ČETIRI DRŽAVE KORISTE SUSTAV U POTPUNOSTI

ELEKTRONIČKI IZBORI Lucijan Carić upozorava na glavne mane i opasnosti tehnički naprednijeg modela glasanja

Autor

Alen Makaronov

Sve je veći interes javnosti za tehnološki naprednijim, pristupačnijim i jednostavnijim načinom glasanja. Predviđa se da bi se ovakvim sustavom povećala politička participacija građana kroz uključivanje grupa birača koji prethodno nisu bili zastupljeni i smanjili troškovi.

22.01.2020. u 13:30
Ispiši članak

Jedan od onih koji podupire uvođenje takvog glasanja bio je nakon predsjedničkih izbora saborski zastupnik HDZ-a i nekadašnji ministar vanjskih poslova Miro Kovač. Za elektroničko glasanje osobito se zalažu i brojne nevladine udruge. Upravo ovakav sustav olakšao bi glasanje hrvatskim državljanima u inozemstvu.

Novi sustav glasanja otvara i mnoga druga pitanja koja bi se trebala riješiti prije pilot-projekta ili implementacije u sustav. Kao najveće prepreke uvođenju elektroničkog glasanja navode se opasnosti od hakerskih napada pa sve do tehnološke pismenosti koja uključuje većinom stariju populaciju. Više od 20 zemalja diljem svijeta koristi se nekom vrstom elektroničkog glasanja, od najrazvijenijih poput Velike Britanije pa sve do manje razvijenih kao što su Butan i Venezuela. Brazil, Butan, Indija i Venezuela navode se kao četiri države koje se u potpunosti koriste elektroničkim glasanjem.

"Ako govorimo o manama, osnovni je problem utvrđivanja da li zaista glasa određeni birač. Postoje brojni sustavi autentikacije i jasno je ako se primjeni neki od oblika tzv. token modela - npr. e-osobna iskaznica, nemoguće je utvrditi da ju stvarno koristi njen vlasnik. Čak i kod autentikacije otiskom prsta, za koji sigurno trebate tu osobu, i dalje ostaje pitanje da li ta osoba stvarno i glasa i da li je u tom trenutku slobodna od tuđeg utjecaja. Drugi problem je kako svim biračima omogućiti takav oblik glasanja, tako da ne bude socijalne ili tehnološke isključenosti, da ne bude  isključena populacija koja ili ne raspolaže potrebnim tehnološkim rješenjem, ili nema potreban nivo tehnološkog znanja za sudjelovanje u takvom obliku glasanja, npr. starija populacija, manje obrazovani i sl. Nekako mi se ovi problemi čine najvažnijim i mislim da nisu laki za riješiti. Treći problem je sigurnost i sprečavanje zloupotreba", rekao je Lucijan Carić, izvršni direktor u DefenseCode kompanijom koja se bavi digitalnom sigurnošću.

U Hrvatskoj elektronički sustav glasanja je tek u razmatranju. Postavljaju se pitanja poput koliko bi trebalo da se implementira sustav elektroničkog glasovanja i koliki bi bili troškovi izrade sustava. Postavlja se i pitanje tko bi trebao biti zadužen za implementaciju takvog sustava, državna služba ili privatni izvođač po principu javne nabave.

"Procjena troškova i vremena izrade, ona zavisi o tome kakve bi se tehnologije koristile. Za izradu bi mogao, po logici stvari, biti zadužen APIS IT, ali to ne isključuje nužno i privatne izvođače", izjavio je za portal Direktno Carić.

Hrvatski sustav glasanja - FairVotes

Krajem 2019. godine hrvatska IT tvrtka IDE3 d.o.o. napravila je sustav za elektroničko glasovanje FairVotes. Stvoren je kako bi izbore i glasanje učinio jednostavnima i jeftinijima svima svima koji će unutar svojih organizacija provoditi takav proces. Posebno je istaknuti i kako je sustav istovremeno siguran i transparentan.

FairVotes sustav za glasovanje navodi se kao vrlo jednostavan za upotrebu i fleksibilan. Velika prednost je i što organizator izbora u svakom trenutku može provjeriti odaziv glasača i podsjetiti ih na proces izbora koji je u tijeku. Sami rezultati su dostupni odmah po završetku glasovanja.

Hrvatski sustav FairVotes podijeljen je po razinama usluge, a istaknuto je i kako je uporaba ove aplikacije za neprofitne organizacije i društva do 20 glasača potpuno besplatna i dostupna na stranici www.fair-votes.com.

Jedan od najvećih problema je i pitanje o privatnosti te kako bi se moglo urediti da glasovanje bude tajno.

"Ako govorimo o sustavu udaljenog glasanja, dakle takvoga gdje birač ne mora fizički otići na izborno mjesto (jer mislim da samo takva, puna, automatizacija ima smisla) onda bi tu bila ključna dva sustava i njihova povezanost, jedan koji birača autenticira - dakle prvi sustav provjeri da li se zaista radi o toj fizičkoj osobi koja ima biračko pravo i da li je zaista ta osoba glasala. Drugi sustav preuzima glas i pretvara ga u jedan glas u mnoštvu, na taj način da izvana nije moguće povezati osobu i glas", naglasio je Carić.

Velik problem leži i u sigurnosti sustava i zaštiti od hakerskih napada i mogućih krađa glasova. Primjer zemlje koja je pokušala krenuti s tim bila je Nizozemska koja se morala vratiti na papir zbog kibernetičkih napada.

"Jasno je da bi ovakav sustav trebao biti vrlo pažljivo dizajniran i temeljito funkcionalno i sigurnosno provjeren. Također, treba biti slobodan od svih unutrašnjih ili vanjskih utjecaja na ishod glasanja. Kada govorimo o informacijskim sustavima rizici uvijek postoje, pa tako i od hakerskih napada. Ne radi se samo o utjecaju na konačni rezultat, nego o mogućnostima ometanja izbornog procesa, sprječavanja ili otežavanja njegovog provođenja, što su rizici koji se nikako ne smiju zanemariti", izjavio je Carić za Direktno.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.