IZAŠLI SU NOVI PODACI

Europska unija poslala novu poruku Hrvatskoj: Oporba će imati što reći na ovo

Autor

hk/h

Nezaposlenost u eurozoni i Hrvatskoj blago je porasla u rujnu, a u Europskoj uniji zadržala se na razini iz prethodnog mjeseca, pokazale su u petak procjene Eurostata.

03.11.2023. u 18:18
Ispiši članak

U 20-članoj eurozoni stopa nezaposlenosti mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO) iznosila je u rujnu 6,5 posto i bila je za 0,1 postotni bod viša nego u mjesecu ranije, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

U EU iznosila je šest posto, zadržavši se na razini iz prethodnog mjeseca, prema revidiranom podatku. U rujnu prošle godine iznosila je 6,7 posto u eurozoni i 6,1 posto u EU.

FOTO: Unsplash (Ilustracija) 

Eurostat procjenjuje da je u EU u ovogodišnjem rujnu bez posla bilo gotovo 13,03 milijuna građana, od čega njih gotovo 11,02 milijuna u eurozoni. Mjesečna usporedba pokazuje da je broj nezaposlenih u EU uvećan za 95 tisuća i za 69 tisuća u eurozoni. Na godišnjoj razini njihov se broj smanjio za 126 tisuća u Uniji i za 212 tisuća u eurozoni.

Hrvatska uz Latviju

Španjolska i Grčka i dalje jedine imaju dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, koja je u rujnu dosezala 12 odnosno 10 posto.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u rujnu iznosila 6,8 posto i bila je za 0,1 postotni bod viša nego u mjesecu ranije, prema revidiranom podatku. Procjena stope za kolovoz snižena je za 0,2 postotna boda, napominju u Eurostatu. U rujnu 2022. godine iznosila je 6,9 posto, pokazuju tablice.

Plenković na sjednici Vlade: Stopa nezaposlenosti najniža od 1989. godine

Bez posla je u Hrvatskoj u rujnu, prema Eurostatovim podacima, bilo 116 tisuća građana, kao i u prethodnom mjesecu, prema revidiranom podatku. Prva procjena pokazivala je 122 tisuće nezaposlenih. U odnosu na prošlogodišnji rujan broj im je smanjen za tri tisuće. Najbliža je Hrvatskoj u rujnu bila Latvija sa stopom nezaposlenosti od 6,6 posto. Najnižu stopu nezaposlenosti imala je Češka, od 2,7 posto. Slijede Malta i Poljska s 2,8 posto, te Njemačka s tri posto.

Blagi rast nezaposlenosti mladih 

Stopa nezaposlenosti građana u dobi do 25 godina u rujnu je u eurozoni iznosila 14 posto, a u Uniji 14,2 posto, porastavši za 0,1 postotni bod u odnosu na prethodni mjesec. U prošlogodišnjem rujnu na oba je područja iznosila 15,1 posto, pokazuju tablice Eurostata. U statističkom uredu procjenjuju da je u EU u rujnu bez posla bilo 2,74 milijuna mladih, od čega 2,23 milijuna u eurozoni.

Broj nezaposlenih mladih u eurozoni smanjen je tako u rujnu za 119 tisuća u odnosu na isto razdoblje lani, a u EU za 133 tisuće, objavio je Eurostat.

Šestorka iznad 20 posto

Najveću stopu nezaposlenosti među mladima i u rujnu je imala Španjolska, od 27,8 posto. Slijede Italija i Švedska s 21,9 posto. Stopu od 20 posto premašili su i Estonija, Luksemburg i Slovačka gdje je iznosila 20,8 odnosno 20,6 i 20,1 posto. Blizu je i Portugal s 19,6 posto nezaposlenih mladih. Daleko najnižu stopu nezaposlenosti u dobnoj skupini do 25 godina bilježila je i u rujnu Njemačka, od 5,8 posto.

FOTO: Pixabay

Slijede Litva i Nizozemska s 8,6 odnosno 8,8 posto. Hrvatska nije obavezna dostavljati mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih, kao ni Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija.  U trećem kvartalu stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj iznosila je 20,2 posto, uz 24 tisuće nezaposlenih. U prethodnom tromjesečju iznosila je po revidiranim podacima 19,5 posto, uz nezaposlene 23 tisuće mladih.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.