takvih kretanja u kožarskoj industriji, može se zaključiti da je jedan dio relativno visokog rasta izvoza posljedica rasta proizvodnje, a drugi dio povećane trgovine robama inozemnog podrijetla omogućene pristupanjem u EU. 

Oba povećanja su „realna“ jer utječu na povećanje bruto dodane vrijednosti u hrvatskim tvrtkama, ali prvo ima znatno veći utjecaj na ukupnu proizvodnju i zaposlenost, odnosno ukupne trendove u gospodarstvu. Iznose je bez detaljnog uvida u strukturu izvezenih proizvoda nemoguće utvrditi, ali pri komentarima o izraženom rastu izvoza ipak treba uzeti u obzir da će takav izvoz, popraćen adekvatnim rastom uvoza, imati ograničen učinak na rast BDP-a.

U komentarima također treba uzeti u obzir i utjecaj cijena sirove nafte na robnu razmjenu Hrvatske. Naime, zbog znatno većeg udjela uvoza sirove nafte i naftnih derivata u uvozu nego u izvozu, promjene cijena na globalnom tržištu znatno više utječu na uvoz. Tako je i prvih sedam mjeseci ove godine pad cijena nafte za gotovo 50 posto na godišnjoj razini više utjecao na usporavanje rasta uvoza nego izvoza, odnosno doveo je do pozitivnih trendova u kretanju robnog deficita.

Također treba napomenuti da „Rotterdam-Antwerpen efekt“, s obzirom na metodologiju obrade podataka DZS-a, nema utjecaja na aktualna kretanja robne razmjene RH. Metodologija obrade podataka gotovo u potpunosti eliminira utjecaj toga efekta jer se roba u tranzitu isključuje iz vrijednosti izvoza i uvoza, odnosno nema utjecaja na vrijednost robne razmjene.

S druge strane, povećani je obujam trgovine robama inozemnog podrijetla znatno utjecao na ostvareni rast robnog izvoza, ali očekujemo da će se zbog postojeće baze u narednim godinama taj utjecaj smanjiti.

Tako bi kretanja izvoza nakon ulaska Hrvatske u EU trebala odgovarati kretanjima u ostalim „novim“ članicama, odnosno postupno bi trebalo doći do usporavanja njegovog rasta. Naravno, učinci poput kretanja globalnog gospodarstva, globalnih cijena ili utjecaj velikih stranih investicija također znatno određuju vrijednost izvoza i uvoza, što otežava praćenje trendova u robnoj razmjeni

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.