Dvije godine Putinove agresije proruski mediji promiču opasnu agendu: Neki i u Hrvatskoj

Nizale su se potresne snimke i fotografije razrušenih dijelova Kijeva, Bahmuta, Harkiva... Svjetski čelnici isticali su svoju osudu agresije i pozivali Putina na okončanje agresije. Dvije godine kasnije ruske snage i dalje žestoko napadaju dijelove Ukrajine, a zapadnim saveznicima sve teže pada financiranje ukrajinske obrane. 

Vodeću ulogu u toj polarizaciji imali su i mediji. Naime, nikada nije bila jasnija njihova uloga u objektivnom izvještavanju. Uloga društvenih mreža u "instant informacijama" svoju moć pokazala je upravo izbijanjem ruske agresije na Ukrajinu. Mediji su u šumi fotografija i snimak odigrale ključnu ulogu u nepristranosti cijelog narativa oko rata na tlu Europe. Pa opet u svemu tome isplivali su oni koji su se istaknuli svoji proruskim stavovima financirani ruskim rubljem. 

Iako su do izbijanja rata uspjeli prekriveno promicati Ruske interese, Putinovom agresijom mnogi od njih više nisu mogli svoju agendu provoditi skriveno. Takvih slučajeva ima i u hrvatskom medijskom prostoru.  Jedan od onih koji u medijskim kuloarima glasi za "proruski medij" je i Advance.hr. Riječ je o portal čiji je izdavač I - Advance d.o.o. iz Varaždina, njihov naglasak je na tekstove i analize geopolitičke tematike, međutim uglavnom se bave ruskom agresijom i u posljednje vrijeme sukobom Izraela i Hamasa u Gazi, dok su primjerice vijesti iz SAD ili Bruxellesa tek u tragovima. 

FOTO: Screenshot

'Poštujemo pravo na kritiku'

Naime, prema saznanjima naše redakcije, spomenuti Advance.hr financiran je, ili je barem u jednom trenu bio, od strane Ruskog veleposlanstva. Portal Direktno kontaktirao je glavnog urednika Advance.hr-a Ivana Kapova na tu temu.  Kapov nam je na upit odgovorio te istaknuo kako portal  "ima sadržaj na pretplatu i financira se isključivo pretplatama svojih korisnika". Također nas je zanimalo i kako on kao glavni urednik komentira  optužbu da su proruski medij. Prvenstveno nam je naglasio da na kritike ne odgovara, ali i dodao da "poštuje svačije pravo na kritiku i osobno mišljenje". 

Valja istaknuti kako Advance.hr zaista u svome fokusu ima rat u Ukrajini te rat u Gazi, što uopće nije sporno za geopolitički portal. Međutim, određene stvari bude sumnju u točnost tvrdnje da nisu proruski mediji. Istaknimo najnoviji primjer. Advance.hr izvijestio je o smrti ruskog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnoga, objavili su i tekst o njegovoj udovici, Juliji i poruci da će nastaviti borbu Alekseja Navaljnoga. Također, objavili su i veliki tekst naslova "Aleksej Navaljni-Buntovnik s razlogom u zemlji gdje takve pobune ne prolaze". Međutim, nisu objavili niti jednu vijest o tvrdnjama različitih svjetskih organizacija koje se bave istraživanjem Putinova režima, a koje su posljednjih dana iscrpno analizirale što se to dogodilo u sibirskom zatvoru.

Također, Advance.hr nije niti objavio da ruske vlasti odbijaju predati tijelo majci Alekseja Navaljnoga sve do petka kada su objavili izjavu ruskog oligarha te oporbenog aktivista u egzilu Mihaila Hodorkovskog koji je rekao da se Putin boji predati tijelo Navaljnog jer zna da bi se sprovod pretvorio u masovni skup protiv vlasti neposredno pred izbore. Iz svega navedenog, Kapova smo priupitali i smatra li da tekstovi objavljeni na portalu čiji je on glavni urednik objektivno prikazuju stanje u ratom pogođenim dijelovima Europe i Bliskog Istoka. "Naš fokus uvijek je vezan uz geopolitiku. Trenutačno je fokus svih svjetskih medija vezan uz rat u Ukrajini i rat u Gazi. Smatramo da je objektivnost u izvještavanju najvažnija za povjerenje naših čitatelja/pretplatnika", poručio nam je.

FOTO: Screenshot

Dvije obljetnice koje otkrivaju mnogo 

Istaknimo kako se ovoga  tjedna obilježavaju  dvije godišnjice - dvije godine od početka totalnog rata Rusije protiv Ukrajine, ali i točno desetljeće od početka teritorijalne agresije, vojne okupacije poluotoka Krima i oružane pobune ruskih separatista u Donbasu. U posljednjih tjedan dana dogodila su se dva važna događaja - u zatočeništvu je umro Putinov protivnik Aleksej Navaljni, a nakon mjeseci opsade u ruske ruke pao je grad Avdiivka.

Sva brutalnost rata u Ukrajini, najrazornijeg od kraja II. svjetskog rata, došla je do izražaja u bitki za Avdiivku, najveću ukrajinsku vojnu utvrdu. Na njoj je ruska vojska gotovo dvije godine lomila zube i krvarila, a zatim je vještim manevrima s 40 tisuća vojnika i gomilom navođenih teških avionskih bombi uspjela srušiti utvrdu ukrajinske obrane u Donbasu. Prva je to velika ruska pobjeda nakon osvajanja Bahmuta u svibnju prošle godine.

"Gubitci neprijateljskih snaga u bitkama za Avdiivku tijekom proteklih 24 sata iznosili su više od tisuću i petsto vojnih osoba. Pod stalnim napadom ruskih snaga, samo je nekoliko raspršenih formacija ukrajinskih militanata uspjelo napustiti Avdiivku, ostavljajući oružje i vojnu opremu", rekao je Igor Konašenkov, glasnogovornik ruskog ministarstva obrane. Novi ukrajinski zapovjednik Oleksandr Sirski poslao je treću jurišnu brigadu Azov da spriječi pad Avdiivke, ali nije pomoglo - brigada je odbila otići u samoubilačku akciju i povukla se. Prvo nepoštovanje zapovijedi od početka rata. Rusi iskorištavaju pomutnju i napadaju dalje prema zapadu.

"Nismo imali dovoljno ljudi. Nismo imali dovoljno granata. Nismo imali dovoljno mogućnosti da ih odbijemo. Da smo imali veću količinu, ili barem dovoljno granata, mogli smo zaustaviti neprijatelja. Ali nažalost, nismo ih imali", tvrdi Andrii Teren, ukrajinski zapovjednik, 110. brigada. Nakon neuspješne ukrajinske protuofenzive, Rusi napadaju u više smjerova - kod Avdiivke, Bahmuta, Kremene. Kod Kupjanska su navodno okupili 110 tisuća vojnika; cijelo bojište je u pokretu. S 40 tisuća vojnika napadaju u Zaporiškoj oblasti, kod sela Rabotino, gdje je ukrajinska vojska prošle godine trpjela goleme gubitke. Nakon tri mjeseca ga je zauzela i ondje stala. Ukrajinska vojska već je neko vrijeme u defenzivi, suočena s nedostatkom streljiva i oružja.

FOTO:EPA/Sergey Dolzhenko

Sukob bez kraja?

"Bitka se nastavlja, a glavna stvar je da u ovoj borbi činimo sve moguće i nemoguće kako bismo porazili rusko zlo i zaštitili što više ukrajinskih života", ističe ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij. Netom prije pada Avdiivke, Zelenskij je zamijenio glavnog vojnog zapovjednika Valerija Zalužnog dotadašnjim zapovjednikom kopnene vojske Oleksandrom Sirskim.  Rusija je, pak, smijenila zapovjednika Crnomorske flote nakon gubitka još jednog vojnog broda. Ukrajinci su napadima morskim dronovima na vojne brodove uspjeli reducirati i otjerati rusku flotu s Krima. Svaki izlazak na otvoreno more nosi sa sobom rizik od potapanja.

Ukrajina, osim toga, uspješno izvodi i napade na rusku infrastrukturu. Duboko u ruskoj pozadini gore skladišta i rafinerije nafte, događaju se i diverzije. Nedavno je pogođeno skladište goriva u Kursku, ali Ukrajina raketira i grad Belgorod.Putin i Sergej Šojgu obilaze tvornice oružja koje su prešle na ratnu proizvodnju. Proizvode se tenkovi, borbena vozila, avioni, a u posebno velikim brojevima dronovi koji su promijenili način suvremenog ratovanja i postali noćna mora za vojnike.

Ukrajina uglavnom ovisi o vojnoj pomoći sa zapada. Zelenskij je rekao da usporavanje opskrbe oružjem prisiljava Ukrajinu na ustupanje teritorija. Potpisao je sigurnosni sporazum s Francuskom i Njemačkom, odakle mu stiže mnogo oružja. Europska unija obećava više od milijun granata do kraja godine.Sve su oči ipak uprte u Ameriku, gdje je novi paket vojne pomoći vrijedan 60 milijardi dolara odobren u Senatu, ali još mora proći i u Zastupničkom domu. Ondje republikanci imaju većinu i zastupnici su otišli na odmor do kraja veljače.

Analitičar otkrio Putinove planove za drugu obljetnicu: U ovome je ugrožena i Hrvatska

Putin je nametnuo tezu da ishod rata u Ukrajini određuje sudbinu Rusije pa se, prema tome, rat za tuđi teritorij ni pod koju cijenu ne smije izgubiti. Zelenskij, s druge strane, ne prihvaća mir bez potpunog povlačenja ruske vojske iz Ukrajine, uključujući i Krim. Tako da se sukob u Ukrajini, ako jedna strana ne odnese znatnu prevagu, može nažalost nastaviti godinama.