Ekonomski stručnjak o novom udarcu na džepove građana: 'Treba vidjeti kako ovo objašnjavaju'

Razljutilo je to sada građane koji u nekim bankama mjesečne naknade za vođenje računa plaćaju i više od pet eura. Profesor na visokom učilištu Effectus Mladen Vedriš za portal Direktno komentirao je aktualnu situaciju s naknadama. Na početku je kazao kako je ovo teško komentirati jer se svi sada "izvlače" na to kada je bilo zadnje poskupljenje nekih usluga.

"Za neku trezvenu raspravu trebalo bi vidjeti komparativno. Ne znamo sada kolike su visine naknada u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj ili Italiji jer su banke koje posluju su Hrvatskoj u vlasništvu tih matica. Treba vidjeti kolike su naknade tamo pa napraviti usporedbu. Naravno, svaki vid poskupljenja nije dobrodošao, ali mora se vidjeti čime je opravdan i kako ga objašnjavaju", kazao je.

Naglasio je kako su banke poput Erstea i OTP-a "ostale pristojne" pa su odlučile kako neće povećavati svoje naknade. "One koje su u talijanskom vlasništvu su puno agresivnije. No, svaka šuma se sastoji od drveća pa bi se moralo ovo detaljnije istražiti da bi se moglo suditi. No, po mojem uvjerenju s obzirom na razliku između kamata koje naplaćuju na depozit i kod kredita, samo s tim prihodima njihova razlika dobiti je visoka i bez uključivanja naknada", smatra profesor.

FOTO: Damir Krajac/CROPIX

Ministar ima odličnu zamisao 

Ministar financija Marko Primorac želi stati na kraj bankarskim naknadama. Predložio je uvođenje besplatnog tekućeg računa. Uz vođenje računa, paket bi uključivao i polaganje novca, primanje uplata u Hrvatskoj i inozemstvu, korištenje debitne kartice, podizanje gotovine na bankomatima i šalterima. To je u novom nacrtu Zakona o usporedivosti naknada koji je na javnom savjetovanju.

"Država svuda ima snažnu regulaciju kao i HNB te oni određuju pravila igre. Banke posluju profitabilno u svim europskim državama, ali unutar Europske unije postoji interakcija između Vlade, središnje banke i poslovnih banaka. Nije to stvar samo jednog partnera da monopolski odlučuje. Nije ni bankama u interesu da slabe stanovništvo i biznise preko neke mjere", dodao je.

Naglasio je kako je u Hrvatskoj većinom riječ o bankama koje su u stranom vlasništvu onda su ti odnosi regulirani u zemljama koje su matične za vlasništvo tih banaka. "Ministar financija je sigurno na dobrom tragu da se dođe do rješenja. Moramo imati uvid što se događa u tim zemljama i onda to primijeniti na svoje okolnosti. Stopa profitabilnosti tih banaka koja se vidi u Hrvatskoj je vrlo visoka", dodao je.

FOTO: Lucija Očko/CROPIX

'Isto je bilo i s bojkotom trgovina' 

Neki ekonomski analitičari tvrde kako bi bilo negativno da se ograniči jer uvijek postoji mogućnost da se to poskupljenje prelije u druge usluge. Vedriš se slaže s tim stavom te objašnjava da je tako i kod poreza, ali i kod trgovačkih marži. "Uvijek se mora sagledati cjelina. Itekako postoji upozorenje ako se limitiraju cijene jedne usluge da se poskupljenje prelije na druge i onda nismo puno napravili", kazao je.

Dodaje kako u okviru javnog savjetovanja oni koji imaju svoju analitičku aparaturu mogu usporediti te troškove u Hrvatskoj i vani te vidjeti razinu profita i strukturu. "To su država, odnosno Vlada i HNB. Oni su uvjetno rečeno odvjetnici građana i poslovnog sektora u stvaranju jednog ravnotežnog odnosa s bankama", kazao je. Naglasio je kako se to ne smije preliti na medije, građane ili nekakve udruge.

"Oni ne mogu voditi razgovore za koje nisu naoružani argumentima kojima ove institucije raspolažu", rekao je. Usporedio je to s bojkotom trgovina koji je posljednjih tjedana trajao u Hrvatskoj. "Bojkot je bio entuzijastički, ali bez snažnih državnih agencija za kontrolu monopola, ali s druge strane i nevladinih udruga koje su financirane novcem iz budžeta ne možemo puno", kazao je. Objasnio je svoju teoriju.

FOTO: Antonio Balić/CROPIX

Alternativna rješenja

"Mi plaćamo PDV u budžet i taj novac se treba koristiti da se uspostavi trajni monitoring, odnos da svaki put kad se cijena promijeni da se usporedi što je s drugim tržištem, što je s proizvođačima, da netko prati situaciju i profesionalno reagira. Vidjeli smo na kraju da je taj bojkot imao više predznak entuzijazma nego trajnoga rješenja", kazao je.

Smatra da je ista priča i kada se spominju bankarske naknade. "To što ja i vi razgovaramo o tome da plaćamo tri, pet ili sedam eura bankama, a nemamo analizu da usporedimo koliko je to u odnosu na Mađarski ili Austriju onda ne znamo je li to zaista malo ili puno. Fokus mora biti na Vladi i HNB-u da prezentiraju te podatke poslovnim bankama i da se nađe jedno ravnotežno rješenje", rekao je.

Naglasio je kako su bankama bankomati neki trošak, ali treba vidjeti koliki od ukupnoga. Neki građani zapada Europe i Amerike okrenuli su se alternativnim rješenjima poput čuvanja novca na PayPal, Revolut ili Air Cash aplikacijama. Vedriš smatra kako će to zaživjeti i kod nas, ali samo kod jednog dijela populacije, a to su mladi.

FOTO: Unsplash (Ilustracija) 

Mogu li banke biti na gubitku? 

"To je za mlađe ni obrazovanije stanovništvo te za populaciju koja je informatički aktivnija. No, moramo imati na umu strukturu hrvatskog stanovništva i znati da od ukupnog broja vlasnika računa čak jedan milijun i 200 tisuća čine umirovljenici. Takav radikalan zaokret prema spomenutim aplikacija u Hrvatskoj nije za očekivati. Jedan dio populacije će se orijentirati na to, ali oni nisu dominatna skupina", objasnio je.

Banke šokirane prijedlogom ministra: 'To predstavlja do sada nezabilježenu praksu'

Banke su samo u prvih devet mjeseci prošle godine na njima su uprihodile gotovo 250 milijuna eura. "Trebalo bi od ukupne zarada izračunati koliko taj iznos iznosi da bismo mogli razgovarati o eventualnom gubitku ako se naknade ukinu. Međutim, koliko god bi to moglo umanjiti njihovu dobit sigurno ih ne bi dovelo u bilo kakav gubitak već bi pričali samo o smanjenju dobiti", zaključio je Mladen Vedriš za portal Direktno.