EUROPSKA (NE)PERSPEKTIVA SRBIJE Kovačević: Ništa od naloženog nije učinjeno. Štitili su Karadžića i Mladića, a rade i lakrdiju u suđenju Šešelju

Stručnjaka za međunarodno pravo najprije smo upitali kako komentira odnos Srbije prema Europskoj uniji. Realno gledano, kaže, Srbija je zadnjih desetak godina vrlo uspješno balansirala u svojim odnosima prema Europskoj uniji i Rusiji.

"Znala je da geopolitički i strateški cilj Putinove Rusije da uzmu Srbiju u svoje okrilje. Isto tako, znala je da je geopolitički i strateški cilj Europske unije, koji je proklamirala bivša njemačka kancelarka Angela Merkel, da stave Srbiju pod svoj 'kišobran' i istrgnu je iz Putinovog 'zagrljaja'", kaže nam Pero Kovačević dodajući da je Srbija tu poziciju lukavo koristila kroz razne benefite i od Europske unije i od Rusije.

Obilato je koristila pretpristupne fondove Europske unije, članice Europske unije-posebice Njemačka imali su značajna ulaganja u srbijansko gospodarsko, dodaje. Ističe da je jednako tako od Rusije - po vrlo povoljnim uvjetima - kupovala naftu, plin i vojno naoružanje i opremu.

Naš sugovornik podsjeća da je Srbija nastavila s istom politikom i nakon agresije Vladimira Putina na Ukrajinu te da nije uvela sankcije Rusiji iako to od nje traži sama Europska unija.

"Najava donošenja  rezolucije Europskog parlamenta kojom traži od Europske komisije da zamrzne pregovore sa Srbijom dok ne uvede sankcije Rusiji, stavlja Srbiju u položaj da se mora jasno odrediti prema Rusiji", govori.

Ovim potezom Europskog parlamenta, dodaje Kovačević, će svakako završiti razdoblje kad je Srbija uspješno "sisala dvije sise". Kaže da će se morati opredijeliti, jer ako to ne učini, više neće moći koristiti sredstva iz pretpristupnih fondova Europske unije, a članice Unije neće ulagati u gospodarstvo Srbije.

Hrvatska tijekom pristupnih pregovora

Pero Kovačević zatim je komentirao i Hrvatu kada je prolazila kroz pristupne pregovore. Na tvrdnju da je Hrvatska puno odgovornije svemu tome pristupila, Kovačević je podsjetio i na uhićenje generala Ante Gotovine.

"Jedan od uvjeta Hrvatskoj koji joj je postavila Europska komisija u pregovorima o  pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, u tadašnjem poglavlju '21. pravosuđe', bilo je uhićenje generala Gotovine, što je Hrvatska i učinila.

Europska komisija je još 2015. godine otvorila Srbiji poglavlje pravosuđe (sada je u pristupnim pregovorima to poglavlje 23.). Između ostalog, naložila je da Srbija treba procesuirati počinjene ratne zločine, pronaći nestala hrvatske branitelje i isplatiti obeštećenje hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima za zatočenje u srbijanskim logorima. Ništa od toga Srbija nije učinila, računala je da će i dalje moći koristiti svoj položaj balansiranja između Europske unije i Rusije", pojašnjava Kovačević.

Smatra da će Srbija, ukoliko i dalje bude imala želju  pristupiti Europskoj uniji, morati bespogovorno i neodložno postupati po zahtjevima i traženjima Europske komisije u pristupnim pregovorima u svim poglavljima koje uključuje i priznavanje Kosova.

Odnos Srbije prema Haagu

Komentirao je i odnos Srbije prema Haagu. Kaže da je Srbija surađivala s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju isključivo kad je na to bila prisiljena.

"Izbjegavala je dostavljanje službene dokumentacije Haagu, kada ih je dostavljala tražila je i dobivala dozvolu da se bitni dokumenti zatamne u mnogim dijelovima. Odugovlačila je sa izručenjem svojih državljana sudu u Haagu. Sad jednako radi lakrdiju u suđenju Vojislavu Šešelju za nepoštivanje Suda zbog javnog objavljivanja dokaza sa suđenja u Haagu koji su označeni kao tajni", ističe stručnjak za međunarodno pravo.

Srpski kukavičluk

Brojni mediji ranije su pisali da je Radovan Karadžić svoje prve godine skrivanja proveo u Bosni i Hercegovini. Službe velikih država trudile su se uhititi ga, no bezuspješno. Čak i je SAD raspisao nagradu za njegovo uhićenje.

Mediji čak pišu da je Karadžić boravio u Srbiji gdje je postao stručnjak za alternativnu medicinu - dr. Dragan David Dabić. Svoj identitet uzeo je od zidara u mirovini, koji je tvrdio da o tome ništa ne zna. Da bi stvar bila gora, ratni zločinac je pod lažnim imenom stvarao novu karijeru - nudio je medicinsku pomoć, držao je predavanja diljem Srbije pa čak i putovao izvan te zemlje.

S druge strane, tu je i Ratko Mladić - još jedan ratni zločinac. On je godine bijega iskoristio za skrivanje u Novom Beogradu. Tamo je, pišu srbijanski mediji, promijenio sedam lokacija. Živio je, tvrde, u zgradama gdje nije bilo sigurnosnih kamera, a sve svoje stvari nosio je u ruksaku i jednoj većoj torbi. Mijenjao je i raspored i vrijeme kretanja i ljudima oko sebe naređivao što treba raditi. Rijetko bi izlazio, samo bi, kada padne mrak, išao sa sinom Darkom u šetnju pokraj Save, a petkom navečer dolazila bi mu i supruga.

Pero Kovačević na pitanje misli li da su dvojicu ratnih zločinaca štitile srbijanske vlasti odgovara potvrdno.

"Naravno da su štitile Karadžića i Mladića, srbijanske tajne službe i državni vrh su ih skrivali i davali lažne identitete i stalno tvrdile da su im nedostupni", kaže nam dodajući da su ih uhitili tek kada su na to bili politički prisiljeni pa su ih isporučili sudu u Haagu.

Potezi Bruxellesa u budućnosti

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju prestao je sa svojim radom 2017. godine, kaže. Nedovršene predmete preuzeo je Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove, ostao im je još predmet suđenja Jovici Stanišiću i Frenkiju Simatoviću.

"Bruxelles više neće 'tetošiti' Srbiju , kao dosada, i držim da će Srbija morati - naravno ukoliko i dalje nastavi pristupne pregovore za ulazak u Uniju - postupati po zahtjevima Unije vezano za procesuiranje počinjenih ratnih zločina, isplate obeštećenja zatočenicima u srbijanskim logorima i otkrivanja grobnica nestalih hrvatskih branitelja", kaže.

Zaključno, prokomentirao je hoće li potezi srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića koštati tamošnji narod neke bolje budućnosti. "Već ih košta, a tek će ih koštati nakon promjene politike Europske komisije odnosno Europske unije, ako se jasno ne odrede o svom odnosu prema Europskoj uniji, odnosno Rusiji. U ovome osjetljivom političkom trenutku, smatram da će Europska unija konačno zauzeti decidirani stav i time spriječiti daljnje sjedenje Srbije na dvije stolice", zaključio je stručnjak za međunarodno pravo Pero Kovačević u razgovoru za Direktno.