Europa poslala upozorenje za najcrnji scenarij: 'Pripremite zalihe hrane za tri dana'

U nacrtu strategije u koji je Politico imao uvid navodi se, između ostalog, da bi svaki građanin trebao imati dovoljno zaliha hrane kako bi bio samodostatan najmanje 72 sata u slučaju krize.

"U slučaju ekstremnih poremećaja, početno razdoblje je najkritičnije", kaže se u dokumentu, iznoseći moguće scenarije, od rata preko kibernetičkih napada i smrtonosnih bolesti do poplava izazvanih klimatskim promjenama.

Pet godina od lockdowna zbog pandemije Covida, tri godine nakon početka rata u Ukrajini te nakon niza prirodnih katastrofa i financijskih šokova, Europa je skovala ovaj plan dok tetura iz krize u krizu. "Niti jedna od većih kriza proteklih godina nije bila izolirana ili kratkotrajna."

FOTO: Pixabay/ilustracija

Neprijateljski faktori

Izvršna potpredsjednica Komisije Roxana Mînzatu navodi da je cilj strategije pomoć pojedincima te se građanima savjetuje da "popravljaju krov dok sunce sja". Prema nacrtu od 17 stranica, strategija bi trebala "stvoriti sigurnu i otpornu EU sa sposobnostima potrebnim za predviđanje i upravljanje prijetnjama i opasnostima, neovisno o njihovoj prirodi ili podrijetlu". To uključuje smjernice za osnovne zalihe i krizno planiranje.

Strategija uključuje i pripremu za rat. Prijetnja geopolitičkim sukobom može doći virtualno kao i u obliku vojnih ofenziva. Europa bi trebala biti spremnija za kibernetičke napade, navodi se u nacrtu. Otkako je počeo rat u Ukrajini, Rusija je pojačala aktivnosti u kibernetičkom prostoru, što uključuje i ciljanje kritične infrastrukture kao što su energetske mreže. Istočno krilo Europe doživjelo je značajan val kibernetičkih napada.

Kina, Iran i Sjeverna Koreja također stalno napadaju zapadne vlade, tvrtke i druge ključne institucije. Hibridni i kibernetički napadi koje sponzorira država postali su "stalna značajka današnje stvarnosti", navodi se dalje. Jedan od ključnih prijedloga je uspostava "europskog sustava uzbunjivanja o kibernetičkoj sigurnosti", za koji Komisija kaže da bi poboljšao otkrivanje prijetnji. Tvrtke također imaju aktivnu ulogu u pripravnosti. "EU treba promicati suradnju između javnih i privatnih organizacija u strateškim sektorima kao što je kibernetička sigurnost."

Prirodne katastrofe

Mînzatu navodi da se pripravnost ne odnosi samo na potencijalni sukob s ljudima pa spominje i razorne poplave koje su prošle godine pogodile Španjolsku. "Mnogi ljudi ne znaju što učiniti u slučaju prirodnih katastrofa. Sve ove vrste kriza zahtijevaju neke osnovne vještine, određeno razumijevanje i znanje o tome što prvo učiniti."

Komisija predlaže strategiju stvaranja zaliha na razini cijele Unije kako bi se ojačao pristup kritičnim resursima za hitne slučajeve, tijekom odgovora na katastrofe pa će strategija kombinirati centralizirane rezerve EU-a s doprinosima zemalja, navodi se u izvješću. Komisija želi ojačati svoju koordinaciju odgovora na krizne situacije, stvaranjem "centra za koordinaciju kriznih situacija".

FOTO: Pixabay/ilustracija

U dvije godine provođenje 60 radnji

Dok neke zemlje EU-a žele usmjeriti ulaganja u obranu, druge smatraju pitanja vezana uz klimu važnijima. Mînzatu navodi da su to dvije strane istog novčića. "Ne možete imati obranu, ne možete imati zelenu Europu bez spremnosti, a ne možete imati spremnost ignorirajući zelene ambicije i zelene ciljeve."

Ovo je Bijela knjiga za obranu Europe: Evo što će sve Hrvatska morati napraviti

Pripravnost i sigurnost bit će "integrirani i uključeni" u europsko zakonodavstvo, politike i programe, navodi se u dokumentu. Dodatak nacrtu navodi oko 60 ključnih radnji koje treba provesti u sljedeće dvije godine, uključujući pojačano praćenje lažnih vijesti, procjenu razine pripremljenosti u financijskim uslugama i radnu pripremljenost u školskim kurikulumima.