'Angažirano i kvalitetno obavlja svoj posao'

Ekonomisti smatraju kako se M. Dalić odlično snašla u krizi oko Agrokora, a sad je vrijeme za reforme

Autor

Daniela Dujmović Ojvan

U medijima se naveliko pisalo o rekonstrukciji Vlade te se kalkuliralo o smanjenju broja ministarstava kao i o tome tko bi bez istog mogao ostati. Hoće li do nje uistinu doći, pokazat će vrijeme. Protekloga vikenda premijer Plenković poručio je kako rekonstrukcije nema jer su njegovi ministri, citiramo, najbolji. Nama je povod da preispitamo što su u proteklih godinu i pol dana, od kad su stupili na čelo ministarstava, uspjeli učiniti. U ovom ćemo se članku fokusirati na Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, odnosno na ministricu Martinu Dalić.

07.05.2018. u 07:39
Ispiši članak

Njezin mandat ministrice i potpredsjednice Vlade do sada je obilježio slučaj Agrokor kojem je kao ključna osoba zasigurno posvetila najviše energije. Zbog afere 'savjetnici' radi koje je izvanredni povjerenik posrnulog koncerna Ante Ramljak dao ostavku, oporba je podnijela prijedlog za njezin opoziv smatrajući je također odgovornom, ali za inicijativu nisu dobili dovoljno ruku u Saboru.

O ulozi Martine Dalić u slučaju Agrokor i uspješnosti kao ministrice u provođenju neophodnih reformi, razgovarali smo s ekonomskim stručnjacima Željkom Perićem i dr. sc. Žarkom Primorcem.

Perić smatra kako ministrica Dalić vrlo angažirano i kvalitetno obavljala svoju funkciju. "Prepoznavanje ozbiljnog problema u Agrokoru i donošenje posebnog zakona spasili su hrvatsko gospodarstvo od velike krize, a mnoge tvrtke od stečaja. Njezin angažman i inzistiranje na poštivanju svih zakonskih odredbi donio je dodatno povjerenje svim ključnim sudionicima procesa", istaknuo je.

Koncentracija ekonomske pameti u važnim resorima Vlade

Na naš upit jesu li bili opravdani zahtjevi oporbe za njezinom smjenom, Perić je odgovorio kako nakon dugo vremena imamo dovoljnu koncentraciju ekonomske pameti u važnim resorima Vlade. "Zato mi je bilo čudno slušati zahtjeve za smjenom ministrice Dalić i ranije ministra Zdravka Marića. Njih dvoje, uz ministra Tomislava Ćorića, imaju kritičnu masu ekonomskog znanja, iskustva i poštenih namjera da provedu promjene i reforme za dobrobit cijeloga gospodarstva", rekao je.

Napominje kako ljude iz poslovnih krugova kojima i sam pripada (vlasnik je konzultantske tvrtke Carper), a koji nemaju posebne simpatije prema nekoj političkoj opciji, smetaju zahtjevi za smjenom dobrih ministara, "samo zato što u određenom trenutku nekoj političkoj stranci takva galama može podići rejting".

Kriza zbog Agrokora angažirala jako puno resursa

Glede ocjene rada samog ministarstva, Perić ističe kako je očito da je kriza koju je uzrokovao Agrokor angažirala jako puno resursa. Tu su, navodi, još i brodogradnja, Petrokemija i drugi problematični poslovi, koji su još uvijek pri vrhu liste po hitnosti rješavanja te ne ostavljaju dovoljno vremena za bavljenje strateški važnim poslovima.

"Ipak, ministrica je sa svojim timom našla vremena i bila dosta aktivna na međunarodnom planu i sastajala se s predstavnicima vlada drugih zemalja. Ministarstvo je bilo aktivno i u pripremi Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi, koji je donesen krajem prošle godine", podsjeća.

Ova će godina pokazati razinu hrabrosti Vlade u pokretanju reformi

Perić smatra kako aktualna Vlada ima potencijal za donošenje kvalitetnog programa i provedbenog okvira za ključne reforme. "Situacija s Agrokorom može samo djelomično biti alibi za nedostatak snažnijih aktivnosti, pa će 2018. godina zapravo pokazati razinu hrabrosti Vlade da se napokon pripremi i pokrene reforma mirovinskog i zdravstvenog sustava kao i javne uprave", zaključuje naš sugovornik te dodaje kako te reforme ne zamišlja tek kao projekt rezanja troškova, "već kao uvezani paket pametnih rješenja koja će omogućiti efikasno i racionalno funkcioniranje navedenih sustava i postupnu izgradnju modernijeg kapitalizma po mjeri normalnog, empatičnog i ekološki osviještenog čovjeka".

 M. Dalić pravovremeno i efikasno reagirala na krizu u Agrokoru

Dr. sc. Žarko Primorac smatra kako je Ministarstvo gospodarstva na čelu s Martinom Dalić pravovremeno i efikasno reagiralo na krizu u Agrokoru koja je prijetila prelijevanjem na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Kriza je, smatra, pod kontrolom i  očekuje se pozitivan ishod restrukturiranja koncerna Agrokor. "Istina, u tom procesu su uočene i određene slabosti i propusti, a Ministarstvo je bilo pod velikim pritiskom javnosti. Zatražena je ostavka Ministrice Dalić koja nije bila potrebna niti bi bila racionalna u ovom trenutku", rekao je dr. sc. Primorac koji ima dojam da pokretači procesa ostavke nisu u stanju procijeniti pred kakvim je izazovom bilo Ministarstvo i ministrica te koje je sve teškoće trebalo savladati da bi se spasilo nekadašnje Todorićevo carstvo.

Radikalno smanjiti politički utjecaj u javnim poduzećima

Uzevši u obzir kratko vrijeme funkcioniranja ove Vlade, dr. sc. Primorac rad ministrice Dalić ocjenjuje pozitivnim no očekuje dinamiziranje reformskih procesa u drugom dijelu mandata.

Kao poseban problem ističe potrebu kvalitetnijeg pristupa izboru kadrova na rukovodeće pozicije u sektoru javnih poduzeća u kojima je koncentriran veliki dio društvenog kapitala. "Ne smije se dozvoliti da izbori nadzornih odbora i uprava u javnim poduzećima kasne, niti da se imenuju ljudi koji nemaju odgovarajuće kvalifikacije i iskustva za rukovođenje tim poduzećima ili poslovnim funkcijama u njima", upozorava dr. sc. Primorac te ističe kako Vlada i ministrica Dalić moraju radikalnije smanjiti politički utjecaj na grupu javnih poduzeća i pravovremenije djelovati.

Ekonomska situacija i dalje nezadovoljavajuća, reforme se ne provode

Ekonomska situacija Hrvatske, i pored nekih pozitivnih kretanja u posljednjim godinama, nije zadovoljavajuća, napominje dr. sc. Primorac. "Očekivane reforme u ekonomiji zemlje, posebno one koje se odnose na poboljšanje ulagačke klime, povećanja efikasnosti u privredi, ubrzavanje investicijskog ciklusa, značajnije povećavanje robnog izvoza, povećanja ulaganja u tehnološki razvoj i inovacijski proces, re-industrijalizacija i druge, uglavnom se ne provode", navodi dr. sc. Primorac.

Najave za ovu godinu, smatra, također ne obećavaju značajnije poteze na reformskom području. "Ne kasne samo reforme u ekonomskom sustavu, nego i u drugima; od zdravstva, mirovinske reforme, državne administracije do pravosuđa. Sve se to nepovoljno odražava na dinamiku i kvalitetu privredne aktivnosti", navodi dr. sc. Primorac te postavlja pitanje koliko zapravo samo Ministarstva gospodarstva može utjecati na dinamiku i kvalitetu ekonomskog rasta i razvoja. Smatra i kako sektor energetike mora biti u njegovoj nadležnosti.

Poslali smo i novinarski upit Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta kako bi saznali što je do sada realizirano iz strateškog plana Ministarstva u mandatu ministrice Dalić te kakvi su reformski zahvati u planu u cilju pojeftinjenja države, administrativnog rasterećenja, poticanja poduzetništva, konkurentnosti i investicija, dakle jačanju hrvatskog gospodarstva. Dobili smo opsežan odgovor na 10 stranica o nizu propisa, pravilnika i zakona koji su doneseni; koji su u proceduri donošenja ili u planu.

Smanjenje administrativnog opterećenja za 30 posto

Jedan od ključnih planova je rasterećenje poslovnog sektora od prekomjernih troškova regulative i nameta stoga je cilj, navode u Ministarstvu, smanjiti administrativno opterećenje za 30 posto do kraja 2019. godine. Ističu kako je Europska komisija konstatirala napredak u uklanjanju prekomjernih propisa što je, tvrde, rezultat sustavne provedbe Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva. Tijekom postupka mjerenja i izrade Akcijskog plana provela su se rasterećenja kroz 45 mjera u vrijednosti 14, 4 milijuna kuna, a planom je obuhvaćeno daljnjih 97 mjera rasterećenja gospodarstva čiji trošak iznosi 5,1 milijardu kuna.

Digitalizacija javne nabave i e-računi

U sklopu digitalizacije javne nabave, Ministarstvo je u javnu raspravu poslalo nacrt Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi čime bi se na godišnjoj razini uštedjelo oko 2,5 milijardi kuna. Time bi se osigurao i jednostavniji nadzor svih javnih nabava, jer će revizija postupka biti moguća u realnom vremenu.

Povećanje konkurentnosti gospodarstva poticanjem investicijskog i inovacijskog okruženja potpomognuto je izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja kojim su uvedeni povoljniji uvjeti za ostvarenje potpora za projekte ulaganja mikro-poduzetnika te za ICT projekte. Omogućena je aktivacija neaktivne imovine u vlasništvu države davanjem u zakup za novi projekt ulaganja.

Novim Zakonom o strateškim investicijskim projektima RH skraćuju se i ubrzavaju procesi ishođenja ukupne dokumentacije neophodne za realizaciju projekata od strateškog interesa za državu. "Novi Zakon treba gledati kao instrument koji će omogućiti da u relativno kratkom roku državna administracija dobije konkretne upute i procedure kako i kada pripremiti investicijski projekt u javnom ili privatnom sektoru", navode u Ministarstvu.

U Saborsku proceduru upućene su i izmjene Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture kojima se, između ostalog, uređuje uključivanje slobodnih zona u sustav poduzetničke infrastrukture;  osnivači poduzetničke strukture moći će biti i fizičke osobe, a na temelju tog Zakona ustrojen je Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture te će upis u njega biti  uvjet za podnošenje prijava na natječaje koji se raspisuju.

Porezne olakšice za poduzetnike koji ulažu u istraživanje i razvoj

Ministarstvo gospodarstva ima ulogu stručnog nositelja za izradu Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte kojem je cilj povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj te poticanje suradnje poduzetnika sa znanstvenim organizacijama na istraživačko-razvojnim projektima. Predviđene se i potpore poduzetnicima u vidu poreznih olakšica odnosno kao dodatno umanjenje osnovice poreza na dohodak za opravdane troškove u istraživačko-razvojnom projektu.

U Ministarstvu dalje navode kako je putem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (OPKK) stavljeno na raspolaganje 9,8 milijardi kuna za stvaranje povoljnog okruženja za osnivanje i razvoj poduzeća, osiguravanje boljeg pristupa financiranju, razvoju novih proizvoda, usluga i tehnologija itd. "U okviru tog programa do danas je objavljeno ukupno 20 poziva za dostavu projektnih prijedloga vrijednosti 5,11 milijardi kuna, od čega je 14 poziva u iznosu od 4,35 milijardi direktno stavljeno na raspolaganje poduzetnicima", stoji u odgovoru.

U ovoj godini bez potpora za industriju

S obzirom na to da je udio industrije u BDP-u svega 12,4 posto što je polovica europskog prosjeka, a tehnološki nivo naše industrije jako nizak, zanimalo nas je planira li Ministarstvo raspisati javni poziv za sektor industrije kao što je bila praksa u prethodnim godinama. Odgovorili su kao za ovu godinu nemaju alocirana sredstva za provođenje operativnih programa, no da su alocirali sredstva za izmjenu modela potpora u skladu sa Zakonom o državnim potporama. "Kroz Nacionalni plan reformi za 2018. godinu, u ovoj je godini predviđena izrada strategije Industrija 4.0 kao i akcijskih planova koji će se provoditi u idućoj godini i za koja će se alocirati sredstva za poduzetnike", citiramo dio odgovora.

Postavili smo i pitanje je li došlo do novih zapošljavanja u Ministarstvu u mandatu Martine Dalić i na kojim pozicijama. Odgovoreno nam je kako je na dan njezina stupanja na dužnost Ministarstvo brojalo 459 službenika i namještenika, a danas se taj broj popeo na 462.

Nadamo se barem da su zaposlena tri stručnjaka. Naime, posla je puno ako želimo napokon pokrenuti hrvatsko gospodarstvo, a osim političke volje i sposobne ministrice treba nam i sposobna i stručna državna administracija, a ne vojska ljudi zaposlena 'po babi i stričevima'. Čast izuzecima.

Glasova: 371

Glasovanje je završeno

Palac gore

50%

Palac dolje

50%

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.