TAJNE I OBAVJEŠTAJNE IGRE​​​​​​​

​​​​​​​EKSKLUZIVNO Pregledali smo seriju ''Rat prije rata'', u kojoj je prikazano sve što je prethodilo krvavoj agresiji na Hrvatsku

Autor

Andrea Latinović

HRT je prije nekoliko dana javnosti predstavio svoju jesensku shemu, koja je započela 10. rujna.

16.09.2018. u 20:57
Ispiši članak

Svakako jedan od njezinih najatraktivnijih sadržaja je igrano-dokumentarna serija ''Rat prije rata'', snimljena u deset epizoda, svaka u trajanju od 50 minuta, scenarista i redatelja Miljenka Manjkasa, jednog od najpoznatijih hrvatskih novinara i urednika, koji se posljednjih godina bavi isključivo snimanjem dokumentaraca.

''Rat prije rata'' govori o tajnom obavještajno-političkom ratu jugoslavenskih obavještajnih služba tijekom 1980-ih te početkom 1990-ih godina.

Seriju je snimila produkcijska tvrtka Intermedia grupa za Hrvatsku radioteleviziju, a obuhvaća razdoblje od smrti Josipa Broza Tita do proglašenja hrvatske neovisnosti. Završni prizori snimljeni su u Tkalčićevoj u rujnu 2017. godine.

Igrano-dokumentarni serijal "Rat prije rata" detaljno obrađuje raspad Jugoslavije, najdramatičniji događaj nakon Drugog svjetskog rata, koji je okončan posljednjim ratom u Europi. Arhivska i memoarska građa nedvojbeno otkriva da je prekrajanje Jugoslavije pomno planirano, baš kao i rat bez kog se to prekrajanje nije moglo provesti.

Osvajačkim planovima srpskih unitarista prethodile su i obavještajno-političke pripreme koje su intenzivno trajale čitavo desetljeće. Brojni politički procesi i događaji iz tog razdoblja ostali su nerasvijetljeni, zbog ratova koji su kasnije uslijedili. Serijal ''Rat prije rata'' raskrinkava te događaje i o njima otkriva brojne nepoznate činjenice.

To je igrano-dokumentarni serijal snažno naglašenih dramaturških elemenata koji na trenutke ima obilježja političkog trilera, ali zadržava visoke dokumentarističke standarde. Naime, autorski tim ne zadovoljava se pukim evidentiranjem ključnih događaja, od kojih su neki postali i povijesni. Ambicija filma je rasvjetljavanje pozadine političkih, diplomatskih, obavještajno-operativnih, policijskih i vojnih aktivnosti koje su doveli do određenih događaja, a temeljna svrha je rasvijetliti jedno neobično važno razdoblje novije hrvatske povijesti.

Serijal sadrži dvadesetak filmskih rekonstrukcija događaja. Sudionike događaja, od kojih su brojni povijesne osobe, tumači sedamdesetak poznatih hrvatskih glumačkih imena.

U dokumentarnom dijelu serijala pojavljuje se i približno toliko sugovornika: neposrednih sudionika, istraživača, znanstvenika i publicista.

Evo i nekih tema koje su filmski rekonstruirane u serijalu ''Rat prije rata'':

Uz čiju je pomoć Tuđman putovao Europom s lažnom putovnicom?                                                                              

Je li HDZ osnovan na Plešivici, a ne u NK ''Borcu'' na Jarunu?                                                                

Kako je Ivica Račan odbio prijedlog generala JNA da lažira izbore i uvede izvanredno stanje?                                                                                                                                

Kako je Josip Perković izbjegao KOS-ovu zamku i uvezao prvi kontingent oružja u Hrvatsku?

Zašto je Branimir Glavaš u zadnji čas predložio Tuđmana, a ne Šeksa za šefa HDZ-a?

Kako je hrvatska služba uoči izbora '90. tražila od Beograda da se silom obračuna s oporbom? 

Kako je elitna postrojba iz Lučkog otela generala JNA bez znanja nadređenih?                                

Zašto je zaustavljen proboj za Vukovar i tko je ''Žuti mrav'' koji je ušao u napuštene Marince?

Sadržaj plana čiji je cilj potpuno poraziti Hrvatsku vojsku i državni vrh prisiliti na prihvaćanje uvjeta.

                                                                                                                                            

Epizode se bave sljedećim temama: atentatom na Brunu Bušića i Nikolu Štedula, Memorandumom SANU, osnivanjem Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) na zagrebačkome Jarunu, planovima nekadašnje JNA o općemu napadu na Republiku Hrvatsku, tajnom uvozu oružja za obranu domovine uoči srpske agresije, uhićenjem generala Milana Aksentijevića, probojem za Vukovar u listopadu 1991. godine, tajnim sastankom Ivice Račana s generalima Jugoslavenske narodne armije (JNA), osnivanjem  Miloševićevih vlastitih oružanih postrojba, eksplozijom u zagrebačkoj židovskoj općini te jednim od ključnih pitanja- tko je i kako naoružavao pobunjene Srbe u Republici Hrvatskoj?

U seriji su prikazani i brojni dramatični događaji iz tog razdoblja, koji su rezultirali krvavim ratom kako bi samostalna i suverena Hrvatska bila stvorena, a zemljopisna i geopolitička karta Europe zauvijek promijenjena. 

Kako nam je rekao redatelj Miljenko Manjkas, ''cilj je bio, uz pomoć sudionika zbivanja i povjesničara i igranih prizora s glumcima vjerno dočarati zbivanja u posljednjemu desetljeću SFRJ uoči njezinog sloma i raspada''.

''Serijom se željelo ispraviti ono što se danas često zaboravlja, a to je - što je prethodilo agresiji, a nakon smrti Josipa Broza Tita. Bilo je to razdoblje preslagivanja u jugoslavenskim tajnim službama. KOS, ondašnja vojna obavještajna služba, počinje se miješati u rad civilnih tajnih služba, pod upravom SKJ, a iz toga započinje sukob'', govori nam Miljenko Manjkas.

 

Glumačka postava

U seriji su prikazane brojne poznate povijesne osobe, a navest ćemo i glumce koji utjelovljuju stvarne sudionike toga vremena:

Dražen Kühn glumi prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana

Željko Königsknecht glumi Slobodana Miloševića, srbijanskog predsjednika

Zijad Gračić glumi predsjednika Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) Borisava Jovića

Stojan Matavulj glumi Veljka Kadijevića, ministra obrane SFRJ

Dinko Čutura glumi Ivicu Račana, čelnika SKH-SDP

Slaven Knezović glumi Blagoja Adžića, zapovjednika JNA

Vinko Kraljević glumi Josipa Perkovića, djelatnika UDBE 1980-ih

Žarko Potočnjak glumi Josipa Boljkovca, hrvatskog ministra unutarnjih poslova

Ranko Zidarić glumi Jovana Raškovića, osnivača separatističke Srpske demokratske stranke

U sporednim ulogama: Goran Grgić, Boris Svrtan i brojni drugi.

Seriju su stvarali:

Pomoćnik redatelja Val Kurtin, direktor fotografije Mario Marko Krce, a za scenografiju je bio zadužen Ivan Ivan.

Urednik igrano-dokumentarne serije je Vladimir Brnardić.

Prepričavamo vam sadržaj epizode 1. koju smo ekskluzivno dobili na uvid.

POGAŽENA ZAKLETVA TITU

Tito bi uskoro trebao proslaviti svoj 88. rođendan. Dok se konzilij liječnika grčevito bori za njegov život, režim skriva od javnosti da je Tito već gotovo tri mjeseca na aparatima. Otkriva to dosje Operativne akcije ''Centar'', zavedene netom nakon što Tito dolazi u ljubljanski Klinički centar. Dio partijskog i obavještajnog vrha, koji jedini zna da je predsjednik na aparatima i da se više neće probuditi, grabi sve veći utjecaj.                                                                                                                 

Nešto prije smrti na adresu ljubljanskog nadbiskupa, Alojza Šostara, stiže brzojav da Tito traži sveti sakrament bolesničkog pomazanja.  Istodobno, jaka intelektualna opozicijska jezgra, uz izravnu pomoć neprijatelja iz inozemstva, pokušat će doći do vlasti.

Tu jezgru čine – dr. Franjo Tuđman i još petorica hrvatskih nacionalista: Marko Veselica, Petar Šegedin, Vlado Gotovac, Hrvoje Šošić i Ivan Zvonimir Čičak. Otkriva to OA "Most". Nakon pada komunizma otkrit će se da su najmanje dvojica iz te grupe, godinama surađivala s tajnim službama!

Samo nekoliko mjeseci poslije Titove smrti, UDBA otvara istrage protiv Franje Tuđmana i Marka Veselice. ''Pakiranje'' je, međutim, počelo godinu dana ranije. Tuđmana i Veselicu skupo je koštao i jedan razgovor u restoranu ''Fontana'' u Gračanima. Naime, prokazao ih je jedan od sudionika sastanka i optužio za osnivanje ''užeg rukovodstva hrvatskih opozicijskih snaga''. Tek kada je postao predsjednik, Tuđman je saznao njegov identitet.                                                                           

Dok je UDBA-om upravljala Partija, KOS-om je upravljao izravno Tito. KOS sada ostaje bez nadzora i počinje nadzirati civilne strukture. Istodobno, obavještajni rat dobiva do tada nepoznatu dimenziju. Novac koji su tajne službe osamdesetih ilegalnim putem ''isisale'' iz zemlje, dosezao je zastrašujuće razmjere. Crni fondovi tajnih službi, pohranjeni u off-shore kompanijama neokrznuti su preživjeli promjenu vlasti i spremno dočekali privatizaciju. Većina današnje slovenske i hrvatske industrije, tvrdi jedan od sugovornika, privatizirana je crnim fondovima tajnih službi. Krakovi crnog novca UDBA-e i KOS-a završavaju u velikim i moćnim gospodarskim sustavima koji su potom otvarali stotine tvrtki- kćeri.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.