Energetska tranzicija ovisi o smirivanju ratnih sukoba: Pogledajte u kakvoj poziciji je Hrvatska

Riječ je o petoj konferencije iz serije Eurotransformacija - "Energetika budućnosti i zeleni turizam", koja je u organizaciji Motus Medije okupila stručnjake iz energetike i turizma te druge.

FOTO: HINA /Zvonimir Kuhtić

Energetski analitičar Igor Dekanić je naglasio da je Hrvatskoj "dobro došla" deindustrijalizacija u prošlom stoljeću, jer bez velike industrije i potrošnja energije je manja.

Važno ulagati u informatizirano upravljanje energetikom

"Uslužne djelatnosti, posebice turizam koji je grana broj jedan u Hrvatskoj troše puno manje energije nego industrija, a turizam i zbog svoje visoke sezonalnosti, te imamo šansu provesti zelenu tranziciju i u turizmu i u energetici, ali će to i kod nas, kao i drugdje u svijetu ipak ovisiti o smirivanju ili i završetku ratnih zbivanja u Ukrajini, a sada i na Bliskom istoku", istaknuo je Dekanić.

FOTO: HINA /Zvonimir Kuhtić

Važnim smatra što se u Hrvatskoj sve više ulaže u geotermalnu i energiju vjetra i sunca, ali poručuje da je potrebno i više ulagati u informatizirano upravljanje energetskim procesima, a u turizmu se prilagoditi situaciji i razvijati što više tzv. mikroenergetske sustave s novim tehnologijama.

Na pitanje što se može očekivati u pogledu cijene energije, kazao je da je to vrlo neizvjesno, ali i da ne bi trebalo više biti velikog šoka kao kad je Rusija napala Ukrajinu, odnosno ne očekuje skokovit rast cijena, napominjući pritom i da "svaki skok cijena fosilnih goriva slabi energetsku tranziciju".

Energetski paradoks

S te strane velikom "dilemom budućnosti" označio je različite ciljeve zelene transformacije i tzv. ratne ekonomije, koja sada već dosta obuzima svijet, jer je u prvom cilj održiva energetika s nižim troškovima i više korištenje obnovljivih izvora energije, a u drugom je bitan razvoj oružja i niži troškovi energije radi financiranja ratnih potreba.

FOTO: HINA /Zvonimir Kuhtić

"Uz to, u svijetu danas imamo i energetski paradoks, jer zemlje koje su najmanje ulagale u tranziciju i koriste fosilna goriva imaju bogatija gospodarstva nego one koje su u to ulagale. Globalno gledano, Europa se zadnjih osam-deset godina, od potpisivanja Pariškog sporazuma jedina drži toga i smanjuje potrošnju fosilne energije, odnosno povećala je potrošnju energije za devet posto. S druge strane, Azija, koja je i najveći potrošač energije u svijetu, čak 50 posto sve energije, potrošnju je dodatno povećala za 30 posto, dok je svijet ukupno tu potrošnju povećao za 16 posto", iznio je Dekanić.

Plenković: Zelena tranzicija nema alternative, ključno je ubrzati ju

Europa spremnija za zimu nego lani, a LNG na Krku rasprodan do 2038.

O energetskoj spremnosti Europe za zimu, zastupnica u Europskom parlamentu Romana Jerković rekla je da je ta spremnost bolja nego lani te da se ne očekuju veliki potresi na tržištu, ali i da se EU za jačanje svoje energetske pozicije mora osloboditi ovisnosti o Rusiji.

"U EU-u se moraju razviti diversificirani energetski proizvodi, s naglaskom na plin i obnovljive izvore, jer energetski šok povezan s ruskom agresijom na Ukrajinu je preživjela, ali sada su tu veliki sukobi i u drugi i dijelovima svijeta i to je novi problem za kojeg se svi nadaju da neće eskalirati", dodala je Jerković.

Direktorica sektora u LNG terminalu na Krku Danijela Šimović naglasila je pak važnost tog terminala jer se "pokazao ključnim u proteklom razdoblju i donio mogućnosti da nam izvor plina bude bilo koja država i da bilo koji brod tu može pristati".

Uskoro važan forum: Solarna energija u energetskim politikama Europske unije i jugoistočne Europe

"Sve i da se hoće ne može se iz terminala izvesti sav plin, odnosno bar jedna trećina ne može otići iz Hrvatske, a pokazalo se i da većina plina i ostaje kod nas", kazala je Šimović koja također smatra da je teško predvidjeti budućnost, ali da će se terminal povećati.

Uz puno znanja i sreće kapaciteti terminala zauzeti su do sezone 2037/2038., rekla je.

Turizam se prilagođava i ide u smjeru održivog nasuprot masovnog turizma

Ravnateljica uprave u Ministarstvu turizma i sporta Monika Udovičić na konferenciji je rekla da Hrvatska ima novu strategiju održivog razvoj turizma te prvi puta i velika sredstava iz NPOO-a za projekte u turizmu za digitalnu i zelenu tranziciju, što je doprinos europskim politikama, a sve će potvrditi i novi zakon o turizmu koji je u saborskoj proceduri.

FOTO: HINA /Zvonimir Kuhtić

"Novim zakonom definira se i veća odgovornost lokalne samouprave u razvoju turizma na njihovim područjima, a daje i alate za održivo upravljanje turizmom i sve na temelju izračuna njihovih prihvatnih kapaciteta i drugih podataka. Cilj je doći do održivog turizma nasuprot masovnog koji u ljeti s velikim brojevima znatno opterećuje infrastrukturu, i za to se Ministarstvo zalaže kroz sve dokumente i aktivnosti", poručila je Udovičić.