ERDOGANOVA BORBA ZA JOŠ JEDAN MANDAT Vidmarović za Direktno: Ne bih se kladio na njegov kraj, no može doći do protestnog glasanja...

"Ova će nacija napraviti što je potrebno 14. svibnja", rekao je Recep Tayyip Erdogan u govoru zastupnicima svoje stranke Pravde i razvoja (AKP).

Stručnjak za vanjsku politiku Branimir Vidmarović na početku razgovora za portal Direktno komentirao je Erdoganove šanse za pobjedu s obzirom na nedavne događaje vezane uz više razornih potresa. Turski predsjednik, na vlasti već 20 godina i s ambicijom da zadrži funkciju nakon izbora 14. svibnja, predmet je žestokih kritika zbog sporosti države u pomoći unesrećenima.

Vidmarović nam kaže da je situacija teška jer je od potresa stradao siromašniji dio pučanstva, a da su to njegovi birači. "Sada se debelo mora potruditi da pridobije njihove simpatije. Vidimo da je to počeo raditi na klasičan način, a to je kažnjavanje krivaca. Dakle - nije on kriv, nego drugi. Krenuli su progoni onih koji su sve to krivo gradili, tako da kroz policijske progone i procese još može sebi vratiti i namaknuti simpatije jer običan puk - posebice u istočnim sustavima - voli da se bogataši i krivci kažnjavaju", pojašnjava.

Definitivno ima neke šanse, dodaje.

Kaže i da je se protiv Erdogana i cijelog tog korumpiranog sustava ujedinila i oporba. "No on tu opet ima prednost jer iza sebe ima i dijasporu koja živi u Europi. Osim toga, Erdogan je taj koji sada raspolaže sa sredstvima i resursima obnove, tako da može oblikovati narativ i može puno sredstava uložiti u obnovu, promidžbu, propagandu", kaže.

Jasno je da su Turci ljuti i razočarani te da se može dogoditi protestno glasovanje. "Nije siguran, ali nije ni skroz poljuljan. Ne bih se kladio na njegov kraj".

Foto: EPA/MURAT CETINMUHURDAR/TURKISH PRESIDENTIAL PRESS OFFICE

Turci - aktivni birači

Zbog potresa raseljen je velik broj ljudi. Na koji način će oni glasati, budući da kod njih ne postoji mogućnost glasanja putem pošte ili slično, zanimalo nas je. 

"To će biti problem jer je turski sustav tako podešen da je uvijek jako velika izlaznost. Turci su, inače, aktivni birači. S druge strane, postoji zakonska obveza o glasanju. Kako će oni sada riješiti taj pravni, logistički problem - to i mene zanima. Ovdje će sada biti kalkulacija - u situaciji kada je puno ljudi razočarano i ljuto, tada je manja izlaznost bolja u takvim sustavima. Tada se više može manipulirati da narodni gnjev ne dolazi do izražaja", navodi.

Čini se da će možda, dodaje nam naš sugovornik, čak i primijeniti taktiku onemogućavanja glasova, da ne može svatko kako bi se smirio narodni gnjev.

Mediji u Turskoj sve su, samo ne slobodni. Vidmarovića smo pitali hoće li i nedostatak kritika oko potresa doprinijeti eventualnoj Erdoganovoj pobjedi.

"Naravno da će i to utjecati. Situacija je slična onoj u Srbiji. Kada je netko dugo na vlasti - kao premijer ili kao predsjednik - kada se umrežio sa svima, to znači da može na raspolaganji imati i lijeve i desne politike. Imaš tu privilegiju da možeš biti daleko učinkovitiji ljevičar od oporbe ljevice ili možeš biti najveći desničar od desne oporbe. Imaš resurse, vojsku, medije, banku... Aposolutno sve na raspolaganju. Upravo zato se bojim da oporba neće moći doprijeti do birača, posebije u nerazvijenim sredinama. Ankara i Istanbul standardno su zone koje ne vole Erdogana, a kako će do siromašnijih doprijeti bilo kakva informacija o oporbi, to mi nije jasno", odgovara nam stručnjak za vanjsku politiku.

Foto: EPA/STR

Oporba je, kaže, sama po sebi - jadna. "Oni imaju politički plan djelovanja, htjeli bi vratiti demokraciju, smanjiti ovlasti predsjednika, više slobode medijima... No oni nemaju financijski akcijski plan, ni onaj socijalni, a to je ono što Erdogan ljudima cijelo vrijeme daje", navodi.

No ni tu nije stao, kaže da je Erdogan cijelo vrijeme zatirao oporbu. "Ona se drži, definitivno ima imena. Međutim, ona ne može doći do izražaja baš zato što su sustavi poput turskog i srpskog tako podešeni da, primjerice, ja izađem kao oporba i kažem da imam financijski plan ili socijalnu agendu, no Erdogan je to već pokrio. Onda kažem: 'Idemo igrati na kartu nacionalizma', no i to je Erdogan pokrio. Na koju god tematiku da ciljaju, Erdogan je to sve pokrio u svojim programima i svojim politikama. Svog protukandidata može predstaviti kao potpuno beskorisnog, trivijalnog čovjeka koji nema ništa novo za ponuditi, a zapravo je to lukavost sustava i obmana", pojašnjava.

Što je zapravo napravio s mandatima?

Kada smo našeg sugovornika upitali što je s Erdoganovima mandatima, napominje da je u Turskoj održan referendum o ustavnim promjenama te da je pozicija predsjednika dosta ojačala. 

Erdoganu bi, inače, ovo bio treći mandat. "Kroz manipulaciju, kroz mijenjanje datuma za jedan mjesec, turski lider želi zaobići članak u Ustavu koji kaže da osoba može biti izabrana maksimalno dva puta. Nakon tjedana spekulacija sa svih strana, Erdogan je rekao da će se parlamentarni i predsjednički izbori održati 14. svibnja, mjesec ranije nego što li je bilo planirano u kalendaru. Ovo je značajna odluka koja diže puno legalnih pitanja te je provocirala oštru debatu između eksperata i političkih zastupnika", govori nam Vidmarović o tome što piše Le Monde.

Erdogan je premijerom postao 2003. godine, a u kolovozu 2014. godine postaje predsjednik, a sada se sa 68 godina kandidira za treći mandat. Erdogan je sada kandidat Narodnog saveza - koalicije njegove stranke AKP i nacionalističkog pokreta MHP i druge stranke. Te stranke podržavaju legalnost njegove kandidature tvrdeći da ustavne promjene, koje su izglasane na referendumu 2017. godine, označavaju da se njegov mandat nakon 2014., njegov prvi mandat, da se ne računa. 

Ustavne promjene, zapravo, prekrižuju njegov prvi mandat. "Reuters je još 2016. godine pisao da te ustavne promjene, izglasane u referendumu, mogu Erdoganu omogućiti da vlada do 2029. godine. Ima pravo zauzeti poziciju izvršnog predsjednika i ostati na vlasti i zaobići mandate", zaključuje Branimir Vidmarović u razgovoru za portal Direktno.