Ekološka aktivistica o nekadašnjem kolegi Tomaševiću: 'Pitamo se zbog čega je kapitulirao u ciljevima koje je isticao, ako ih je ikada stvarno i živio'

Gradska vlast je čini se svjesna da je taj scenarij odgode primjene tzv. švicarskog modela već sada vrlo vjerojatan, posebno u svjetlu činjenice da se tek mora pristupiti izgradnji podzemnih spremnika u centru grada, ali i standardiziranih boksova u kojima će otpad odlagati oni građani koji nemaju mogućnost držanja spremnika na vlastitoj parceli, a sve s ciljem da se kante konačno maknu s javnih površina.

U tijeku je i javna nabava za vrećice za mješoviti komunalni otpad koje bi se po novom trebale kupovati komadno u trgovinama, međutim, kako je istaknuo gradski zastupnik i bivši ministar gospodarstva Slaven Dobrović ranije za portal Direktno, najveći problem je nedostatak bazične infrastrukture koja je potrebna kako bi se povećani stupanj odvojeno prikupljenog otpada mogao staviti u daljnju proceduru dobivanja kvalitetne sirovine, odnosno recikliranja, što je u konačnici i smisao održivog razvoja i zelene ekonomije.

Tomaševićeve kvazi zelene politike

Sličnog stajališta su i u Udruzi za zaštitu okoliša Resnik, koji su nekada stajali rame uz rame s Tomaševićem u ukazivanju na nelogičnosti u načinu gospodarenja otpadom u gradu Zagrebu. Sada, čini se, stoje na različitim stranama - Udruga i dalje u opoziciji, a Tomaševićeva politika održivog razvoja na nišanu mnogobrojnih kritika.

Kako nam je kazala predsjednica Udruge Branka Genzić-Horvat, Tomaševićevo djelovanje po pitanju gospodarenja otpada je na neki način "očekivano razočarenje":

"Mi smo to naslutili još na početku, kada smo tražili sastanak od Tomaševića čim je preuzeo vlast, nastojeći konstruktivnim dijalogom i iskustvom pridonijeti realizaciji njihovih predizbornih obećanja za koje sad vidimo da su bile kvazi zelene politike, iako su izgledale da su zelene, a koje smo i mi podržavali. Očito da su naši ciljevi i očekivanja velikog broja građana iznevjerena i da je već u startu po preuzimanju vlasti nova koalicija krenula istim putem i da pomaka nema i neće ih biti bar u skorije vrijeme i kako stvari stoje".

Iz dosadašnjih poteza koalicijske vlasti vidljivo je, kaže, da je riječ o tek nekakvim pojedinačnim mjerama, ali bez temelja, jer se kao i prethodni sustav bazira na prikupljanju mješovitog otpada i na izgradnji megaregionalnog centra za gospodarenje otpada na lokaciji Resnik, sa spalionicom otpada.

'Jakuševac se treba zatvoriti, ali ne tako da se stvori novi'

"Radi se o prikupljanju mješovitog otpada koji upravo traži spalionice i suprotan je načelima odvojenog prikupljanja i cirkularne ekonomije. Dugoročno će se blokirati sustav odvojenog prikupljanja, odnosno održivog razvoja i recikliranja. Grad je po nalogu Vlade sklopio sporazum sa Zagrebačkom županijom - u Zagreb će se dovoziti sve pomiješano smeće iz Grada i Županije i nema volje ni interesa da se uspostavi novi sustav koji je u skladu sa zelenim politikama, održivim razvojem i na kraju krajeva s direktivama koje smo dužni poštovati", kazala je Genzić-Horvat za portal Direktno.

"Jakuševac se treba zatvoriti, ali ne tako da se stvori novi Jakuševec u Resniku na Žitnjaku, i to gomilanjem istih problema, još i većih, jer će to tu cijenu u zdravlju, novcu, imovini i zagađenom okolišu platiti svi građani grada Zagreba i šire", upozorava.

Tomašević i dalje inzistira na gradnji sortirnice, projekta vrijednog 400 milijuna kuna, što je ostavština administracije pokojnog Milana Bandića, a tu, ističe Genzić-Horvat, i dalje nemamo razvijen sustav primarne selekcije, odnosno prikupljanja otpada na mjestu njegovog nastanka.

"Naime, on je  iz više razloga nezakonit, a mi smo u postupcima u kojima to dokazujemo na postavci odabira lokacije i zakonske regulative. Ta sortirnica nije potrebna gradu, a to ističu i neki stručnjaci. Postoje gotove infrastrukture i opremljene lokacije s lokalnim sadržajima, s lokalnim sortirnicama, a to nam je i Europa predlagala u ranom upozorenju. To je iznimno skupa lokacija jer tu treba izmjestiti postojeće objekte i nije u interesu grada, tim više što se ne zna gdje će taj odvojeni otpad biti i na kraju i završiti".

U Resniku u planu skladištenje građevinskog otpada

Alternativa su izgradnja lokalnih sortirnica i kompostana za koje postoje već infrastrukturne predispozicije, njihova realizacija puno je jeftinija i u konačnici, tako se izbjegava gradnja pretovarne stanice koja uz sve to ima cilj odvoz otpada u Kutinu, kompostanu koja je također vrlo skup projekt, a naravno da, kao i sve ostale infrastrukturne građevine prijeko potrebne da bismo mogli reći da znamo što ćemo raditi s otpadom kojeg ćemo odvojiti, nije sagrađena.

 "Tu je pitanje i da se na Resnik želi dovesti obrada građevinskog otpada. Riječ je o službeno privremenom skladištenju bez da je poštivana procedura u odabirima lokacije. Savjetovanje za odluku o privremenoj lokaciji građevinskog otpada trajala je niti osam dana, stavljena je na dnevni red na večer uoči sjednice i očito je da se jedino koalicijskom suradnjom takve odluke  realiziraju. Nema nikakvih studija, postupaka opravdanosti koji bi trebali prethoditi izgradnji takvih objekata a to će sve rezultirati daljnjim uništavanjima zdravlja i zagađivanjima. Na toj lokaciji je veliki broj OPG-ova, to je gusto naseljeno područje i tu gravitira oko 300 tisuća stanovnika. Taj centar i prateći objekti izazvat će katastrofalne posljedice jer će sve te kancerogene tvari i otrovi završavati na tlu, u zraku i u vodama.

Ne zaboravimo da je to vodozaštitno područje koje je, ma koliko su ga puta pokušavali ukinuti, i dalje vodonosnik grada Zagreba, a sve će to platiti građani. Tako nećemo ni postići odvojeno prikupljanje otpada, nećemo ispuniti taj određeni postotak koji od nas traži Europa pa ćemo još dodatno plaćati penale. To je jedan totalni kaos u kojem nema druge nego krenuti otpočetka", mišljenja je naša sugovornica.

Prema uredbama EU-a, građevinski otpad bi se u najvećem dijelu trebao sanirati na samim gradilištima, a realizaciju projekta na Resniku naša je sugovornica nazvala pogodavanjem potencijalnim izvođačima. Umjesto da poslušamo Europi, grad će privremeno skladištiti građevinski otpad i obrađivati ga na neprihvatljivoj lokaciji izvan gradilišta: "To je jedan nekompetentan pristup u kojem se nastavljaju stare postavke. Ovakvim ad hoc pokušajima da se to nazove održivim gospodarenjem i odvojenim prikupljanjem dolazimo do još većeg kaosa".

O švicarskom modelu: Puste tlapnje koje neće zaživjeti

Kritizirala je i sam švicarski model koji je prema njoj "samo pokušaj bez sustava" i "privid da se nešto događa".

"Na principima prikupljanja mješovitog otpada, na postavkama iz 2005. godine koje su zastarjele i neprimjenjive, pokušava se stvoriti privid da ćemo odvojeno prikupljati otpad i da nešto činimo po pitanju održivog razvoja i da će grad sve to napraviti u svojem aranžmanu putem javnog poduzeća. Sve to skupa su puste tlapnje koje neće zaživjeti. Mi smo kao i javnost zgroženi da se od nove vlasti radi kompromis s tim stanjem koje ne može rezultirati napretkom niti rezultatima koji se od njih očekuje".

Osim toga, kaže, preuzimamo švicarski model koji se prakticira u zemlji koja ni nije članica Europske unije niti je dužna poštivati EU direktive, a najveća zamjerka sustava je da je ponovno riječ o sustavu u kojemu kriterij naplate i obračuna odvoza otpada nije stvarna količina predanog miješanog otpada.

"I ovi zajednički spremnici koji će se osigurati nisu odvajanje na kućnom pragu onih frakcija koje ima u vidu direktiva nego je tu pomiješan cijeli niz frakcija. Taj sustav nije pravedan zbog način naplate, a nema ni individualizirane odgovornosti. Ovaj kriterij obavezne minimalne usluge nije baziran na stvarnoj količini jer podrazumijeva izmišljena davanja te i dalje nema veze s predanom količinom.
 Građani ne mogu kontrolirati svoje troškove niti se njih može kontrolirati što će oni staviti u te vrećice bez povezivanja s određenim korisnikom. Postoje tehničke mogućnosti da se točno zna što je tko i u kojoj količini bacio i one tu nisu korištene".

Tko će koga nadzirati i zašto je Tomašević 'kapitulirao'?

Odluke o javnoj usluzi sakupljanja komunalnog otpada u Gradu Zagrebu predviđa da zgrada treba osigurati nadzor nad odvajanjem otpada, a naša sugovornica se pita na koji način će se to realizirati, a onda i kažnjavati neodgovorne pojedince:"Tko će koga nadzirati što je stavio u koju vrećicu?".

Jedini izlaz je da te vrećice imaju bar kod i da se to poveže sa stvarno predanom količinom predanog mješovitog otpada. "Po pravu i načelu svih postavki vi ne možete odgovarati za drugoga. Time se nedopustivo planira kažnjavaje osoba koje s prekršajem nemaju nikakve veze pa iako bila to i ugovorna kazna".

Sjetimo se da su tzv. ugovornu kaznu morali ukinuti i Zagrebparking i ZET te uvesti model dnevne karte, a sada na primjeru ponovno vidimo da se pokušava progurati model kojeg je Uatavni sud u najmanje dva navrata odbacio kao neustavan.

Osim toga i dalje se Odlukom predviđa da građani koji trajno koriste imovinu plaćaju paušal što također nema veze sa stvarno predanom količinom otpada.

Ovakva odluka prema Genzić-Horvat nema dobru prognozu ishoda niti za grad, ali ni za obveznike korisnika usluge.

"U nešto se ide ako ste organizirali sustav, ako imate postavke temeljem kojih ćete znati što se događa, a ovo sada je koketiranje s Vladom RH oko Zakona o gospodarenju otpada. Mi smo osporavali ustavnost starog, a osporavat ćemo i novi jer je u suštini isti", govori nam predsjednica UZOR-a i navodi kao primjer Kaštijun u Istri i riječku  Marišćinu, na što je portal Direktno već upozoravao.

"Gradonačelnik grada Zagreba i vladajuća većina su uvjetno rečeno prepoznali opstanak na vlasti stvaranjem kompromisa nemajući snage niti volje da doista uspostave u Zagrebu sustav kakav građani trebaju i koji je u interesu građana i zaštite okoliša. Vrlo smo razočarani ovakvim slijedom događaja. I ovaj kvazi sustav će koštati i pitanje je kako će se provoditi, a sve ćemo to mi platiti. Zar doista grad Zagreb već 30 godina ne može uspostaviti ono što funkcionira u svim drugim europskim gradovima? Pitamo se koji je stvarni uzrok toga i zbog čega je Tomašević kapitulirao u ciljevima koje je isticao, ako ih je ikada stvarno i živio?", retorička su pitanja naše sugovornice za kraj razgovora.