Europa mijenja odluku oko koje najveće koristi ima Hrvatska: 'Propitujemo dosadašnju logiku'

Usvojena rezolucija daje pregled provedbe rekordnog investicijskog paketa i ističe da bi nagli prestanak 2026. mogao dovesti do znatnog pada javnih ulaganja u zajedničke europske prioritete. Parlament naglašava važnost usvajanja pouka iz primjene instrumenta pri izradi novog dugogodišnjeg proračuna EU nakon 2027.

Pozdravlja se mogućnost završetka započetih projekata putem drugih financijskih instrumenata, uključujući kroz Europski investicijski fond te mogući novi europski fond za konkurentnost i naglašava da bi moguća produljenja Komisija trebala provoditi na temelju objektivnih, jasnih i pravednih kriterija. Koordinator europskih pučana za proračunske politike Karlo Ressler zahtjev za produženje ocjenjuje pozitivnim.

"Nacionalni planovi oporavka i otpornosti odigrali su ključnu ulogu u sprečavanju dublje gospodarske fragmentacije unutar Europe. Pravi učinci reformi i investicija tek će se u potpunosti pokazati kroz vrijeme. Dodatni rok za dovršetak započetih projekata omogućio bi ne samo formalno iskorištavanje sredstava, već i kvalitetnije ostvarenje temeljnih ciljeva instrumenta – održivog rasta, otvaranja kvalitetnih radnih mjesta i jačanja strateške autonomije Europe. Nije pitanje samo koliko će sredstava biti iskorišteno nego i koliko će svaki euro biti upotrjebljen smisleno – s najvećim mogućim učincima za društvo i gospodarstvo", rekao je Ressler.

FOTO: Pixabay

Propitivanje logike

Instrument za oporavak i otpornost (Recovery and Resilience Facility – RRF) je najveći dio plana NextGenerationEU s ukupno 723,8 milijardi eura u bespovratnim sredstvima i zajmovima, a državama članicama omogućuje financiranje reformi i ulaganja prema posebnim nacionalnim planovima. Instrument je vremenski ograničen – svi projekti i investicije moraju biti dovršeni do 31. kolovoza 2026., dok su isplate sredstava moguće do 31. prosinca sljedeće godine, što za mnoge zemlje predstavlja ozbiljan izazov.

Nedavno izvješće Europskog revizorskog suda, koje je predvodila hrvatska članica Ivana Maletić, ukazuje na potrebu propitivanja logike RRF-a i budućih financijskih instrumenata koji se temelje na uspješnosti. Revizori traže jasnije povezivanje financiranja s mjerljivim rezultatima, jednak tretman svih članica, pouzdane kontrolne mehanizme te mogućnost povrata sredstava ako se ciljevi ne ostvare. Izvješće Revizorskog suda upozorava i na značajna kašnjenja isplata – kod trećih isplata čak 99 posto sredstava nije isplaćeno na vrijeme, što dodatno otežava ispunjavanje ciljeva, a moguće i prijeti dovršavanju određenih projekata.

Hrvatica se našla na dnevnom redu Europskog parlamenta: Plenković joj nikad nije oprostio

Podsjetimo, Hrvatska je jedna od najvećih korisnica sredstava po glavi stanovnika, kao i među najuspješnijima u provedbi nacionalnih planova s više od polovice ispunjenih pokazatelja. Uz Italiju i Portugal, jedina je država kojoj su isplaćene više od četiri rate nacionalnog plana oporavka i otpornosti. O rezoluciji će parlament raspravljati i na svojoj plenarnoj sjednici u lipnju.