MORSKI VUK

DVIJE DUGE GODINE Olivera nema, ali pjesme su i danas tu...

Autor

iz

U nedjelju, 29. srpnja 2018. u pet sati u splitskoj bolnici u 71. godini umrla je legenda hrvatske glazbe Oliver Dragojević. Iza Dragojevića su ostali brojni hitovi poput 'Galeb i ja', 'Cesarica', 'Skalinada', 'Oprosti mi pape', 'Nisan ja za te', 'Picaferaj', 'Molitva za Magdalenu', 'Ća je život vengo fantažija', 'Nadalina', 'Svirajte noćas za moju dušu', 'Vela Luka', 'Vjeruj u ljubav', 'Nocturno'...

29.07.2020. u 09:16
Ispiši članak

Izdao je 23 studijska albuma, brojne kompilacije, koncerti su mu redoviti bili rasprodani, a struka i publika mu je dijelila nagrade.

Priča o Oliveru Dragojeviću počinje 7. prosinca 1947. u Splitu gdje je glazbenik rođen, kao peto dijete Mate (Marka) i Kate Dragojević iz Vele Luke na Korčuli, i to u zgradi škole "Natko Nodilo", u kojoj je tada bilo rodilište. Ime  mu je odabrala majka, nazvavši ga po Oliveru Twistu. U djetinjstvu je ostao bez tri starije sestre Glorije, Marije i Tatjane. Dvije u Veloj Luci odmah nakon poroda, a jedna u partizanskome zbjegu u El Shattu od salmonele. Imao je i starijeg brata Aljošu.

Prvi nastup s bratom, a prvi uspjeh na Splitu

Prvi javni nastup Oliver je imao 1957. kad je sa starijim bratom Aljošom nastupio na Radio Splitu, pjevajući njima omiljenu 'Dianu', a Zlatko Gall u knjizi ''Oliver: južnjačka utjeha'' navodi kako su nakon tog nastupa nastavili s gažama na ljetnoj terasi restorana u splitskom brodogradilištu. Prvi bend s kojim je nastupao (1962.) zvao se 'Tequila' koja je nedugo nakon njegovog dolaska preimenovana u 'Batali', a svirale su se obrade koje su se skidale s Radio Luxembourga.

Debitantski nastup na festivalima Oliver je imao 1961. nastupivši na splitskom dječjem festivalu 'Djeca pjevaju' pjesmom 'Baloni'. Šest godina kasnije pjesmom 'Picaferaj' nastupio je u Splitu. Pjesma Zdenka Runjića koja je u međuvremenu postala evergreen tada je prošla nezapaženo. Nakon razočarenja s 'Picaferajem' Oliver je četiri i pol godine svirao u inozemstvu, od Njemačke i Švedske, preko Švicarske, Engleske do Meksika. Osim što je vidio 'svita', izbrusio je i glas.

Život s Vesnom

Nakon završetka 'gastarbajterske' avanture Oliver je nastupao u Dubrovačkim trubadurima, a upravo je u Dubrovniku 1973. upoznao suprugu Vesnu koja je tada radila u dubrovačkoj bolnici. Godinu kasnije su se vjenčali, a Oliver je pjesmama 'Ča će mi Copacabana' i 'Galeb i ja' krenuo uzlaznom putanjom na zvjezdanoj ljestvici. No, tijekom poroda umrlo im je prvo dijete - djevojčica. Potom je 1975. na svijet došao njihov prvi sin Dino. Tri godine kasnije, dobili su i blizance Damira i Davora. Prvog unuka dobili su prije 11 godina.

Među onima koji su pisali za Olivera Dragojevića najznačajniji je bio skladatelj Zdenko Runjić. Napisao je 200-tinjak pjesama za Olivera, a prvi put ga je primijetio još tijekom izvođenja pjesme 'Baloni' na festivalu 'Djeca pjevaju'. Prva pjesma koju mu je napisao bila je 'Picaferaj' s kojom je Oliver nastupio na Splitskom festivalu 1967. godine. Sedam godina kasnije osvojio je nagradu publike pjesmom ‘Ča će mi Copacabana’. Uslijedili su brojni hitovi poput  'Galeb i ja', 'Skalinada', 'Nocturno', Romanca', 'Karoca', 'Malinkonija', 'Stine', 'Vjeruj u ljubav' i mnoge druge koje su obilježile karijeru Olivera Dragojevića.

Oliver neraskidivo vezan uz Vela Luku

Iako je rođen u Splitu, za koji je govorio da "gušta u njemu živit" i da iz njega "nikad neće iselit", veza Olivera i Vela Luke neraskidiva je. Naime, prve godine života glazbenik je proveo upravo u tom mjestu na otoku Korčuli, odakle se obitelj preselila u Split kad je Oliverov otac u njemu dobio posao. Naravno, i dalje je dolazio u Vela Luku jer je u njoj imao brojne prijatelje, u njoj  je imao i jedan od prvih nastupa kao saksofonist, u njoj je sagradio kuću, u njoj su odrastala njegova djeca, u njoj je odmarao tijekom borbe s bolešću, a na kraju je u njoj i sahranjen. Koliko mu je značila, najbolje opisuje njegova legendarna pjesma.

Oliver  je bio dobrodošao širom svijeta. Svjedoče o tome koncerti u najpoznatijim svjetskim dvoranama kao što su njujorški Carnegie Hall, londonski Royal Albert Hall, pariška Olympia, Opera House u Sydneyju... Iako su mu svojevremeno za nastup nudili i 50 tisuća eura, Oliver je nakon Domovinskog rata uporno odbijao nastupati u Srbiji, ali i Crnoj Gori koje su za vrijeme rata Hrvatskoj nanijele puno zla. "Da nastupim u Srbiji, izdao bih svoje principe i stavove", obrazlagao je, uvijek ističući da to nema veze s politikom i političarima.

Posljednji nastup bio je humanitaran

Posljednji nastup, prvi nakon što mu je dijagnosticirana bolest, Oliver Dragojević održao je u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu 15. listopada 2017. u sklopu humanitarnog koncerta 'Vjeruj u ljubav' koji je organizirala Županijska liga za borbu protiv raka. Publiku je dirnuo gestom kojom se našalio na vlastiti račun, skinuvši u jednom trenutku kapu, pokazavši posljedice kemoterapije. 

Od publike se, osim pjesmom, oprostio i riječima: "Ako mi je ikada trebala pomoć, onda je to večeras. S vama će to biti puno lakše", rekao je Oliver, koji je nagrađen ovacijama. U prosincu 2017. namjeravao je u Splitu, u Spaladium Areni proslaviti 70 godina karijere, no na preporuku liječnika spektakl sa Zagrebačkom filharmonijom otkazao je "do završetka liječenja". Na žalost, koncert nikad nije održan.

Na vječni počinak, u svojoj Veloj Luci Oliver Dragojević ispraćen je 1. kolovoza 2018., a čast da na sprovodu odsvira pjesmu 'Galeb i ja' pripala je Oliverovom prijatelju, fantastičnom violončelistu Stjepanu Hauseru.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.