Ekonomski analitičar: Formula kojom se definiraju cijene goriva je besmislena, treba je redefinirati

"Vladin intervencionistički prostor u cijene goriva je vrlo ograničen. Može izbaciti još nešto trošarine, uvesti plivajući PDV, može zamrznuti u najgorem slučaju cijene. Imali smo već takvu odluku (smrzavanje), koja nija polučila određeni rezultat. Nije ni smanjenje PDV-a kod drugih artikala. Vlada jednostavno nema utjecaja na cijene, one se ne mogu fiskalnim mjerama regulirati niti ih treba regulirati. Cijene su odnos ponude i potražnje. Ako je potražnja velika, a ponude nema dovoljno, naravno da ciejne rastu.

To je sad kod sirove nafte i derivata. Cijena sirofe nafte pada, a mediteranskih derivata raste – očito oni dolaze iz drugih izvora. Formulu koju svakog tjedna radimo oslonjena je na cijene derivata na Mediteranu, što nema nikakve tržišne logike jer većina dolazi iz rafinerija u Mađarskoj koje se snabdijevaju ruskom jefitnom naftom. Taj cijeli mehanizam regulatorni bi trebalo redefinirati", rekao je Novotny.

Dodaje da je riječ o formuli koju je netko osmislio nekad davno i mi se toga držimo.

"Mi smo robovi regulacije, Hrvatska je inače preregulirano tržište. Sve je regulirano pa tako i cijena nafte i drugih roba. Što je potpuno nepotrebno. Regulacija vodi do spekulacija, vodi do nestanka roba na tržištu. Formula vezana za Mediteran je potpuno besmislena jer koliko točno dolazi derivata s mediteranskog tržišta to mi u javnosti ne znamo, ali zapravo vrlo malo jer je većina nabave derivatima dolazi putem INA-e i MOL-a. To je zapravo jedan zastarjeo, anakron način oblikovanja maloprodajnih cijena. Treba to prepustiti tržištu, ali moramo imati na umu da INA i MOL kontroliraju gotovo 60 posto opskrbe tržišta kroz svoja maloprodajna mjesta. Oligopol je uvijek oligopol, nema dovoljno konkurencije", govori.

U susjednim zemljama su cijene goriva manje prvenstveno zbog PDV-a, na primjer Sloveniji.

"U njihovoj cijeni nema toliko trošarina, oni imaju minimalne i PDV je niži nego u Hrvatskoj", rekao je Novotny.

'Liberalizacija cijena se uvijek pokazala korisnom'

Smatra da bi najbolja bila liberalizacija cijena.

"To se uvijek pokazalo korisnim. Mi se moramo sjetiti tih osamdesetih godina kada je jugoslavenska vlada zamrzavala cijene brojnih proizvoda zbog inflatornih pritisaka, a kakav je bio rezultat? Nije bilo robe na tržištu. Nedavno je Srbija to napravila sa šećerom i što se dogodilo – nema šećera na tržištu. Tada prijete nestašice. Potrošači sami moraju odlučiti hoće li plaćatu takvu visoku cijenu derivata, smanjiti svoju potrošnju kao što čine ptorošači u zemljama sjeverne Europe", kazao je Novotny.

Komentirao je i nikad veću inflaciju.

"U tih 10 posto vidimo snažnu komponentu anticipiranja budućih cijena, očekivanja da će cijene rasti pa već sada u te cijene ugrađujemo ta očekivanja. Vidimo špekulativne komponente, i od najniže razine – kućanstva, do velikih trgovaca koji kupuju velike količine roba u špekulativne namjene. To potiče inflaciju. Vidjeli smo kako su Vladine mjere kod stanogradnje potaknule inflaciju. Tamo gdje Vlada intenzivno i dugoročno intervenira, potrošači uvijek očekuju tu intervenciju. Ne postoji štit u tržišnoj ekonomiji, osim u planskoj. Ne možemo u tržišnoj cijeni stvoriti štit od cijene, pogotovo ovih cijena koje su vanjski šokovi. Možemo se boriti jedino monetarnim mjerama, a to znači manje novca, ali to onda znači i recesiju", rekao je Novotny.