Europa objavila fantastičnu vijest za Hrvatsku: Ovo bi trebalo negdje uokviriti

Sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni smanjila se u srpnju za 0,3 posto u odnosu na lipanj kada je, prema revidiranom podatku, stagnirala, utvrdio je Eurostat. Pad je zabilježen i u EU, za 0,1 posto u odnosu na lipanj kada je proizvodnja uvećana za revidiranih 0,1 posto.

Najviše je na oba područja smanjena proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 2,8 posto u eurozoni i za 2,2 posto u EU. Izrazitiji pad bilježio je i sektor kapitalnih dobara, za 1,6 posto u eurozoni i za 1,7 posto u EU. Slijedi sektor intermedijarnih dobara s 1,3-postotnim padom proizvodnje na oba područja.

Najviše je pak i u eurozoni i u EU u srpnju porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 2,8 odnosno za 2,1 posto u odnosu na lipanj. Najsnažnije je u srpnju na mjesečnoj razini potonula industrijska proizvodnja na Malti, za 5,5 posto. Slijede Estonija i Rumunjska gdje je smanjena za 4,8 odnosno 3,4 posto. Najveći rast proizvodnje bilježila je pak Irska, za 9,2 posto.

FOTO: Pexels

Hrvatska između Irske i Belgije 

Slijedi Hrvatska s rastom industrijske proizvodnje u srpnju, prema sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, za osam posto u odnosu na lipanj kada se bila smanjila za 3,7 posto. Srpanjska stopa rasta najviša je od ulaska Hrvatske u EU sredinom 2013.

U skupinu zemalja s najsnažnijim rastom svrstala se i Belgija gdje je uvećana za 7,3 posto. U odnosu na prošlogodišnji srpanj industrijska proizvodnja u eurozoni smanjila se za 2,2 posto, otprilike upola blaže nego u lipnju, prema revidiranim Eurostatovim podacima za prvi ljetni mjesec.

Upola blaži pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježio je u srpnju i EU, po stopi od 1,7 posto, izračunali su statističari, također revidiravši podatak za lipanj. Najviše se na oba područja u srpnju na godišnjoj razini smanjila proizvodnja kapitalnih dobara, za nekih 5,3 posto.

FOTO: Pexels

Skok u Danskoj

Slijedi sektor trajnih potrošačkih dobara s padom proizvodnje u eurozoni za 4,4 posto i za 3,5 posto u EU. Pad je bilježio i sektor intermedijarnih dobara, za gotovo tri posto. Najviše je pak porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 2,2 posto u eurozoni te za 3,9 posto u EU.

Najviše je u srpnju na godišnjoj razini pala industrijska proizvodnja u Mađarskoj, za 6,4 posto. Slijede Estonija i Njemačka gdje je smanjena za 5,8 odnosno za 5,5 posto. U Hrvatskoj industrijska proizvodnja porasla je u srpnju na godišnjoj razini prvi puta od studenog,  i to 1,7 posto.

Hrvatska saznala vijest koju je čekala cijela Europa: 'Stvoreni su primjereni uvjeti'

U lipnju bila je potonula za 8,3 posto, najsnažnije od svibnja 2020. godine kada je vlada uvela stroga ograničenja kako bi suzbila širenje Covida-19. Daleko najveći rast proizvodnje bilježila je Danska, za 19,8 posto. Dvoznamenkasti rast bilježila je i Grčka, za 10,8 posto.