Ekstremi su postali učestalost, Natalija Dunić poručuje: 'Čovjek ima moć očuvati okoliš, to je takva istina'

Polarne ledene ploče tope se, a time i razina mora raste. U nekim regijama sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih uvjeta i kiša, dok se u drugima javljaju sve intenzivniji toplinski valovi i suše. Klimatske promjene vrlo su ozbiljna prijetnja i njihove posljedice utječu na mnoge aspekte naših života. 

Utjecaji klimatskih promjena, primjerice porast površinske temperature mora, zakiseljavanje oceana te promjene struja i tokova vjetra, znatno će promijeniti fizičku i biološku strukturu oceana. Zbog promjena u temperaturama i oceanskim strujanjima mogla bi se promijeniti geografska rasprostranjenost ribe.

Porast temperature mora mogao bi omogućiti i širenje stranih vrsta na regije u kojima prije nisu mogle preživjeti. Proces zakiseljavanja oceana, primjerice, utjecat će na razne organizme koji stvaraju kalcijev karbonat. Te će promjene neizbježno utjecati na obalne i morske ekosustave, što će imati velike socioekonomske posljedice u mnogim regijama. 

Jadransko more, poluzatvoreno i plitko, izrazito je osjetljivo na sve okolne utjecaje, od viših temperatura, do turizma, ribarstva, pomorskog prometa. Zbog ovogodišnje visoke temperature mora, ponegdje do čak trideset stupnjeva, jadranska flora i fauna su u stresu. 

Ovoga smo ljeta imali tri toplinska a najduže je bio onaj u srpnju koji je trajao gotovo dva tjedna. A automatski to je značilo i toplije more koje je na južnom Jadranu u jednom trenutku iznosilo i blizu 30 stupnjeva. 

FOTO: Unsplash (Ilustracija) 

Znanstvenica Natalija Dunić iz Laboratorija za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu nam je o sve učestalijim toplinskim valovima kazala: "Mi smo svi u srednjoj školi učili o toj golfskoj struji, golfska struja koja nastaje na Atlanskom moru, na Panamskom zaljevu i onda putuje prema sjeveru. E sad, ta je struja topla i ona kako ide prema sjeveru ona svu tu toplinu donosi na sjever. Vi kad pogledate područje gdje se nalazi Engleska i povučete paralelu prema Americi vidite da su te temperature u tim gradovima bilo u SAD-u ili Kanadi i u Engleskoj vrlo različite, u Engleskoj je toplije iako se nalaze na istim tim paralelama, a to sve se upravo i događa zbog te golfske struje". 

Temperatura mora je porasla

"I onda je naš taj cijeli europski dio ima tako jedno lijepo vrijeme zahvaljujući golfskoj struji i to je samo jedan od primjera, a takvih je primjera puno", kazuje Dunić i nastavlja: "I sad imate toplinske valove, ja se sjećam prije nekih 10-ak godina kad su ti toplinski valovi bili  baš opaki. Preko dana je bilo vruće i teško i svi smo jedva čekali da dođe noć. A kada bi došla ta noć imali bi niže temperature jer more upija jedan dio energije i onda rashlađuje okoliš. Sad se i to promijenilo, više nemamo tolike niske noćne temperature i onda je noćima isto tako vruće. A zašto je to tako? Pa zato što je generalna temperatura, ona globalna mora, porasla i onda više nema toliki kapacitet za primiti svu tu energiju. Dok ima ima, zasad još koliko toliko upija, ali već sad vidimo iz godine u godinu da su noći isto tako teške kao i dan", ističe Natalija. 

Kako ovi ekstremi u vremenu utječu na more i na život u moru, kako onaj životinjski tako i onaj biljni? 

"Nažalost više i ne možemo govoriti o ekstremima kao takvima. Jer ekstremna je temperatura ona koja se pojavi jednom i nakon toga je više nema. O tome sad više ne možemo govoriti, te je u posljednje vrijeme, a toga smo i svjedoci da je srednja temperatura mora porasla i to je činjenica, kako diljem svijeta tako i u našem Jadranu i to gotovo na dva stupnja", kazuje nam Dunić i nastavlja: 

"A to naravno nije dobro jer ta srednja temperatura vam je kao prosjek cjelogodišnji. Znanstvenici znaju da taj porast nije vezan i izražen za one niske temperature koliko je izražen za visoke. A to znači zimi, one zimske temperature koje imamo nisu toliko porasle koliko su porasle one ljetne. Ali ako uzmemo prosjek, to znači da ako smo uzeli prosjek od tih dva stupnja, to znači da nije bila dva stupnja nego ipak malo više jer si uprosječio sa cijelom godinom isto tako i sa tim zimskim. Nekad su se temperature mora ove ekstremne površinske mjerile i bile su 21, 23, 24, sad imamo i 27, ponegdje i 28 i mi to nikad nismo vidjeli prije. I to je jedan stres koji je unesen u sustav, koji je navikao na jedan raspon i uvjete koji su imali i sad se to mijenja" ističe Dunić i dalje nam kaže da će se biljni i životinjski svijet koji živi u moru tome prilagoditi, iako ovisi od vrste do vrste no sigurno i na njih to utječe.  

"Na ljude pak ta ekstremna temperatura utječe jer nije isto kad je vani 33 plus, i mi se vraćamo doma i palimo klimu, a u moru te klime nema jer ta biljka ili životinja ne može stisnut gumb da se rashladi, a mi to možemo. Isto naravno vrijedi i za one životinje koje žive na kopnu i nažalost životinje i biljke se na to sve moraju prilagoditi sa onim što imaju", zaključuje Natalija Dunić.

Čovjek također ima jako velik utjecaj na očuvanje mora, a poznato je da smo ponekad u velikoj mjeri nemarni po tom pitanju. Pa koliko mi kao ljudi moramo voditi brigu o očuvanju mora i na koji način? 

Natalija nam je o tome kazala: "Ja bih rekla da čovjek ima moć očuvati okoliš i vi ste to dobro rekli, i to je takva istina. Ljudi bi zaista trebali biti svjesni da čovjek ima moć očuvati okoliš. Pa ne može jedan medvjed iza vas pokupiti smeće. Tako recimo ako bacite komad vrećice, papira i bacit ćete negdje iz auta i ona će negdje odletjeti”, dodaje Dunić. Ističe da je najveći problem upravo u plastici koja je najveći onečišivač okoliša.  

Plastika, materija koji je  revolucionalizirao naše živote i donio mnoge prednosti čovječanstvu, sada predstavlja ozbiljnu prijetnju morskim ekosustavima. 

FOTO: Pexels (Ilustracija) 

Procjenjuje se da plastika doprinosi smrti više od 100.000 morskih sisavaca svake godine. Svake godine čak 12,7 milijuna tona plastike završi u oceanima, što predstavlja ogroman problem za morski život. 

Utjecaj plastike na morske vrste 

Plastika može utjecati na morske vrste na različite načine, od zaplitanja i ozljeda do gutanja i toksične kontaminacije. Veličina plastike je glavni faktor koji određuje kako će ona utjecati na različite vrste. 

Put prema održivoj budućnosti 

Plastika predstavlja ozbiljnu prijetnju morskom životu, od zaplitanja i ozljeda do gutanja i toksične kontaminacije. Kako bi se zaštitili osjetljivi morski ekosustavi, ključno je smanjiti unos plastike u oceane. Ovo zahtijeva globalnu suradnju i promjene u načinu na koji proizvodimo, koristimo i odlažemo plastiku. 

Više od 87 posto Sredozemnog mora, koje se proteže od Atlantskog oceana do Afrike, Europe i Azije, zagađeno je mikroplastikom i drugim zagađivačima, uključujući otrovne metale i industrijske kemikalije, navodi se u izvješću Svjetskog fonda za prirodu iz srpnja 2024. (WWF). 

Globalno zagađenje vode povezuje se s 1,4 milijuna preuranjenih smrti, što predstavlja problem za 150 milijuna ljudi koji žive uz obalu Sredozemnog mora, kao i za 270 milijuna turista koji svake godine posjećuju ova područja, pisao je CNN u srpnju. 

FOTO: Unsplash (Ilustracija) 

Natalija cijelu situaciju i sama potvrđuje

"Plastika je najveći problem u svemu tome, jer papir će se već nekako raspasti, ali plastična vrećica neće tako brzo. A onda ako dođe u more, pitam vas i nas tko to može izvaditi ako ne čovjek? Čovjek bacio čovjek neka vadi, i to bi tako u suštini trebalo biti. Jer ako se mi u našoj kući odnosimo tako da nam bude čista i uredna, zašto ne bismo isto na neki drugi okoliš iako nije u vašem vlasništvu, ali je dio vas, isto se tako odnosili?", pita se Natalija i dodatno prisnažuje tu tezu. 

"Ako nećete doma bacati vrećice na pod, nemojte baciti u more i to je što se kaže “simple as that”. I kad bi svatko od nas vodio računa o vlastitom smeću život bi bo puno bolji nego sad. Ali ne, mi ćemo baciti jer je to nečiji drugi problem i netko je tobože plaćen za to i on će to sve obaviti, no nije to u redu jer i mi možemo pridonijeti jer na kraju krajeva to je i naše smeće", istaknula je znanstvenica s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu dr.sc. Natalija Dunić. 

 *Tekst je nastao u okviru projekta ”Zelenim koracima do zaštite okoliša” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.