Ekonomist o nezaustavljivom rastu cijena: 'Bit će grubo prema hrvatskim građanima, ali...'

Gotovo tri mjeseca kasnije, brojni se hrvatski građani žale da ne osjete učinke ovih mjera te da u svojim novčanicima ne nalaze razliku. Tome u prilog idu i redovita izvješća Državnog inspektorata koji kontrolira kako se ove mjere provode. Posljednje takvo izvješće objavljeno je početkom ovog tjedna.

U njemu se navodi da je tržišna inspekcija Državnog inspektorata u razdoblju od 7. veljače do 18. travnja provela ukupno 2127 inspekcijska nadzora, pri čemu su u 565 nadzora, odnosno u gotovo 27 posto slučajeva, utvrđene razne povrede. U nekim slučajevima nije istaknuta vizualna identifikacijska oznaka kako je to propisano odlukom Vlade, a u nekim slučajevima proizvodi su se prodavali po cijeni višoj od dopuštene.

O tome koliko se ovaj potez zamrzavanja cijena pokazao učinkovitim i u kojem bi smjeru zapravo trebalo ići, razgovarali smo s ekonomistom i bivšim ministrom gospodarstva Ljubom Jurčićem. Njega, kaže, ne čudi da su utvrđeni ovakvi prekršaji. "To je bilo za očekivati, i trgovci i proizvođači žele preživjeti pa traže načina da pokriju svoje troškove poslovanja i proizvodnje. Ograničavanje cijena je dobra namjera, ali dobrim namjerama je popločan put tamo gdje ne treba."

FOTO: DIRH

'To je politikantstvo'

Jurčić pojašnjava da izravni utjecaj na cijene može dati samo kratkoročan učinak, a potraje li to dva, tri mjeseca ili dulje, doći će ili do propasti kompanije ili do ovakvih zabilježenih kršenja. "Ekonomska teorija i znanost ima rješenje kako se to radi, ali naši su daleko od ekonomske znanosti da bi je primijenili u odnosu cijena, dohotka, životnog standarda i tako dalje", rekao je. 

Bivši ministar ističe da ovo nije ekonomska politika. "Kad bih bio čisti ekonomist, onda bih rekao da to uopće nije ekonomska mjera nego je to politička mjera ili politikantstvo. Politička je mjera ako traje 60 ili najviše 90 dana. Ako je dulje od toga, onda je to samo politikantstvo jer ekonomske mjere se rade drugačije. One se rade tako da se uskladi jedan kontinuitet odnosa dohotka i plaća", dodaje. 

Problem je, kaže Jurčić, što u Hrvatskoj imamo europske cijene, ali ne i europske plaće. "Bit će grubo prema hrvatskim građanima - ali naše cijene nisu velike, one su očekivane jer smo ušli u Europu, jer imamo euro, jer imamo europske cijene. Ali, nemamo europske plaće, a cijene se razlijevaju kao voda, ona prođe kroz najmanju rupicu. Svugdje, pa tako i u Hrvatskoj, i to smo znali i to sam govorio i prije uvođenje eura, da ćemo za dvije godine imati europske cijene, ali nećemo imati europske plaće", kazao nam je. 

FOTO: Pixabay/ilustracija

'Došle su europske cijene, ali ne i europske plaće'

"Da bi plaće rasle, morate imati ekonomsku politiku. Ta ekonomska politika ima više dijelova, a dvije temeljne su fiskalna i monetarna politika. Tu je Hrvatska vodila fiskalnu i monetarnu politiku kao da je neprijatelj Hrvatske, a ne Vlada RH. Treća mjera je industrijska politika, da se stvaraju uvjeti da se što je moguće najefikasnije raditi, na čemu se najviše u Hrvatskoj može zaraditi i kako najbolje iskoristiti hrvatske resurse, tako bi se stvorila radna mjesta s većim plaćama. Onda bi došle europske cijene, ali u međuvremenu će doći i europska plaća", navodi Jurčić.

Prema posljednjim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS), prosječna hrvatska plaća kreće se oko 1400 eura, što je nekoliko stotina eura manje od onog koliko bi doista trebalo iznositi prema razmišljanjima bivšeg ministra.

"Nama su europske cijene došle, europske plaće nisu. Ja sam još prije dvije godine upozoravao na to da ćemo uvijek biti u lošoj situaciji sve dok u onim cijenama od prije dvije godine ne budemo imali prosjek plaće 2000 eura, a minimalna da bude 1000, a za one s fakultetskom spremom 3000 i više tisuća eura. Bez te plaće ljudi neće prestati odlaziti, a bez prosječne plaće 2000 uvijek ćemo imati bunt, neki se neće buniti nego će jednostavno otići iz Hrvatske i tražiti bolji život. To je puno šira i konzistentnija ekonomska politika nego da nam kažu da sami pečemo kruh, da zamrzavaju cijene. Uostalom, na tome je socijalizam propao, na tom zamrzavanju cijena", istaknuo je Jurčić.

FOTO: Pixabay/ilustracija

'Ova Vlada nema nikakav izgovor'

Podsjetio je i na to kad su krenuli problemi sa značajnim porastom cijena. "Kad je došla pandemija, mi smo pali najviše u Europi, i ja sam se nadao da će se osvijestiti situacija u hrvatskoj politici, da vide u čemu je loša hrvatska ekonomija i da će to biti poriv da rade ekonomsku politiku da se to popravi. Ništa nisu napravili, samo su pričali PR priče. Onda je došao rat u Ukrajini, pa smo imali udar preko energetike, i opet Vlada nije ništa činila", tvrdi ekonomski stručnjak. Nastavlja u istom tonu. 

"Ova Vlada nema nikakav izgovor jer se hvale da su osam godina na vlasti, a to je predugo vrijeme da se ne bi nešto napravilo. Oni za osam godina nisu povećali proizvodnju mesa, mlijeka, povrća, jaja. Uvijek je tu ponuda i potražnja. Možete nešto kratkoročno utjecati, ali ne možete kontrolirati cijene u Hrvatskoj ako vam većina proizvodnje dolazi iz inozemstva, a ti koji nam šalju robu, strani proizvođači, oni nisu zaduženi za standard u Hrvatskoj. Za to je zadužena hrvatska Vlada. Ne možete utjecati na ponudu, a čim ne možete utjecati na ponudu, ne možete utjecati na cijene", kazao je.

FOTO: Pixabay/ilustracija

'Bez ponude se ne može regulirati cijena'

Jurčić naglašava koliko je u ovakvim uvjetima važna vlastita, domaća proizvodnja. "Da bi utjecali na ponudu, morate imati poljoprivrednu politiku, proizvodnju mesa, mlijeka, krumpira, jaja, povrća... Zašto nemamo mlijeka, mesa? Hrana se riješi u roku od pet godina. Oni su na vlasti osam godina. Neka se hrana može riješiti i u kraćem roku, krumpire možete riješiti za godinu dana. Zašto nam pada proizvodnja tih namirnica? Jer se ne isplati proizvoditi? A zašto se ne isplati? Onda idemo u fiskalno-monetarnu politiku, a mi smo fiskalnu i monetarnu politiku proglasili kao svete krave, najsavršenija fiskalna i monetarna politika na svijetu koja ubija vlastitu ekonomiju", smatra. 

Hrvati sve bliže plaći od 1500 eura: Evo koji sektor zarađuje najviše

Nije na tome stao. "Dakle, bez ponude se ne može regulirati cijena. Ako nemate domaću ponudu, onda nemate alata kako ćete zaustaviti rast cijena pa se igrate s tim zamrzavanjem i slanjem inspektora. A tko šalje inspektore? Sjeverna Koreja", zaključio je Ljubo Jurčić u razgovoru za portal Direktno.