EU se suočava s ozbiljnim izazovom: 'Statistike su alarmantne, a čak ne daju punu sliku'

Tijekom desetljeća europske vode postaju sve zagađenije. Razlog tome je uglavnom loše upravljanje poljoprivredom, industrijom i pročišćavanjem otpadnih voda. Na primjer, problem je kanalizacija iz zastarjele infrastrukture za sanitarnu obradu, a do pogoršanja kvalitete vode je došlo i zbog smanjenja biološke raznolikosti i degradacije ekosustava.

Onečišćenje vode predstavlja značajan rizik za naše zdravlje. Širi bolesti poput kolere i dizenterije i može uzrokovati druge, dugotrajne bolesti. Također, može doći do negativnih posljedica za okoliš i gospodarstvo u smislu gubitka prihoda od turizma i smanjene poljoprivredne produktivnosti. Uz sve to utječe i na industrije koje ovise o izvorima čiste vode.

Ono što je zabrinjavajuće jest to da gotovo četvrtina podzemnih voda, koje opskrbljuju dvije trećine pitke vode u Europi, nije uspjela doseći zakonski prag dobrog kemijskog statusa. Za takvo značajno onečišćenje odgovorni su nitrati i pesticidi iz poljoprivrede, stoji u izvješću. EEA je zaključila da se Europa suočava s "ozbiljnim izazovima sigurnosti vode".

FOTO: Unsplash

Iz godine u godinu rezultati nisu ništa bolji

Podsjetimo, Europska komisija je prije osam mjeseci odbacila planiranu inicijativu otpornosti na vodu namijenjenu rješavanju sve većeg zagađenja u vodi za koji je EU nadzornik okoliša kazao da sada utječe na 20 posto teritorija EU i 30 posto njezina stanovništva. "Iako su ove statistike alarmantne, one čak ne daju potpunu sliku jer se procjenjuje samo prema ograničenom i zastarjelom popisu zagađivača", rekla je Sara Johansson, stručnjakinja za sprječavanje onečišćenja vode pri Europskom uredu za okoliš. 

Prema Okvirnoj direktivi o vodama (WFD) Europske unije, vlade članica su dužne osigurati da sve površinske i podzemne vode postignu dobro stanje u pogledu kemijskog onečišćenja i zdravlja ekosustava do 2027. godine. Novo izvješće slijedi jednako lošu procjenu kvalitete vode koju je EEA objavila 2019. godine što pokazuje da je postignut mali napredak unatoč krajnjem roku.

Ukupni troškovi zaštite okoliša zbog troškova onečišćenja dušikom procjenjuju se na između 70 i 320 milijardi eura godišnje u EU.  Prema podatcima glavne uprave EU Komisije za okoliš, neispravna voda svake godine ubije više ljudi nego rat i svi drugi oblici nasilja zajedno. Još jedan zabrinjavajući podatak jest taj da godišnje čak 230.000 tona plastike uđe u Sredozemno more iz kopnenih izvora, a dodatnih 20.000 tona dolazi iz djelatnosti brodarstva.

FOTO: Unsplash

Nedostatak pouzdanih mjerenja dovodi do odugovlačenja

"Vraćanje najmanje 25.000 kilometara rijeka u njihovo stanje slobodnog protoka nije samo ekološka nužnost - to je predanost bioraznolikosti i našoj budućnosti", rekao je Andras Krolopp, voditelj politike bioraznolikosti u The Nature Conservancy Europe. Water Europe, trgovačka udruga koja zastupa istraživače i proizvođače tehnologije za pročišćavanje i upravljanje vodom, objavila je u ponedjeljak 14. listopada studiju koja sugerira da će u sljedećih šest godina biti potrebno uložiti 255 milijardi eura da bi se osigurala usklađenost sa zakonodavstvom EU. 

"Naš cilj s ovom studijom je pružiti djelotvorne uvide o tome kako možemo osigurati dostupnost vode za prirodu i gospodarske aktivnosti, utirući put prema društvu pametnom prema vodi", rekao je Durk Krol, direktor lobističke skupine. Grupa od 13 kompanija, u međuvremenu je objavila zajedničku izjavu pozivajući kreatore politike EU da uvedu digitalne tehnologije kako bi uskladili "jako fragmentirano" upravljanje vodama koje otežava provedbu WFD-a. Upozorili su i na nedostatak pozdanih mjerenja i podataka na razini Europske unije zbog čega dolazi do toga da se ne može utvrditi koje konkretne radnje treba poduzeti. 

Otpadne vode prijete Jadranu, no ima još veći problem: 'Molimo građane da se uključe'

Ursula von der Leyen je zatražila od povjerenice EU-a za okoliš Jessice Roswall da dovrši zakašnjelu strategiju otpornosti. "Ova strategija bavit će se učinkovitošću vode, nestašicom, zagađenjem i rizikom povezanim s vodom. Cilj će biti poboljšanje konkurentne inovativne prednosti naše vodne industrije, razvoj čiste tehnologije, pristup kružnom gospodarstvu i uključivanje prijedloga za digitalizaciju upravljanja vodom, ciklusa i komunalnih usluga", napisala je von der Leyen.

* Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.