VELIKI RAT

Evo kako je počeo Prvi svjetski rat

Autor

mo

Na današnji dan u Sarajevu počinjen je atentat na austrougarskog prijestolonaljednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju od strane srpske terorističke organizacije ''Mlade Bosne'' pod pokroviteljstvom tajne srpske vojne organizacije ''Crne ruke''.

28.06.2019. u 21:03
Ispiši članak

Nećak austrijskog cara i ugarskog i hrvatskog kralja Franje Josipa I, Franjo Ferdinand,  i njegova supruga Sofija krajem lipnja 1914. godine doputovali su u Sarajevo na poziv tamošnjeg generala Oskara Potioreka. Austrijski nadvojvoda je trebao svečano otvoriti novu bolnicu te izvršiti inspekciju kraljevskih trupa,  a znao je da je putovanje rizično.

Povod atentatu i glavni razlog je srpski iredentizam koji je u osobi nadvojvode Franje Ferdinanda sklonog reformi Austro-Ugarske monarhije i stvaranju treće jednakopravne (Hrvatske) državne jedinice pod krunom Zvonimirovom, vidio prijetnju srpskom agresivnom proširenju prema zapadu. "Crna ruka" je ista organizacija koja je dala ubiti u Srbiji 1903. kraljevsku lozu Obrenovića i 128 pripadnika te obitelji (većinom djece, žena i staraca), te postavila na prijestolje lozu Karađorđevića.

Kraljevski par u grad je stigao vlakom 28. lipnja 1914. Bila je subota, 10 sati. Na željezničkoj postaji ih je čekao automobil kojim su krenuli prema gradu, gdje su stigli 15 minuta nakon dolaska. Auto u kojem su se oni vozili imao je otvoren krov kako bi ih građani bolje vidjeli.

Skupina od šest napadača pratila je kolonu automobila, a dogovorili su se da napadnu automobil Franje Ferdinanda čim budu mogli. Jedan od atentatora, Nedeljko Čabrinović bacio je bombu u smjeru auta, no kako je eksplodirala 10 sekundi kasnije, pala je ispod četvrtog automobila u koloni u kojem su stradali državni službenici. Atentator je kukavički popio cijanid i bacio se u Miljacku od straha da ne bude uhićen.

Franjo Ferdinand nakon toga je odlučio posjetiti žrtve napada u bolnici. Atentator i pripadnik terorističke organizacije "Mlada Bosna", Gavrilo Princip sjedio je u gostionici te je krenuo u akciju čim je spazio auto. Stao je pred automobil, podigao pištolj te je ispalio dva hica.

Franju Ferdinanda pogodio je u vrat, a njegovu suprugu u trbuh. Oboje su preminuli prije 11 sati istog dana.

Gavrilo Princip je nakon pucnjave kukavički pokušao samoubojstvo, no nije uspio. Uhvatila ga je policija te je tri godine i 10 mjeseci nakon ubojstva Franje Ferdinanda Princip preminuo u zatvoru.

Vrh srbijanske vlade upleten u atentat

Situacija za Austro-Ugarsku nakon atentata bila je prilično jednostavna. Prijestolonasljednik je bio ubijen od pripadnika udruženja "Mlada Bosna" koji su bili obučavani i naoružani u Beogradu. 

Također Austro-ugarska policija pronašla je dokument o organizaciji atentata potpisan od srbijanskog predsjednika vlade Nikole Pašića, 5. lipnja 1914. godine, 23 dana prije atentata, u kojem je napisan i nadimak jednog od atentatora.

Srbija će 1917. godine izvesti pred sud sada nepoželjnog Dragutina Dimitrijevića Apisa zbog zločina nevezanih s ovim Sarajevskim atentatom i on će tada priznati da ga je organizirao u svojstvu "Glavnog zapovjednika Srpske vojne tajne službe". 

Na kraju zbog drugih zločina koje nije ni počinio Apis 1917. godine osuđen i strijeljan. Vrhovni sud Srbije će ga 1953. godine proglasiti nevinim za zločine zbog kojih je 1917. godine pogubljen.

Bez obzira na dokaze koji povezuju Srbiju s ubojstvom Franje Ferdinanda, Austrijski car i ugarski i hrvatski kralj Franjo Josip I. žestoko se protivio objavi rata. Bez obzira na narodnu želju za osvetom, vlastito ministarstvo vanjskih poslova koje je vodio ministar grof Leopold Berthold, zapovjedništvo vojske koje je zahtijevalo rat od 1913. godine i punu podršku Njemačke on je odbijao potpisati objavu rata. 

U tom trenutku najveće moguće napetosti dio srpskih vojnika se "pogrješkom" iskrcao na Austro-ugarskoj obali na što su tamošnji vojnici pucali u zrak. To je bio završni "mirnodopski" akt krize stvorene atentatom u Sarajevu i Austro-Ugarska 28. srpnja 1914. godine objavljuje rat Srbiji.

Navodne riječi Franje Josipa I. nakon potpisivanja mobilizacije bile su: "Ja sam sve uradio najbolje što sam mogao, ali sada je sve gotovo". 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.