BITKA ZA EUROPSKI PARLAMENT

RASPISANI IZBORI Kampanja krenula i prije službenog početka

Autor

rj

Raspisivanjem izbora za Europski parlament od strane predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović kreće novi izborni ciklus na hrvatskoj političkoj sceni. Izbori za Europski parlament održat će se 26. svibnja, a na njima će građani Europske unije birati nove zastupnike koji će ih predstavljati  sljedećih pet godina.

26.03.2019. u 22:34
Ispiši članak

Izbori se održavaju u napetoj situaciji u Europskoj uniji. Jedna od najmoćnijih zemalja članica Velika Britanija nalazi se u političkoj krizi kojoj se za sada ne vidi kraja. Neizvjesnost oko Brexita, trgovinski ratovi koji se vode '"preko europskih leđa",  ali i gospodarsko posustajanje Njemačke te Italije ne ulijevaju previše optimizma za idući saziv Europskog parlamenta.

Proces europskog proširenja trenutno je u zastoju, a Europska unija nema još dovoljno snažan i jasan odgovor oko ilegalnih migracija koje sve više prijete njezinim granicama. Dosadašnje europske elite također su zabrinute i jačanjem euroskeptičnih i populističkih pokreta u gotovo svim državama članicama, a predviđa se kako će stranke krajnje desnice osvojiti čak četvrtinu zastupnika, što će biti izazov za Europsku pučku stranku, ali i za socijaliste i liberale.

Izbori će pokazati stvarnu moć novih političkih opcija

S druge strane, izbori u Hrvatskoj dolaze nakon održanih izbora u Ličko-senjskoj županiji, a prije predsjedničkih izbora. Izbori će uvelike pokazati snagu već postojećih i novih političkih opcija te će vjerojatno utjecati na veća preslagivanja na političkoj sceni van HDZ-a. Rezultati izbora mogli bi utjecati i na političku karijere Davora Bernardića, Dalije Orešković i drugih, a pokazat će se i kolika je moć ljevice za ujedinjavanjem na predsjedničkim izborima. 

U Hrvatskoj će se zastupnici birati po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnom glasovanju u jednoj izbornoj jedinici koju čini teritorij Republike Hrvatske, uključujući i biračka mjesta određena izvan Hrvatske. Birači mogu glasovati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata, ali na glasačkom listiću mogu označiti i jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao.

Hrvatsku bi u novom sazivu trebao predstavljati jedan zastupnik više, ukupno njih 12, no ako na početku parlamentarnog saziva Ujedinjeno Kraljevstvo još bude članica, 11 zastupnika iz Hrvatske preuzima dužnost sve dok povlačenje UK ne počne proizvoditi pravne učinke. Tek tada dužnost će preuzeti 12. hrvatski eurozastupnik, stoji u odluci o raspisivanju izbora od strane predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

Stranke za izbore ne moraju prikupljati potpise, dok birači za pravovaljanost prijedloga liste trebaju prikupiti najmanje 5000 potpisa. 

Svoju listu s 12 imena predstavio je SDP, a njihovu listu predvodi aktualni eurozastupnik Tonino Picula. Na listi je i eurozastupnica Biljana Borzan.

Nositelj liste Amsterdamske koalicije istarski je župan Valter Flego, dok je Živi zid predstavio zajedničku platformu skupine europskih stranaka koje srednja struja europske politike naziva populističkim.

HDZ i Most još nisu objavili svoje liste. Most je najavio kako će objaviti svoju listu u srijedu u popodnevnim satima, dok premijer Andrej Plenković još navodno neće otkriti listu ni samom vrhu svoje stranke.

Svoje mjesto tražit će i desnica, sudac Mislav Kolakušić koji je već izašao s najavom o osvajanju dva mandata, Start, Pametno, ali i niz drugih manjih opcija.

Iako kampanja još nije počela, uoči samog raspisivanja izbora došlo je do "odmjeravanja" snaga i pozicioniranja za izbore. Most je tako svojom do sad nezabilježenom akcijom u Saboru povodom izglasavanja Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, započeo jednu vrstu kampanje i definitivno zabilježio najviše pozornosti. Naravno, ta pozornost često zna u hrvatskom političkom životu biti i krajnje kontraproduktivna po rezultate.

Niska izlaznost i pobjede HDZ-ovih koalicija

Hrvatska je do sada birala dva puta na izborima za Europski parlament. Ono što obilježava hrvatske izbore niska je izlaznost i za europske pojmove. Tako je na posljednjim europskim izborima 2014. izlaznost na razini EU-a iznosila 42,61 posto. Najveća izlaznost bila je u Belgiji i Luksemburgu, zemljama u kojima je glasovanje obvezno. U Hrvatskoj je na birališta izašlo tek 25,24 posto, a među mladima u dobi od 18 do 24 godine taj je podatak još niži, tek 13 posto.

Na tim izborima uvjerljivo je slavila Domoljubna koalicija na čelu s HDZ-om koja je osvojila 41,42 posto glasova i šest eurozastupnika, nakon njih slijedila je Kukuriku koalicija s osvojenih 29,93 posto glasova i četiri eurozastupnika, jedno mjesto pripalo je Orahu s osvojenih ,42 posto glasova, dok je Savez za Hrvatsku osvojio 6,88 posto glasova, što mu nije bilo dovoljno za osvajanje mjesta u Europskom parlamentu.

Godinu prije redovnih izbora za Europski parlament 2014. godine, u Hrvatskoj su održani i izbori za zastupnike na godinu dana mandata. Tada je također izlaznost bila niska (20,83 posto birača), a slavila je također HDZ-ova koalicija s osvojenih šest mandata ili 32,86 posto glasova. Kukuriku koalicija osvojila je 32,07 posto glasova i pet mandata, dok su jedno mjesto osvojili Hrvatski laburisti s 5,77 posto glasova.

Vidljivo je kako uz nisku izlaznost izbore za Europski parlament obilježavaju i jake stranačke infrastrukture koje osiguravaju bolje rezultate vodećim strankama nego što ih imaju u anketama, što bi mogla biti prednost najvećim strankama i na predstojećim izborima. Osim rezultata, hrvatske stranke morat će paziti i na stopu izlaznosti. Mala stopa izlaznosti kao i na prošlim izborima pokazala bi kako je stupanj povjerenja hrvatskih građana u izbore, političke stranke, ali i europske institucije i ideju na niskim razinama, što bi predstavljalo i svojevrsni poraz svih političkih opcija. 

 

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.