EK dodijelila novu titulu zelenog grada: Zanimljivo je da se time može pohvaliti i Ljubljana

Tako je za godinu 2025. Zelena prijestolnica postao glavni grad Litve Vilnius, koji ima 544.386 stanovnika, što je manje od Zagreba koji broji 806.341 stanovnika. Kao zelena prijestolnica EU-a, Vilnius će se usredotočiti na komunikacijske i obrazovne aktivnosti o temama kao što su zelena transformacija, bioraznolikost, klimatske promjene i održivo upravljanje.

Nakon što mu je dodijeljena titula, grad naporno radi na tome da postane zeleniji, bilo da se doslovno radi o uvođenju više zelenila u ulične krajolike, o poticanju ljudi da zamijene vožnju javnim prijevozom biciklom i hodanjem ili o uključivanju mladih odraslih u inovacije oko zelenih vještina i prilike.

Inače, zelena tranzicija je krenula od 2016. godine otkad Vilnius postojano gradi svoju reputaciju grada pogodnog za bicikliste. Inspiriran nizozemskim, njemačkim i danskim modelima, grad se obvezao transformirati svoje ulice. "Kada smo započeli 2016., 1,5 posto putovanja obavljeno je biciklom. Sada smo dosegli 4,3 posto i još uvijek raste", kazao je Jonas Simutis, stručnjak za mobilnost u JUDU, općinskoj tvrtki odgovornoj za planiranje prometa u Vilniusu.

FOTO: Unsplash

Titula za ovu godinu pripala Valenciji

Vilnius je, također, pokrenuo značajnu inicijativu ozelenjavanja. "Posljednjih godina Vilnius je krenuo u veliki razvoj zelenila i renoviranja ulica", kaže Simutis. Gradski projekt Zeleni val transformira stambena područja sađenjem desetaka tisuća grmova, vinove loze i drveća. "Ovo je dio naše strategije humanizacije ulica, pretvaranja ulica najniže kategorije koje bi trebale biti stambene u one ugodnije. To ide po cijelom gradu", istaknuo je, piše Eurocities.

Za ovu godinu titula za zeleni grad pripala je španjolskoj Valenciji. Za razliku od Vilniusa, ona ima više stanovnika, njih 837.000. Titulu Zelene prijestolnice Europe grad je zaslužio zahvaljujući dosadašnjim postignućima u području održivog turizma, klimatske neutralnosti, kao i pravedne i inkluzivne zelene tranzicije.

FOTO: Unsplash

Baltički grad nosio titulu 2023.

Valencija je dokazala predanost poboljšanju kvalitete zraka i obnovi prirodnih ekosustava, poput dine Devesa i močvarnih ekosustava, a važno je napomenuti kako 97 posto stanovnika grada živi unutar 300 metara od zelenih urbanih područja. Valencija potiče zdraviju, održiviju i uključivu proizvodnju hrane putem svog "Programa za susjedstvo i hranu".

Glavni grad Estonije Tallinn je zasluženo nosio titulu zelenog grada 2023. godine. Tallinn se, naime, odlikuje raznolikom prirodom krajolika i zajednica, koje također služe kao staništa rijetkim vrstama. Najistaknutiji oblik reljefa prirodnog okoliša je baltički klint, vapnenačka strmina, s najvišom točkom od 48 metara unutar granica Tallinna. Najposjećenije turističke atrakcije Estonije nalaze se u starom gradu Tallinnu koji je lako istražiti pješice.

FOTO: Pixabay

Ljubljana se može pohvaliti ovom titulom

Uz to, Tallinn je nedavno usvojio ambicioznu strategiju razvoja "Tallinn 2035", čiji se plan bavi ugljičnom neutralnošću, prilagodbom klimi, inovacijama, zdravljem, mobilnošću, bioraznolikošću, kružnim gospodarstvom, održivom energijom i proizvodnjom hrane. Davno prije toga, Tallinn je pokazao svoju predanost prilagodbi klimi. Provedene su brojne relevantne mjere, poput sustava upravljanja oborinskim vodama i preuređenja ulica.

Što se tiče urbane mobilnosti, Tallinn je postavio cilj da bi njegovi građani trebali moći doći do sve potrebne infrastrukture u roku od 15 minuta hodom, vožnjom bicikla, trčanjem ili rolanjem. Zanimljivo je da grad svojim građanima nudi besplatan javni prijevoz od 2013. čime je postao prva europska prijestolnica koja je građanima ponudila besplatan javni prijevoz.

Hrvatska ne samo da ne kaska za Europskom unijom: Na primjeru ovog otoka prednjači u održivosti

Ovaj grad je postavio primjer kroz promociju održivog prometa, pokazujući put drugim europskim prijestolnicama. Što se tiče drugih gradova, za 2022. godinu titulu je nosio francuski grad Grenobl, godinu prije finski grad Lahti, a 2020. to je bio Lisabon. Zanimljivo je kako je 2016. godine titulu zelene tranzicije nosila Ljubljana, piše Environment - European Commission.

* Tekst je objavljen u suradnji s JANAF-om