Epidemija pojačala probleme zapošljivosti osoba s invaliditetom, razlozi manje-više ostali isti

Posebno teška je bila korona-godina, 2020., kada je svim građankama i građanima bio otežan pristup mnogim javnim uslugama, a onda je i, kako upozorava Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetima u svom posljednjem izvješću o radu, "došlo do znatnog urušavanja ljudskih prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju".

Epidemija razotkrila sve slabosti institucija

Iako je u izvješću primijećeno kako je protekla godina s jedne strane pokazala snagu i izdržljivost naših građana, "s druge strane je razotkrila sve slabosti društva i njezinih institucija u cjelini".

Neki od problema koji se navode su nedovoljan broj stručnjaka i djelatnika u institucijama, nedostatak informatičke pismenosti i informatizacije radnih procesa velikog broja institucija, slaba dostupnost različitih usluga, prijevoza i dr., a "sve su to u protekloj godini još snažnije osjetile osobe s invaliditetom".

Posebno nas je zanimao dio izvještaja koji se odnosio na zapošljavanje osoba s invaliditetom u kojem se ustvrdilo da postojeći problemi koji su prijavljivani Uredu zapravo ne odudaraju puno od onih s kojima su se osobe s invaliditetom suočavale prethodnih godina.

Epidemija je, stoji u izvješću, pojačala već postojeće probleme u području zapošljavanja osoba s invaliditetom, što je vidljivo iz podataka prema kojima je evidentirano 11.425 osoba koje zadovoljavaju kriterije propisane Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom. Kada se primjerice usporedi broj zaposlenih iz 2018. (10.836), u 2020. godini se  bilježi porast za samo 358 zaposlenih osoba, odnosno za tri posto.

Navodi se da su se tijekom 2020. godine pritužbe građana-osoba s invaliditetom uglavnom odnosile na proceduru provođenja postupaka zapošljavanja, odnosno natječaja/oglasa, uskratu prava prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima te na diskriminaciju uskratom razumne prilagodbe pri zapošljavanju i na radnom mjestu. Međutim, naglašava se da se pristigle pritužbe po svom sadržaju ne razlikuju od pritužbi iz prethodnih godina.

Ne natječu se u ravnopravnim uvjetima

Kandidati koji su osobe s invaliditetom u mnogim se slučajevima ne natječu u ravnopravnim uvjetima s ostalim kandidatima, a što u konačnici dovodi i do lošijih rezultata testiranja i povlači za sobom nemogućnost ostvarivanja ovog prava. Osim toga, netransparentnost natječajnih postupaka onemogućuje utvrđivanje svih bitnih činjenica i drugih okolnosti kako bi se uopće moglo ocijeniti jesu li povrijeđena prava osobe s invaliditetom tijekom natječajnog postupka, navodi se u izvješću.

Pravobraniteljica za sobe s invaliditetom Anka Slonjšak stoga podsjeća da je zakonski propisana obveza osiguranja razumne prilagodbe osobama s invaliditetom od strane poslodavca prilikom provedbe testiranja i/ili intervjua u okviru natječajnog postupka. "Mnoge osobe s invaliditetom nisu upoznate s ovim pravom, a ni kod samih poslodavaca ne postoji svijest o ovoj obvezi".

Ona je također u izvještaju odaslala preporuku Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u suradnji s nadležnim inspekcijama u području zapošljavanja identificirati prepreke u ostvarivanju prava prednosti pri zapošljavanju i koje priječe stvaranje jednakih uvjeta natjecanja s ciljem iniciranja potrebnih zakonskih izmjena.

Evo što kaže statistika

Nakon dvije godine blagog porasta udjela nezaposlenih osoba s invaliditetom u ukupnoj populaciji svih nezaposlenih u evidenciji HZZ-a, u 2020. godini zabilježen je ponovno blagi pad i to za 0,6 posto u odnosu na prošlu godinu.

Od 159.845 nezaposlenih osoba na Zavodu za zapošljavanje na dan 31. prosinca 2020., registrirano je 6231 osoba s invaliditetom, što iznosi 3,9 posto nezaposlenih osoba prijavljenih na Zavodu.

Od ukupnog broja nezaposlenih osoba s invaliditetom, 345 (5,5 posto) osoba s invaliditetom ima više (168 osoba) ili visoko (177) obrazovanje, što je mali postotak u odnosu na opću populaciju gdje visokoobrazovane nezaposlene osobe čine 16,5 posto ukupnog broja nezaposlenih osoba. U evidenciji HZZ-a najviše je nezaposlenih osoba s intelektualnim teškoćama, njih 1914 odnosno 30,7 posto od ukupnog broja nezaposlenih osoba s invaliditetom. Slijede osobe s višestrukim kombiniranim teškoćama (1437 ili 23,1 posto, te osobe s tjelesnim invaliditetom (1134 ili 18,2 posto).

"Kao i dosadašnjih godina, najveći broj osoba s invaliditetom je dugotrajno nezaposlen, što za posljedicu ima gubitak stečenih znanja i vještina te uz invaliditet dodatno doprinosi njihovoj nekonkurentnosti na otvorenom tržištu rada. Gledajući nezaposlenost osoba s invaliditetom s obzirom na njihovo prethodno radno iskustvo, vidljivo je da 1796 osoba ili 28,8 posto osoba s invaliditetom uopće nema radnoga iskustva. Nedostatak radnoga iskustva osobama s invaliditetom predstavlja još jednu prepreku prilikom njihovog zapošljavanja na otvorenom tržištu rada", zaključuje se u izvješću.

Tekst je objavljen u sklopu projekta "Jednaka prava za sve" kojeg financira Agencija za elektroničke medije.