PRIJETNJA VELIKE KOALICIJE

Evo kakav bi bio raspored mandata u Saboru da se glasovi s izbora za EP prebroje po izbornim jedinicama

Autor

Marijan Opačak

"Kada bi mi svi išli, ujedinili se, imali bi negdje oko 26 saborskih zastupnika. Vidimo kako rascjepkani ne možemo ništa. Da sam išla sama na izbore ne bih dobila toliko glasova. Vidi se, kad idemo skupa rezultat je jako dobar", poručila je Ruža Tomašić u noći kad je osvojila još jedan mandat u Europskom parlamentu.

04.06.2019. u 13:35
Ispiši članak

Taj optimizam nositeljice liste Hrvatskih suverenista te nered na domaćoj političkoj sceni koji su izazvali rezultati na izborima za Europski parlament naveli su nas da glasove dobivene na izborima za Europski parlament obradimo kao da su bili izbori za Hrvatski sabor.

Iako nije moguće s velikom sigurnošću uspoređivati europske i parlamentarne izbore, s obzirom na visinu izlaznosti te teme koje se u kampanjama obrađuju, ipak zbog toga što je na euroizbore izašlo čak milijun birača smatrali smo kako bi mogli biti smjernica za budućnost. Poput velike predizborne ankete od milijun ispitanika u svih deset izbornih jedinica uz dodatak XI. izborne jedinice za birače iz dijaspore, tj. predvidljivi ishod izbora u XII. izbornoj jedinici za nacionalne manjine..

S obzirom na to da su mandati predstavnika nacionalnih manjina determinirani, ima ih osam i do danas nisu bili podložni velikim promjenama, za razliku od onih iz dijaspore, njihove mandate razmatrali smo samo tijekom sastavljanja moguće vladajuće većine.

Dakle, kad se oduzmu determinirani mandati, osam mandata nacionalnih manjina i tri iz dijaspore, hrvatski političari bore se za 140 mandata u Hrvatskom saboru raspoređenih u deset izbornih jedinica. S obzirom na to da su biračka mjesta za izbore za Europski parlament i za izbore za Hrvatski sabor skoro pa jednaka, njihovo prebacivanje po izbornim jedinicama nije bio težak zadatak.

Tako raspoređen broj glasova po izbornim jedinicama dao je rezultate koji bi mogli razveseliti jedne, a zabrinuti druge.

Scenarij broj jedan

Dakle, ako se izbori za Hrvatski sabor odviju kao i ovi za Europski parlament velikih razloga za brigu imala bi Hrvatska demokratska zajednica (HDZ). Naime, HDZ u takvom scenariju gubi čak deset mandata te bi u desetom sazivu Sabora, s trenutnih 55 mandata, pao na samo 45.

Po broju saborskih zastupnika slijedi ga SDP koji osvaja 37 mandata. SDP je na posljednjim izborima, 2016. godine, samostalno osvojio 38 mandata.

SDP slijedi koalicija Hrvatskih suverenista predvođenih Ružom Tomašić s osvojenih 14 mandata, te nezavisna lista suca Mislava Kolakušića koji također osvaja 14 mandata. Nekad treća stranka po anketama, Živi zid, osvojio bi sedam mandata, jedan mandat manje osvojila bi Amsterdamska koalicija - šest, a Nezavisna lista europarlamentarne zastupnice Marijane Petir osvojila bi pet mandata.

Neovisni za Hrvatsku Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića osvojili bi tri mandata, no ovog puta ne bi mogli računati na mandat iz dijaspore, već bi mandate osvojili u 1., 9. i 10. izbornoj jedinici.

Zahvaljujući sjevernim županijama HNS može računati na tri mandata, a SDSS Milorada Pupovca, ako bi na izbore izašao kao politička stranka u svim ili većini izbornih jedinica osvojio bi dodatna dva mandata. To se dosad nije događalo, jer bi podrazumijevalo velik broj ljudi i dvostruke izborne liste SDSS-a. Najveći pad povjerenja birača i mandata u Saboru doživio bi Most koji bi osvojio utješna dva mandata. Koalicija lijevih stranaka Možemo-Nova Ljevica i ORaH osvojila bi jedan mandat kao i Reformisti Radimira Čačića.

Tri mandata dijaspore u ovakvom scenariju pripala bi HDZ-u. Osam mandata koji pripadaju nacionalnim manjinama bilo bi onda kao i dosad otvoreno koaliranju. S obzirom na to da tri od osam mandata pripadaju srpskoj nacionalnoj manjini, SDSS bi u ovakvom scenariju mogao u Hrvatskom saboru raspolagati s čak pet mandata. Odluči li se SDSS na izlazak samo u 12. izbornoj jedinici, najvjerojatnije bi dva mandata SDSS-a , koja smo ranije spomenuli, bila razdijeljenja između HDZ-a i SDP-a.

S obzirom na sve rečeno neizvjesno je tko bi uopće mogao sastaviti vladajuću većinu koja bi se održala četiri godine.

Desna koalicija s Kolakušićem ili uz podršku predstavnika nacionalnih manjina

Ako bi HDZ kao najveća stranka desnog centra krenula u okupljanje desne vladajuće većine (Suverenisti, Neovisni za Hrvatsku, Marijana Petir) onda bi joj za održavanje stabilne vlasti nedostajao i dio mandata (najmanje šest) budući da je teško vjerojavati u još jednu koaliciju HDZ-a i Mosta, kako bi uspostavio stabilnu vladajuću većinu. Jedan način na koji bi Andrej Plenković to mogao napraviti jest da koalira s Nezavisnom listom Mislava Kolakušića. Takva koalicija omogućila bi stabilnu većinu, no teško je za vjerovati kako bi zastupnici Mislava Kolakušića koji je cijelu kampanju odradio na antikorupcijskim temama, iako vjerojatno desnije orijentirani, koalirali s HDZ-om.

Druga mogućnost je da HDZ vladajuću većinu, uz mandate desnih stranaka i koalicija, pokuša napraviti s HNS-om, Reformistima Radimira Čačića uz podršku zastupnika nacionalnih manjina i SDSS-a. Tako bi vladajuća većina imala 82-83 mandata, bez Mosta. No teško je moguće kako bi Neovisni za Hrvatsku i Hrvatski suverenisti koji su HDZ napustili i u devetom sazivu Sabora zbog koalicije s HNS-om i SDSS-om na to pristali. U tom slučaju, ako bi druge nacionalne manjine bez SDSS-a podržale desnu koaliciju, takva koalicija još uvijek imala stabilnih 79 mandata u parlamentu.

Velika koalicija HDZ-a i SDP-a

Treća mogućnost za formiranje vladajuće većine je velika koalicija, odnosno koalicija HDZ-a i SDP-a koja bi sigurno dobila podršku i zastupnika nacionalnih manjina. Ta vladajuća većina imala bi najmanje 93, a možda i 95  mandata te bi mogla sigurno upravljati Hrvatskom četiri godine. No ostaje za vidjeti bi li Andrej Plenković i Davor Bernardić uspjeli uvjeriti vodstva svojih stranaka, HDZ-a i SDP-a, te saborske zastupnike svojih stranaka da glasuju za takvu veliku koaliciju.

Prema ovim rezultatima velika koalicija čini se kao jedina mogućnost povratka SDP-a na vlast. Naime, bez sudjelovanja u velikoj koaliciji SDP-ovi mogući partneri nemaju dovoljan broj mandata kako bi im pomogli u sastavljanju Vlade. Da bi Davor Bernardić uspio sastaviti vladu trebao bi nagovoriti Kolakušića, Amsterdamsku, HNS, Reformiste, Živi zid, Možemo, SDSS, Most i predstavnike nacionalnih manjina da sudjeluju u stvaranju takve većine. To se jednostavno čini nemogućim zadatkom.

Drugi scenarij

Ako bi ujedinjenje desnih stranka bez HDZ-a i lijevih stranaka i SDP-a uspjelo, situacija u Hrvatskom saboru bi se promijenila.

Naime, ako bi 'Ujedinjena desnica' izašla jedinstvena na izbore osvojila bi 24 mandata, a jedan mandat dobila bi i u dijaspori, dakle kontrolirali bi 25 mandata u Saboru, što je samo jedan mandat manje od Tomašićkinih proročanskih 26 mandata iz izborne noći.

HDZ bi tada uspio izboriti samo 43 mandata plus dva u dijaspori, SDP 33, Nezavisna lista Mislava Kolakušića osvojila bi 11 mandata. Živi zid bi opet osvojio sedam mandata, 'Ujedinjena ljevica' (Koalicija Možemo-Nova Ljevica-Orah-Start-Pametno i Unija Kvarnera) osvojila bi šest mandata, Amsterdamska koalicija samo pet, neovisna lista Marijane Petir četiri, HNS, Most i SDSS osvojili bi po dva mandata pojedinačno, a Reformisti Radimira Čačića jedan mandat.

U takvom slučaju Velika koalicija HDZ i SDP imala bi tanku većinu od 78 mandata ili ako ne bi bilo SDSS-a vjerojatno 80 mandata. Ako bi se takva koalicija ostvarila sigurno ne bi izostala podrška zastupnika nacionalnih manjina te SDSS-a, a u tom slučaju većina bi imala čak 88 mandata.

Teško zamisliva, široka koalicija HDZ-a i ujedinjene desnice uz podršku Marijane Petir, HNS-a te Reformista Radimira Čačića imala bi tanku većinu od 77 mandata koja bi se možda i mogla održati četiri godine.

SDP na vlast može samo u koaliciji s HDZ-om

SDP i u ovom scenariju izvan velike koalicije ne bi imao šanse da formira većinu ili sudjeluje u vlasti. Naime, teško je za vjerovati kako bi SDP čak i uz podršku svih lijevih i liberalnih političkih opcija, zastupnika manjina, pa čak i uz podršku Živog zida i Mislava Kolakušića mogao održati stabilnu većinu četiri godine.

Iako je, ponavljam, teško uspoređivati izbore za Europski parlament s onima za Hrvatski sabor, ovakav raspored mandata do kojeg smo došli na osnovu milijun birača raspoređenih u deset izbornih jedinica može biti putokaz strankama i koalicijama kako nastupiti na izborima za Hrvatski sabor.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.