Europa se sve više okreće reciklaži: Evo što po tom pitanju čine najuspješniji gradovi

Oko 2,2 milijarde tona otpada svake godine nastane u zemljama Europske unije. Na komunalni otpad tu otpada više od četvrtine (27 posto). Radi se tu o onom svakodnevnom otpadu koji uglavnom nastaje unutar kućanstava, a kojeg nadležne općine i gradovi pokušavaju prikupljati i obraditi. 

Kako bi se ta količina otpada svela na to niže brojke Europska unija za cilj je uvela tzv. kružno gospodarstvo. Model je to kojim se pokušava što više toga reciklirati i na primjeren način odložiti kako bi što više brinuli za okoliš. 

Iz Unije se tako istaknuli cilj da se do 2030. godine čak 60 posto komunalnog otpada reciklira, a da se do 2035. godine unutar EU-a tek manje od 10 posto komunalnog otpada odlaže kao neupotrebljivo. Statistika iz 2021. godine tako tvrdi da se 49,6 posto cjelokupnog komunalnog otpada u EU-u reciklira ili kompostira

FOTO: Pexels (Ilustracija)

Na dobrom smo putu

Prema podacima iz 2020. godine šampioni Europske unije po pitanju reciklaže su Austrija, Njemačka, Bugarska i Slovenija koje su jedine uspjele ostvariti ambiciozni plan EU-a. S druge strane, Hrvati su u 2021. godini reciklirali i kompostirali 31,4 posto komunalnog otpada i proizveli 446 kilograma komunalnog otpada po osobi.

Jasno je iz tih brojeva da možemo puno bolje, a najbolji primjeri za to mogu nam biti veliki europski gradovi koji su se po pitanju gospodarenja otpada itekako potrudili i počeli primjenjivati neke metode koje se do sad nisu koristile. 

Zanimljiva je stoga bila analiza koju ne neprofitna organizacija CDP o tome koji svjetski gradovi najviše čine po pitanju očuvanja okoliša. Prema podacima iz 2023. godine gotovo petina europskih gradova koja je ocijenjena u sklopu ovog istraživanja dobilo je najviše ocjene i našla se na tzv. "A listi". Sasvim očekivano, na vrhu se nalaze skandinavske zemlje koje su odavno shvatile važnost održivog gospodarenja otpadom. 

FOTO: Pexels (Ilustracija)

Revolucionarni kontejneri 

Zanimljiv je tako primjer iz Stockholma u kojem koriste podzemni sustav prikupljanja otpada. Naime, uz pomoć zračnog tlaka smeće se u rekordnom vremenu cijevima prenosi od mjesta odlaganja do mjesta prikupljanja otpada. Rješenje je to koje se zove automatizirani sustav prikupljanja otpada (AWCS).

Građani tako svoje sortirano smeće zapakirano u vrećice samo ubace u vakuumsku kantu. Otpad se zatim cijevima 'vozi' do zapečaćenih spremnika, a Šveđani više na svakom koraku ne moraju gledati prepune kante za smeće. 

Još jedna revolucija, koja nije vezana samo za Stockholm, nego za cijelu Švedsku je ta da oni iz otpada stvaraju električnu energiju za svoje kućanstva. Naime, niz zemalja, poput Velike Britanije, Norveške, Irske i Italije spremne su platiti oko 43 dolara za svaku tonu otpada koju Švedska uveze za te svrhe. Tako Šveđani zarađuju i do 100 milijuna dolara godišnje. 

FOTO: Pexels (Ilustracija)

Sjajni švedski rezultati

Naime, samo 1 posto otapa u Švedskoj se šalje na odlagalište. Spaljivanjem smeća 52 posto otpada pretvara se u energiju, dok se preostalih 47 posto reciklira. Tako oni osiguravaju grijanje za milijun domova i struju za njih 250 tisuća. Zanimljiv je i podatak da je Švedska od 1990. do 2006. godine smanjila svoju emisiju ugljikova dioksida za 34 posto.

Ono što bi također mogli preuzeti kao primjer dobre prakse od Šveđana je to da oni svoju djecu od malih nogu uče važnost recikliranja te ček postoji i dan kad se sva djeca okupljaju i diljem zemlje kupe smeće u svojoj okolini. Također, u krugu od 300 metara od bilo kojeg stambenog objekta postoji reciklažni otok, a svi koji ga koriste kao nagradu dobivaju kupone s popustom. 

No, za dobar primjer gospodarenja otpadom ne moramo ići baš toliko daleko. Vrlo dobar posao po tom pitanju radi i glavni grad Njemačke Berlin.  Kao u Hrvatskoj i u Berlinu građani u svojim domovima imaju odvojene spremnike za otpad u kojima odvajaju mješoviti otpad, papir i bio otpad dok za druge materijale moraju otići do reciklažnog dvorišta. Ono što su oni međutim učinili drugačije je da se na različite načine promiče ponovna upotreba otpada. 

FOTO: Pexels (Ilustracija)

Iz zajednice sve počinje

Grad tako podržava različite inicijative koje za cilj imaju da građani smanje potrošnju, poprave svoje proizvode, dijele svoju robu i doniraju stvari koje im više nisu potrebne.  Česti su događaji nazvani The Repair Cafés tijekom kojih volonteri pomažu ljudima popraviti njihove pokvarene uređaje, elektroniku, namještaj, odjeću i druge predmete.

Česte pojave su i kutije za darivanje. To su javni ormarići ili kontejneri u kojim se besplatno mogu ostaviti ili uzeti predmeti poput knjiga, odjeće, igračaka... Na taj se način smanjuje otpad i promiče solidarnost unutar zajednice. 

Tu je i inicijativa za ponovnu upotrebu koju provode gradska uprava, tvrtka za gospodarenje otpadom i sektor socijalne ekonomije. Cilj im je popravljanje predmeta koji su bačeni u glomazni otpad te ih onda po niskim cijenama prodavati ili donirati ljudima. 

FOTO: Pexels (Ilustracija)

Zero waste kao krajnji cilj

Sličnu taktiku preuzeli su Pariz i Barcelona koji za cilj imaju transformirati se u metropole s nula otpada i ugljika do 2050. godine. Da bi došli do toga moraju prije svega smanjiti stopu bacanja komunalnog otpada i potaknuti stanovnike da što više recikliraju. Ako je suditi po dosadašnjim rezultatima ta taktika pokazala se dobrom. 

Zagrebački otpadni oksimoron: Odmah je morao reagirati Petar Pripuz

Ovo tehnološki možda nisu veliki koraci po pitanju gospodarenja otpadom no u zajednici rade veliku razliku te potiču stanovništvo da se više uključe u ovo problematiku. Jer na kraju krajeva to i je najvažnije, da se samo stanovništvo osvijesti o važnosti recikliranja jer samo tako možemo doći do konačnog cilja, a to bio tzv. zero waste (hrv. nula otpada), odnosno svakodnevica u kojoj ne stvaramo smeće. 

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.